Sjećanja - Hrvatsko glumište

BRANKO BLAĆE (Zagreb, 1949. – 2023.)

Legendarni Gubec-beg hrvatskog kazališta

„Ispod snažne vanjštine branka Blaće kucalo je toplo, široko srce za njegovu obitelj i prijatelje, za glazbu i kazalište (…) Zauvijek će ostati jedinstvena pojava hrvatskog kazališta i glazbe”.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Malo je tako uspješnih, karizmatičnih, scenski dominantnih i oku ugodnih umjetničkih i životnih partnera kao što su na hrvatskim i međunarodnim pozornicama bili primabalerina Vesna Butorac Blaće i pjevač i glumac Branko Blaće, dugogodišnji zaposlenik Kazališta Komedija, koji nas je napustio u 74. godini. „Otišao je u legendu vječnosti legendarni Gubec-beg hrvatskog kazališta. Branko Blaće, više

KORALJKA HRS (Zemun, 21. listopada 1941. – Zagreb, 25. lipnja 2023.)

Predana glumica s unutarnjom i vanjskom ljepotom i blagošću

Koraljka Hrs bila je finotkana, samozatajna, posebno talentirana, sofisticirana, nježna i suptilna glumica koja je mogla iznijeti sve emotivne naboje i silnice upisane u dramska djela ili samo naznačene u književnim tekstovima.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Koraljku Hrs svi su voljeli. Dolazila je u Dubrovnik svako ljeto, od naših najranijih dana, svježa, neumorna, predana, s unutarnjom i vanjskom ljepotom i blagošću i glumila u nekima od antologijskih predstava na Dubrovačkim ljetnim igrama. Tad smo je, kao djeca, moja sestra blizanka Mićo i ja prvi put gledale kako svojom energijom, preciznošću i više

KRUNOSLAV ŠARIĆ (Derventa, 21. lipnja 1944. – Zagreb, 12. lipnja 2023.)

Glumačka strast, mladenačka energija i posvećenost koja inspirira

„Krunoslav Šarić čitav je život imao strast i emociju te potencirao radost igranja na sceni. Učio me što znači predavati se do kraja, biti strastven, iskazivati emociju. Nikad ga nisam smatrao starim glumcem, uvijek sam ga gledao kao mladog čovjeka jer je imao tu karizmu koja nije blijedila, kao da nije mogla ostarjeti“, govori Dragan Despot.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Otišao je i Kruno! Kruno Šarić, Krunoslav Šarić, veliki hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac, dragi prijatelj naše obitelji, pridružio se drugim velikanima hrvatske umjetničke scene 12. lipnja. Nadam se da nije otišao u nezaborav. Dan prije, u nedjelju uvečer, 11. lipnja, slučajno sam susrela Gorana Matovića i razgovarali smo o uprizorenjima Krleže u Hrvatskoj, više

SANDA MILADINOV LANGERHOLZ (Zagreb, 18. srpnja 1932. – Zagreb, 22. svibnja 2023.)

Eruditska umjetnica koja je bila posvećena kazalištu i pripadala mu bez zadrške

Sanda Miladinov Langerholz bila je jedna od najvećih Komedijinih zvijezda, s nizom nezaboravnih uloga u komediografskom i mjuzikl-repertoaru, uz nekoliko operetnih, te najjača pjevačka osobnost u hrvatskom mjuziklu. Svojim je pjevačkim i glasovnim mogućnostima postavila visoke standarde u tom žanru. Ljepota njezina alta nikoga nije ostavljala ravnodušnim. Ulogama uravnoteženoga dramskoga i glazbenog izraza u mjuziklima koji su godinama bili na repertoaru, oduševljavala je publiku.

Piše: Davor Schopf

„Nisam rasna glumica… Čini mi se da nisam tako strasno zaljubljena u teatar… Teatar je za mene neobično zanimljiv i, dok god budem radoznala na tom području, a to još jesam, dotle ću se time baviti. Ali tome ne pristupam sa zaslijepljenošću ili strašću… Sasvim sigurno ne ubrajam se u one podanike teatra koji robuju više

SMILJKA BENCET-JAGARIĆ (Novi Sad 11. lipnja 1934. - Zagreb, 31.ožujka 2023.)

Živopisnom kreacijom Regice upisala se u hrvatsku televizijsku povijest

Smiljka Bencet-Jagarić, koju prati usud jedne maestralne uloge na račun svega drugoga što je radila prije i poslije Katalenićke, odigrala je nakon završene Zemaljske glumačke škole u Zagrebu sto i trideset jednu ulogu u više od tri tisuće izvedbi. U kazalištu je poznata po ulogama Ann Boleyn, Cesarčeve Tonke i Petronile Tita Brezovačkog, a glumila je u varaždinskom HNK, u kazalištima u Bjelovaru i Karlovcu te u splitskom HNK. Od 1965. živjela je u Zagrebu i bila stalna članica kazališta Komedija sve do umirovljenja 1991. godine.

Piše: Branka Primorac

Umrla je Smiljka Bencet-Jagarić, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica; dovoljno je reći Dudekova Regica, iz poznatog serijala Gruntovčani i Mejaši. Otišla je posljednja među glumcima koji su svojim živopisnim kreacijama, svako na svoj način, učinili da autorsko djelo Kreše Golika i Mladena Kerstnera bude upisano u najbolje hrvatske TV-serije. Valjda zato što nisu vjerovali više

JASMIN TELALOVIĆ (Zvornik, Bosna i Hercegovina, 1977. - Zagreb, 10. veljače, 2023.)

