Sjećanja

ALFI KABILJO (Zagreb, 22. prosinca 1935. – Zagreb, 1. travnja 2025.)

Umjetnik koji je obožavao glazbu

Alfi Kabiljo na hrvatskoj je glazbenoj sceni ostavio neizbrisiv trag glazbom brojnih mjuzikla, zbog čega je u tisku prozvan „kraljem hrvatskog mjuzikla“. Od Velike trke u Komediji 1969. Kabiljovi su mjuzikli izvedeni više od tisuću puta. Kultna Jalta, Jalta od praizvedbe 1971. godine u Zagrebu izvedena je više od 1500 puta u interpretaciji različitih kazališta.

Piše: Vesna M. Muhoberac

17.4.2025. – Hrvatski skladatelj, dirigent, aranžer, pijanist, tekstopisac, libretist i producent, predsjednik Hrvatskoga društva skladatelja, ali i sportaš, Alfi Kabiljo napustio nas je 1. travnja u devedesetoj godini. Pravim imenom Alfons, veliki je umjetnik cijelu karijeru izgradio kao Alfi. Rođen je u Zagrebu u obitelji sefardskih Židova porijeklom iz Sarajeva. Otac Ašer Kabiljo (1903. – više

---

TOMISLAV KURELEC (Karlovac, 11. svibnja 1942. – Zagreb, 14. srpnja 2024.)

Neizostavan glas hrvatske kazališne i filmske kritike

Tomislav Kurelec bio je hrvatski kritičar, dramaturg, redatelj te od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do nedavna odlaska jedan od najvećih autoriteta kazališne i filmske kritike u nas, jednako cijenjen među kolegama u svijetu.

Piše: Branka Primorac

12.3.2025. – Tomislav Kurelec, kritičar, dramaturg, redatelj, od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do nedavna odlaska jedan od najvećih autoriteta kazališne i filmske kritike u Hrvatskoj, jednako cijenjen među kolegama u svijetu. Diplomirani komparatist, vrlo je rano počeo pisati kazališne kritike kao novinar kritičar na Radiju Zagreb (1965. – 1968.), svom prvom radnom mjestu. Ubrzo je više

---

IVAN IVICA KUNEJ (Zagreb, 14. prosinca 1931. – Zagreb, 23. veljače 2025.)

Čovjek iznimne energije i darovitosti u raznim područjima djelovanja

Ivan Ivica Kunej u svojim tridesetima i četrdesetima, kao član Komedijina glumačkog ansambla, u četrnaest je godina ostvario sedamdesetak uloga u repertoaru koji Komedija njeguje od osnutka do danas. Glumio je u drami, ali i plesao i pjevao u komediji i opereti, mjuziklu. Dokazivao se kao komičar, pjevač i plesač, a najplodnije godine bile su mu od 1955. do 1968.

Piše: Branka Primorac

11.3.2025. – Ivan Ivica Kunej bio je kazališni i filmski glumac te politički i kulturni djelatnik. Polovicu radnog vijeka proveo je u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija (1955. – 1978.), kao član glumačkog ansambla i potom organizacijski tajnik. Rođeni Zagrepčanin sa završenom Srednjom tehničkom školom, na razmeđi srednjeg i visokog obrazovanja donosi odluku koja nije bila više

---

MIRJANA DONADINI PERIĆ (Split, 1933. – Split, 11. veljače 2025.)

Pouzdana pjevačica koja je briljirala u operetnim ulogama domaćih autora

Mirjana Donadini Perić najviše se istaknula u operetama Ive Tijardovića. Tako se ponajbolje pamte njezini nastupi u komadu Mala Floramye, u kojima je bila i Mala Floramye i Šjora Petronila i Miss Eveline Beauty-Flower, te kapolavoru žanra Spli’ski akvarel, u kojem je tumačila uloge i Marice i Perine Štrambere.

Piše: Siniša Vuković

Naslovna fotografija: Mirjana Donadini Perić (Rosalinda), Johann Strauss ml., Šišmiš, HNK Split 9.3.2025. – Odlaskom Mirjane Donadini Perić splitska operna scena ostaje bez jedne od važnih opruga iz stare garde solistica u mehanizmu kazališnog života najvećeg dalmatinskoga grada. Sopranistica rođena 1933. godine u Splitu značajnim je doprinosom obilježila desetljeća Splitske opere između Drugoga svjetskog rata više

---

LUKRECIJA BREŠKOVIĆ (Dubrovnik, 30. kolovoza 1940. – Zagreb, 11. veljače 2025.)

Legenda zagrebačkog mjuzikla i značajna figura Komedijine povijesti

Lukrecija Brešković pripadala je onom krugu Komedijinih umjetnika koji su se, od kraja 1960-ih do kraja 1990-ih, intenzivno posvetili izvođenju hrvatskih mjuzikala i sudjelovali u stvaranju pojma „zagrebačke škole mjuzikla“ pod vodstvom Vlade Štefančića. U Komediji su je od milja zvali Kike. Bila je posebna. Zračila je šarmom na sceni i u privatnom životu, pozitivnom energijom i vedrinom.

Piše: Davor Schopf

1.3.2025. – Lukrecija Brešković provela je cijeli radni vijek u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija, u radnom odnosu od kraja 1963. do kraja 2000. godine. Pripadala je onom krugu Komedijinih umjetnika koji su se, od kraja 1960-ih do kraja 1990-ih, intenzivno posvetili izvođenju hrvatskih mjuzikala i sudjelovali u stvaranju pojma „zagrebačke škole mjuzikla“ pod vodstvom Vlade više

---

FEĐA ŠEHOVIĆ (Bileća, 16. ožujka 1930. – Dubrovnik, 1. veljače 2025.)

