Sjećanja

DRAGOLJUB LAZAROV (Čoka, Srbija, 20. veljače 1950. – Zagreb, 27. prosinca 2021.)

Istinski boem koji je živio glumu

Dragoljub Lazarov na glumačku akademiju u Zagrebu upisao se kao 25-godišnjak, a fizička sprema koju je stekao baveći se gimnastikom u mladosti odveli su ga u avangardnu glumačku družinu Pozdravi utemeljiteljice Ivice Boban. Bio je izuzetan glumac, često negativac, onaj kojeg su junaci na koncu pobjeđivali, a publika zadovoljno išla kući.

Piše: Branka Primorac

„Dragoljub Lazarov bio je pola godine mlađi od mene, ali je zagrebačku Akademiju dramske umjetnosti završio sedam godina poslije mene (1979). Njegov profesionalni put kazališnog, filmskog i televizijskog glumca bio je nešto drukčiji od moga”, kaže Žarko Savić, kolega i prijatelj glumca GDK Gavella, preminulog u studenom prošle godine. Zanimljivost iz Lazarovljeva života svakako je više

RANKO TIHOMIROVIĆ (Čakovec, 3. lipnja 1951. – Zagreb, 12. prosinca 2021.)

Majstor pjevačkih uloga i sinkronizacija

Ranka Tihomirovića proslavila je uloga don Jere u Marinkovićevoj Gloriji, koju je na početku karijere igrao uz splitsku divu Zdravku Krstulović. Bio je višestruko talentiran, a zbog lijepog pjevačkog glasa iz HNK-a Split odlazi u kazalište Komedija. Osim uspjeha u dramama, mjuziklima i rock-operama, ostvario je zapažene uloge i na filmovima.

Piše: Branka Primorac

Ranko Tihomirović, kazališni, filmski i televizijski glumac čiji se glas čuje u brojnim sinkroniziranim animiranim filmovima – diplomirani glumac zagrebačke Akademije dramske umjetnosti i glumac koji je glumački zanat i razne glumačke tehnike usavršavao u Americi (Odjel drame, Cornell University), umro je u Zagrebu u sedamdesetoj godini. Dugogodišnji član zagrebačkog gradskog kazališta Komedija, prvi put više

LADISLAV VINDAKIJEVIĆ (Zagreb, 1936. - 22. prosinca 2021.)

Budio je maštu gledatelja i slušatelja svih generacija

Ladislav Vindakijević bio je zanesen radijskom umjetnošću te ćemo ga prije svega pamtiti kao istaknutog i višenagrađivanog redatelja radio-drama i dokumentarnih radio-drama.

Piše: Katarina Kolega

Prošlu ćemo godinu nažalost pamtiti po odlasku mnogih velikana hrvatskog glumišta. U 85. godini, 22. prosinca 2021. napustio nas je samozatajni kazališni, televizijski i radijski redatelj Ladislav Vindakijević. Diplomirao je glumu na zagrebačkoj Akademiji i makar je na kazališnim daskama ostvario nekoliko zapaženih komičnih uloga, već je kao student pokazivao afinitet prema režiji. Prve redateljske više

MIRJANA ROGINA (Zagreb, 6. studenog 1961. - Zagreb, 27. studenoga 2017.) - u povodu 5 obljetnice smrti

Dobrota, jednostavnost i nenadmašan smisao za humor

Dramska pedagogija bila je njezin poziv, brinula se za sve svoje polaznike te je uvijek imala vremena saslušati njihove muke i probleme, dati dobar savjet ili jednostavno zagrliti u znak podrške.

Piše: Ozana Iveković

Prije pet godina preminula je Mirjana Rogina, hrvatska glumica, dramska pedagoginja i televizijska voditeljica. U Zagrebu je, nakon osmoljetke, završila srednju školu za odgajatelje, a od 1975. do 1979.  godine pohađa dramski studio Zagrebačkog kazališta mladih pod vodstvom Zvjezdane Ladike i Slavenke Čečuk. Od 1980. do 1993. radi u dječjem vrtiću kao odgajateljica te se više

ZLATKO KOŠTA (Zadar, 25. veljače 1951. - 6. studenog 2021.)

Veliki, samozatajni zadarski lutkar

Zlatko Košta podjednako je bio dobar i kao glumac na glumačkoj sceni i lutkar na lutkarskoj sceni, a isticao se velikim talentom, upornošću, radom. Samoobrazovanjem se uspio izdignuti iznad prosječnog lutkara i vrlo dobrog dramskog glumca. Ostat će zapamćen po maestralno odigranoj ulozi Michelangela u Krležinoj predstavi Michelangelo Buonarroti, za koju je bio višestruko nagrađen.

Pišre: Teodora Vigato

Zlatko Košta rođen je 25. 2. 1951. u Zadru. Prve glumačke korake napravio je u različitim amaterskim grupama koje su bile krajem sedamdesetih vrlo aktivne na području Zadra. Stalni član ansambla Kazališta lutaka Zadar postao je od 1979. godine, gdje ostaje do umirovljenja 2018. Dugogodišnji rad, veliko iskustvo, bezbroj uloga i nagrada zasluženo mu je više

LILI ČAKI (Murska Sobota, 6. studenog 1923. – Zagreb, 19. studenog 2021.)

