Sjećanja

DESA BEGOVIĆ MRKUŠIĆ (Orebić, 6. rujna 1933. - Zagreb, 5. travnja 2024.)

Plemićki uznosita gospođa sa Straduna

Desa Begović Mrkušić svojom glumačkom prepoznatljivošću, posvećenošću, ljubavi prema teatru i osobnošću ostavila je važan trag u novijoj povijesti hrvatskog glumišta, a posebice u repertoarnim kronologijama Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića u Dubrovniku.

Piše: Davor Mojaš

16.4.2024. – Svoj prvi susret s kazalištem, pozornicom, glumačkim izazovima i zagovorima Desa Begović Mrkušić imala je u KUD-u Marin Držić koji je krajem 40-tih i početkom 50-tih godina prošlog stoljeća vodio Stijepo Stražičić, okupljajući dubrovačku mladost i dramske amatere. Iz tog dubrovačkog teatarskog kruga stasale su generacije glumaca koji će kasnije obilježiti hrvatsko glumište, više

KOSTADINKA VELKOVSKA (Skopje, 3. lipnja 1948. – Zagreb, 10. ožujka 2024.)

Jasno sonce, niti zajdi, niti se pomrači: Vječni život između glume i glazbe

Kostadinka Velkovska u matičnom Satiričkom kazalištu Kerempuh i drugim kazalištima u četrdeset godina ostvarila je više od stotinu uloga od kojih izdvajamo: Tirza ili slast na ustima šumskog demona Damira Zlatara Freya, crnu operetu gdje nastupa u ulozi Majke; ulogu Lujze u Krv i košute Damira Zlatara Freya u produkciji Istarskoga narodnog kazališta; Aferu Fadila Hadžića gdje kao Barbara igra u režiji Roberta Raponje i produkciji Kerempuha; ulogu Majke Terezije u Svetici u tami i produkciji Narodnog pozorišta iz Sarajeva…

Piše: Dubravka Lampalov Mićunović

18.3.2024. – „Bilo je mnogo ljepote u mome djetinjstvu u skopskom Čairu i životu kojeg sam provela u Makedoniji. Rasla sam pored Vardara i preplivala ga s ostalom djecom na traktorskim gumama. Pjevali smo i plesali, to nam je u genima, a nedjeljom je cijela ulica čoporativno išla na izlet. Bilo je u mome susjedstvu više

VJERAN ZUPPA (Split, 26. siječnja 1940. – Zagreb, 10. listopada 2023).

Slobodnomisleći intelektualac visokih dometa

Vjeran Zuppa bio je hrvatski teatrolog, dramaturg, dramatičar, teoretičar književnosti i pjesnik, kazališni teoretičar, književni kritičar, ravnatelj Teatra &TD (1966–1977). Objavio je veći broj knjiga s područja književne teorije, kao i tri zbirke pjesama, odnosno pjesničkih knjiga i poema. Bio je značajni urednik knjiga i mnogih časopisa.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Objavljeno: 31. siječnja 2024. U vremenu rekapitulacije događaja (iz) prošle godine, (ne)uspjeha i (ne) kriza, pogled na kazalištarce i kazališne ljude sa scene i iza scene koji su nas napustili u 2023. godini zaista je teško impresivan i (ponovno) nevjerojatno tužan. Nenad Cvetko (Zürich, 27. prosinca 1969. – Zagreb, 10. listopada 2023.), beskrajno talentirana, ali više

ŽELIMIR OREŠKOVIĆ (Zagreb, 8. siječnja 1938. – 2. ožujka 2023.)

Radišan redatelj koji je bio željan usavršavanja i upijanja novih kazališnih praksi

Želimir Orešković redateljski put započeo je prije diplome. U Tuzli je 1963. dobio prvi stalni angažman. Kazališni čovjek, Zagrepčanin, ispisao je zaobilazni put prije nego je stigao u rodni grad. Do prelaska u Komediju, još vrlo mlad, režirao je Krležinu Maskeratu, Adama i Evu i Na rubu pameti. Osim Komediji postavio je predstave u kazalištima u Splitu, Rijeci, Osijeku, Dubrovniku, a u Zagrebu u Kerempuhu i s putujućim Teatrom u gostima.

Piše: Branka Primorac

Objavljeno: 19. siječnja 2024. Hrvatski kazališni redatelj Želimir Orešković, poznat i kao Željko, studirao je jugoslavenske jezike i književnosti te filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a obrazovanje za životni poziv redatelja završio je 1964. na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Redateljski put započeo je prije diplome. U Tuzli je 1963. više

JOSIP MEŠTROVIĆ (Korčula, 3. veljače 1937. – Zagreb, 26. srpnja 2023.)

Erudit, čovjek širokog znanja i zanimljivih priča

Josip Meštrović režirao je više od 200 radiodrama te brojna djela priredio za radiofonsku izvedbu. Poznat je i po režiji Klitemnestre (1974.) po scenariju Marijana Matkovića za Dubrovačke ljetne igre. Na međunarodnom radijskom festivalu u austrijskom Rustu 1989. godine dobio je nagradu za kratku formu Forma brevis, forma perennis.

Piše: Branka Primorac

Objavljeno: 18. siječnja 2024. Književnik, redatelj i radijski urednik Josip Meštrović preminuo je u Zagrebu krajem srpnja 2023. godine u 87. godini, a u veljači, pet mjeseci prije smrti, oko rođendana, u ediciji Mala knjižnica Društva hrvatskih književnika objavljena mu je posljednja knjiga, zbirka proznih zapisa Stari okvir za ništa. Riječ je dakle o piscu više

ANA STANOJEVIĆ (Požega, 1947. - Osijek, 1. prosinca 2023.)