Zreo i smiren glumac koji se snažno i punokrvno nosio s tragičnim likovima i sudbinama

Snaga Jasmina Telalovića izvirala je iz vanjštine koja je na prvi pogled nudila samo isposništvo, patnju i pasivnost, dakle kvalitete inherentne tragičnom protagonistu. I upravo je takve likove Telalović znao iznijeti besprijekorno, otkrivši u svakom od njih svojevrsni stupanj ne samo moralne veličine nego i ljudske kvalitete, okolnostima unatoč.

Piše: Igor Ružić

Većina onih s obje strane rampe glumce vidi kao one koji se nisu od malih nogu odlikovali samokritičnošću i samozatajnošću. Takvi su i najpoznatiji, makar bili i najnježniji znak u horoskopu. To su takozvani glumački morski psi, bez obzira na status i uspjeh; ljudi koji zauzimaju prostor svojim glasom, pogledom, gestom, ponekad i tijelom ili više

MAJA HRIBAR-OŽEGOVIĆ (Zagreb, 18. svibnja 1937. – Zagreb, 9. siječnja 2023.)

Živjela je intelektualno dinamično i posvećeno

Maja Hribar-Ožegović bila je vrsna teatrologinja, kritičarka, recenzentica, esejistica, književnica, prevoditeljica i iznimna sveučilišna profesorica. Godine 1962. sudjelovala je u pokretanju Komorne pozornice Studentskoga centra iz koje se razvio Teatar &TD. Posebno mjesto u njezinom radu zauzima knjiga teatroloških pojmova, s oko 1400 hrvatskih kazališnih, teatroloških i dramaturških naziva i njihovih istoznačnica na engleskome, francuskome, talijanskome, njemačkome i ruskome jeziku, naslovljena Kazališni glosarij.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Neprekinutome nizu tužnih odlazaka priključila se i dr. sc. Maja-Helena Hribar-Ožegović, jedna od najznačajnijih hrvatskih kazališnih teoretičarki, kazališna kritičarka i prevoditeljica, članica Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa. Izvanredna profesorica, jedna od ikona Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, otišla je mirno a živjela intelektualno iznimno dinamično i posvećeno. Rođena je 18. svibnja 1937. godine u više

IVKA DABETIĆ (Varaždin, 21. studenoga 1936. – Zagreb, 3. siječnja 2023.)

Glumica posebnoga stava, zračeće energije, s umjetničkom aureolom

Ivka Dabetić bila je velika kazališna glumica i dugogodišnja prvakinja Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Grčke tragedije bile su jedan od fokusa ove iznimne glumice, a krasile su je briljantna dikcija heksametara, baršunasti tembar glasa i odmjerenost u najtragičnijim scenama.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Niz glumačkih odlazaka nastavlja se. I ova je, 2023. godina počela napuštanjem životne i kazališne pozornice. Otišla je Ivka Dabetić, televizijska, kazališna i filmska glumica. Ne događa se često u kazalištu da njime tako suvereno, šarmantno glumstveno, damski profinjeno, profesionalno uvjerljivo vladaju dvije sestre, Ivka Dabetić i njezina dvije godine mlađa sestra Saša Dabetić (koja nas je napustila više

MLADEN VASARY (Lendava, Slovenija, 9. svibnja 1954. – Zagreb, 21. studenog 2022.)

Majstor fizičkog kazališta i klaunerije

Mladen Vasary bio je kazališni i filmski glumac, majstor scenskog pokreta koji je svojim umijećem pridonosio atraktivnosti predstava. Sinkronizirao je crtiće i onu najprominentniju fizičku stranu svoje glumačke osobnosti kontinuirano nadopunjavao radiodramskim angažmanima. Radio je i kao profesor scenskog pokreta na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu

Piše: Igor Ružić

Prošlo je nešto dana; vijest više nije onako akutna kakva je bila tog 21. studenoga kad je kazališna javnost, a onda i sve druge javnosti, saznala za smrt Mladena Vasaryja. Čak i oni koji ne idu često u kazalište, oni koji nikad nisu bili na Brijunima ili oni koje sve to previše ni ne zanima, više

JANA KAŠPER (Split, 12, kolovoza 1936. – Rab, 18. kolovoza 2022.)

Prva dama Zagrebačkog kazališta lutaka

Jana Kašper ostavila je dubok trag u hrvatskoj lutkarskoj povijesti. U Zagrebačko kazalište lutaka primljena je na mjesto Sande Langerholtz, koja je otišla u Komediju, a nekoliko godina kasnije, 1962. biva primljena u stalni glumački ansambl ZKL-a u kojem je osobito prvih godina ostvarila brojne uloge.

Piše: Branka Primorac

Jana Kašper hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica. Jednu sezonu (1958–1959) glumila je raznovrsne uloge u Narodnom kazalištu u Dubrovniku – u Osbornovom komadu Osvrni se u gnjevu, u Budakovim dramama, pa Koštanu – glavnu ulogu u istoimenom tekstu Bore Stankovića. Bila su to teška vremena koja ona 1997. u intervju Đuri Roiću za više