Svestrana umjetnica zlatnog doba zagrebačke operete

Lili Čaki bila je vrsna pjevačica, plesačica i glumica te jedna od najomiljenijih umjetnica svekolikog hrvatskog glumišta koja je oduševljavala stvaralačkom energijom i svestranošću. Tijekom karijere sudjelovala je u stvaranju Komedijinog operetnog i mjuzikl-ansambla.

U svojoj 99. godini zauvijek nas je napustila umirovljena članica umjetničkog ansambla Kazališta Komedija Lili Čaki. Rođena je 6. studenog 1923. u Murskoj Soboti (Prekmurje) kao Lili Legenstein. Odrastala je djelomično u Čakovcu, odakle u devetoj godini odlazi na školovanje u Budimpeštu. Ondje je učila klasični balet, akrobatiku, step, klavir. U tom gradu upisuje Državnu više

ANTE JELASKA (Split, 20. srpnja 1925. – 20. prosinca 2021.)

Redatelj i pisac iznimne umjetničke kompetentnosti

Ante Jelaska svojim djelima uspijevao je postići da ona sama sobom izazivaju percepciju društvenih razlika, bez tendencioznosti unaprijed otkrivene namjere. Tako je kamuflirao svoj društveni angažman u neodlučnim i protuslovnim gibanjima vremena i političkih dinamika.

Piše: Vlatko Perković

Uz smrt 96 godina starog Ante Jelaske, do mirovine mahom redateljski angažiranog u HNK u Splitu, nameću se dva svojstva njegova kazališnog djelovanja. Ponajprije Jelaskin antifašizam, iz kojeg se reflektirao angažman za komunističkim svojstvima društvenog poretka. Iz te osnove Jelaskino umjetničko sudjelovanje u neodlučnim i protuslovnim gibanjima vremena postaje i ostaje određenje suprotno onim paralelnim više

ŽARKO POTOČNJAK (Pakrac, 3. veljače 1946. - Zagreb, 21. listopada 2021.)

Dojmljiv tumač likova kojima se vjerovalo i s kojima se suosjećalo

Žarko Potočnjak bio je kao stvoren za uloge simpatičnih, dobrodušnih, nerijetko naivnih te narodskom pameću obilježenih likova. Upravo je takva bila većina uloga u njegovoj bogatoj karijeri televizijskog i filmskog glumca, koja je trajala dulje od pola stoljeća, a ostvario je i zapažene uloge na daskama Kazališta Gavella i u Glumačkoj družini Histrioni.

Piše: Josip Grozdanić

Na filmu i televiziji Žarko Potočnjak bio je kao stvoren za uloge ljudi iz naroda, običnih, jednostavnih, malih ljudi koji se na svakojake načine bore za egzistenciju i koji također na raznolike načine vide i doživljavaju svoju egzistenciju, a gledatelji su ga možda ponajviše i voljeli upravo zbog te njegove sposobnosti da sa stvarnom ili više

IVO ŠTIVIČIĆ (Rešetari, 13. svibnja 1936. – Zagreb, 15. listopada 2021.)

Nemjerljiv doprinos razvoju i kvaliteti hrvatske televizije

Ivo Štivičić bio je jedan od najvažnijih hrvatskih dramaturga i scenarista, ali i književnik i novinar. U suradnji s nizom redatelja poput Ivana Hetricha, Eduarda Galića, Nikole Tanhofera ili pak Marija Fanellija ostavio je znatan trag u razvoju i kvaliteti hrvatske televizije od 1960-ih do kraja 1980-ih.

Piše: Tomislav Čegir

Kako je znameniti hrvatski dramaturg i scenarist, ali i književnik i novinar Ivo Štivičić preminuo u Zagrebu 15. listopada u 86. godini, nužno je ukratko se osvrnuti spram njegova stvaralaštva jer njegova je uloga u razvoju i kvaliteti hrvatske televizije, kao i nešto manje i hrvatskoga filma – nemjerljiva. Rođen u Rešetarima pokraj Nove Gradiške, više

MIRA MUHOBERAC (Dubrovnik, 18. kolovoza 1959. - Zagreb, 30. rujna 2021.)

Neumorna kazališna prosvjetiteljica puna entuzijazma i inovativnosti

Mira Muhoberac bila je teatrologinja i dramaturginja, književna i kazališna kritičarka, te profesorica scenske umjetnosti, starije hrvatske književnosti kao i metodike nastave hrvatskog jezika na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kao teatrologinja dala je značajne doprinose na području držićologije, a djelovala je i kao predsjednica Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa.

Piše: Petra Jelača

Kao i svi kolege, prijatelji i poznanici s bilo koje strane pozornice, više sam nego u nevjerici primila vijest o iznenadnom odlasku Mire Muhoberac. S jedne je strane teško i nezahvalno o njoj pisati iz osobnog kuta, jer takav rakurs sigurno sužava pogled na sve njezine djelatnosti u području književnosti i kazališta, te bi bilo više