Komediograf i romanopisac trajno nadahnut Dubrovnikom

Rani dubrovački ciklus Feđe Šehovića, osim dramskih djela, čini i ciklus od šest romana objedinjenih naslovom Dubrovačka tralalalogija objavljivanih u rasponu od gotovo petnaest godina. Iako je planirao još nekoliko romana unutar ovog opsežnog ciklusa, objavio ih je kasnije kao samostalne i nove naslove jednako romansirajući i dopisujući svoju fascinaciju Dubrovnikom.

Piše: Davor Mojaš

1.3.2025. – Svestrani stvaralački opus Feđe Šehovića u mnogim svojim književnim i kazališnim  rukavcima i njegovim životnim dionicama neraskidivo je vezan za Dubrovnik, grad koji mu je bio trajnim nadahnućem i inspirativnim ishodištem za bogatu kronologiju umjetničkih prinosa, kulturnih inicijativa i ostvarenih projekata. Rođen je u Bileći, 16. ožujka 1930. godine. Na Filozofskom fakultetu u više

---

ŽARKO SAVIĆ (Varvarin, Srbija, 30. srpnja 1949. – Zagreb, 26. studenoga 2024.)

Nezaboravna karijera i ljudskost koja je dirnula generacije

Žarko Savić bio je častan glumac, divan prijatelj. Strahu je gledao u oči i nije dopuštao nepravde, borio se za kolege, bio aktivan u glumačkom sindikatu te ostavio neizbrisiv trag u životima svojih kolega.

Piše: Branka Primorac

19.12.2024. – Žarko Savić, hrvatski i srpski kazališni, filmski i televizijski glumac, umro je u Zagrebu 26. studenoga 2024. godine poslije teške bolesti s kojom se, kažu kolege, nosio hrabro i strpljivo. Kremiran je i pokopan 28. studenoga na zagrebačkom krematoriju. U sličnim teškim trenucima, kad je trebalo ispratiti kolege, on bi prvi stao na više

---

VLADIMIR GERIĆ (Zagreb, 9. ožujka 1928. – Zagreb, 14. srpnja 2024.)

Prevoditelj klasike i tvorac suvremene hrvatske kazališne povijesti

Vladimir Gerić bio je intelektualac starog kova, erudit, ugodan sugovornik, pedagog, dosljedan u svojim nastojanjima da živi život onako kako čovjeka na primjerima snažnih likova oličenja i dobra i zla od pamtivijeka uče klasična dramska djela, lijepa književnost i umjetnost općenito.

Piše: Branka Primorac

29.11.2024. – Dug i bogat život Vladimira Gerića, 14. srpnja 2024. preminulog hrvatskog redatelja, dramaturga i prevoditelja, tipična je biografija beskompromisnog umjetnika nemirna duha, znatiželjna i radina, stalno u pokretu od jednog do drugog kazališta, od adrese do adrese, putnika koji je poslije pet godina u HNK Zagreb 1978. napustio stalno i sigurno radno mjesto više

---

IVICA KRAJAČ (Beograd, 2. travnja 1938. – Zagreb, 7. studenoga 2024.)

Glazbena strast i neizbrisivo naslijeđe svestranog stvaraoca

Krajač je bio plodan autor. Znao je kako biti originalan te je hrabro koračao u nove glazbene stilove. Bio je član Hrvatskog društva skladatelja, Zajednice hrvatskih umjetnika i glazbenika, a u zrelijim godina posvetio se teatru te je postao i članom Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Od 1983. godine radio je kao redatelj u Operi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, režirajući brojne dramske i operne predstave

Piše: Branka Primorac

28.11.2024. – „Glazba mi je bila suđena“, govorio je za života Ivica Krajač, hrvatski multitalentirani glazbenik koji je preminuo 7. studenoga u 87. godini – pionir u mnogim glazbenim žanrovima, uspješni skladatelj zabavne glazbe i šansona, pjevač, tekstopisac, kazališni redatelj, filmski i televizijski scenarist te libretist. U nabrajanju područja kojima su se bavili svestrani umjetnici poput više

---

BILJANA (LOVRE) TORIĆ (3. kolovoza 1963. – 16. kolovoza 2024.)

Glumica golemog emocionalnog spektra i izrazite otvorenosti prema mladim kolegama

U svom kontinuiranom radu u HNK-u Ivana pl. Zajca Rijeka, Biljana Lovre ostvarila je nebrojene dramske uloge, a posebno se istakla u izrazima tragičnog i komičnog. Nastupila je i u mjuziklima Jalta, Jalta te Guslaču na krovu. Njezinu ličnost obilježila je izrazita susretljivost i otvorenost prema tek pristiglim mladim kolegama, prodoran i uvijek smijehom i šalom obojen glas te dijeljenje radosti druženja.

Piše: Marijana Trinajstić

23.9.2024. – Glumica Biljana Lovre bila je dugogodišnja članica ansambla Hrvatske drame HNK-a Ivana pl. Zajca Rijeka. Njezin angažman u Hrvatskoj drami započeo je po završetku studija na Akademiji dramskih umjetnosti u Novom Sadu 1986. U svom kontinuiranom radu, kroz kazališne sezone, Biljana Lovre ostvarila je brojne uloge, od kojih se posebno istiću: Anđa u više

---