Ljubav prema kazalištu i cjeloživotna strast za scenom

Ana Stanojević bila je ikona osječkog HNK-a, a njezina glumačka popudbina impresivna i rijetka. Godine 2022. s punih 75, iako u mirovini, obilježila je pedeset godina umjetničkog rada. Omiljene uloge bile su joj Regina u Krležinu Povratku Filipa Latinovicza, Ponzija u Domu Bernarde Albe, Lepa pekarka u Sabirnom centru Dušana Kovačevića te kultna predstava Put u raj Miroslava Krleže.

Piše: Branka Primorac

Objavljeno: 16. siječnja 2024. Velika osječka i hrvatska glumica Ana Stanojević, ikona osječkog HNK, preminula je iznenada poslije kratke bolesti 1. prosinca 2023. u 77. godini. Rođena Požežanka, još kao gimanzijalka zaljubila se u glumu. Profesionalnu glumačku karijeru počela je u Varaždinu 1972. godine, ali je iste godine promijenila sredinu i prešla u Osječanima omiljenu više

ZLATA KOVAČIĆ (29. siječnja 1948. – Split, 14. listopada 2023.)

Inspicijentica i šaptačica koja je živjela kazalište

Zlata Kovačić bila je dio onog svijeta koji je rad u kazalištu osjećao kao povlasticu. Cijeli svoj radni vijek provela je i proživjela kao inspicijentica i kao šaptačica. Radu je pristupala potpuno posvećeno, s puno srca, radosti i poštovanja, entuzijazma i znanja. Bila je uistinu dio glumačke, kazališne obitelji.

Piše: Branka Primorac

Objavljeno: 15. siječnja 2024. U crnom mjesecu za splitsku kazališnu zajednicu, u listopadu 2023. osim dramaturga Vjerana Zuppe te odvjetnika i omiljenog ravnatelja Ivice Restovića (1979-1991), 14. listopada u 76. godini preminula je dugogodišnja inspicijentica i šaptačica Zlata Kovačić – „dobri duh splitskog teatra“, napisali su kolege iz HNK Split. Pri tome ističu: „Desetljećima je više

IVICA RESTOVIĆ (Nerežišća, 1948. – Split, 17. listopada 2023.)

Jedna od najznačajnijih ličnosti u povijesti splitskog i hrvatskog teatra

Ivica Restović je preporodio teatarski život Splita pažljivim kadroviranjem stalnog ansambla i odabirom vrsnih i hrabrih vanjskih suradnika koji trebaju kazališnoj kući s velikim ambicijama. U njegovom plodnom razdoblju izvedeno je 145 dramskih, opernih i baletnih premijera, a produkcija splitske nacionalne kazališne kuće bila je cijenjena u kulturnoj javnosti cijele tadašnje države.

Piše: Branka Primorac

Objavljeno: 14. siječnja 2024. U spomen nekadašnjem intendantu Ivici Restoviću, dan poslije njegove prerane smrti, HNK Split objavio je nekrolog u kojem s velikim poštovanjem govori o čovjeku koji je „jamačno jedan od najznačajnijih ljudi u povijesti splitskog i hrvatskog teatra”. Pravnik po struci, bez iskustva u kazališnoj izvedbenoj umjetnosti, dužnost intendanta preuzeo je 1. više

NENAD CVETKO (Zürich, 27. prosinca 1969. – Zagreb, 10. listopada 2023.)

Beskrajno talentirana, ali krhka duša

Nenad Cvetko u tri desetljeća aktivnog djelovanja ostvario je više od stotinu likova, samo u Gavelli ostvario je pedesetak uloga, a na filmu je, zajedno sa sinkronizacijama i audiopričama, glumačko umijeće pokazao u još 44 profesionalna izazova.

Piše: Branka Primorac

Objavljeno: 16. listopada 2023. U Zagrebu je u 54. godini umro Nenad Cvetko, kazališni, filmski i televizijski glumac (rođen 27. prosinca 1969. godine u Zürichu), od 1998. stalni član Dramskog kazališta Gavella. Slomila ga je bolest s kojom se hrabro borio nekoliko godina. Nije skrivao, javno je o njoj govorio uspoređujući proces oporavka s vlastitom više

MELANIJA DUGANDŽIĆ (Klakar, 22. veljače 1939. – Zagreb, 18. srpnja 2023.)

Karakterna dramska glumica sjajne dikcije i prirodne emotivnosti

Melanija Dugandžić sjajnom dikcijom i prirodnom emotivnošću bez napora je svladavala i stih i prozu, okušavši se s uspjehom u klasici i u suvremenim komadima. Dugandžić je ostala vjerna Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu punih četrdeset godina, utkavši svoj umjetnički rad u povijest naše najveće kazališne institucije.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Velik je i dug niz iznimnih glumaca i glumica koji su napustili hrvatsku kazališnu pozornicu posljednjih godina i prešli u vječnost i (ne)zaborav. Melanija Dugandžić, hrvatska kazališna i televizijska glumica, vjerna Hrvatskome narodnome kazalištu u Zagrebu cijelu svoju kazališnu karijeru – od 1964., kad postaje stalnom članicom središnje nacionalne kuće do umirovljenja 2005., preminula je više