Sjećanja

IVICA KRAJAČ (Beograd, 2. travnja 1938. – Zagreb, 7. studenoga 2024.)

Glazbena strast i neizbrisivo naslijeđe svestranog stvaraoca

Krajač je bio plodan autor. Znao je kako biti originalan te je hrabro koračao u nove glazbene stilove. Bio je član Hrvatskog društva skladatelja, Zajednice hrvatskih umjetnika i glazbenika, a u zrelijim godina posvetio se teatru te je postao i članom Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Od 1983. godine radio je kao redatelj u Operi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, režirajući brojne dramske i operne predstave

Piše: Branka Primorac

6.12.2024. – „Glazba mi je bila suđena“, govorio je za života Ivica Krajač, hrvatski multitalentirani glazbenik koji je preminuo 7. studenoga u 87. godini – pionir u mnogim glazbenim žanrovima, uspješni skladatelj zabavne glazbe i šansona, pjevač, tekstopisac, kazališni redatelj, filmski i televizijski scenarist te libretist. U nabrajanju područja kojima su se bavili svestrani umjetnici poput više

---

BILJANA (LOVRE) TORIĆ (3. kolovoza 1963. – 16. kolovoza 2024.)

Glumica golemog emocionalnog spektra i izrazite otvorenosti prema mladim kolegama

U svom kontinuiranom radu u HNK-u Ivana pl. Zajca Rijeka, Biljana Lovre ostvarila je nebrojene dramske uloge, a posebno se istakla u izrazima tragičnog i komičnog. Nastupila je i u mjuziklima Jalta, Jalta te Guslaču na krovu. Njezinu ličnost obilježila je izrazita susretljivost i otvorenost prema tek pristiglim mladim kolegama, prodoran i uvijek smijehom i šalom obojen glas te dijeljenje radosti druženja.

Piše: Marijana Trinajstić

23.9.2024. – Glumica Biljana Lovre bila je dugogodišnja članica ansambla Hrvatske drame HNK-a Ivana pl. Zajca Rijeka. Njezin angažman u Hrvatskoj drami započeo je po završetku studija na Akademiji dramskih umjetnosti u Novom Sadu 1986. U svom kontinuiranom radu, kroz kazališne sezone, Biljana Lovre ostvarila je brojne uloge, od kojih se posebno istiću: Anđa u više

---

TEODORA VIGATO (Silba, 1953. – Zadar, 11. kolovoza 2024.)

Jedna je od rijetkih teatrologa koja je bila posvećena teoriji lutkarstva

Odlazak Teodore Vigato veliki je gubitak za akademsku zajednicu, a posebno za zadarsku i hrvatsku kazališnu i kulturnu scenu. Jedna je od rijetkih teatrologa koja u svojim knjigama i radovima govori o teoriji lutkarstva. Svojim savjetima, recenzijama, knjigama i monografijama obogatila je i arhivirala čitavo jedno razdoblje hrvatskog lutkarstva.

Piše: Sanja Petrovski

11. rujna 2024. – U sedamdesetprvoj godini života nakon kratke i teške bolesti umrla je zadarska teatrologinja Teodora Vigato (1953. – 2024.). Njezin odlazak velik je gubitak za akademsku zajednicu, a posebno za zadarsku i hrvatsku kazališnu i kulturnu scenu. Od samih početaka svog profesorskog i pedagoškog rada surađivala je idejno i fizički u realizaciji više

---

DUŠKO VALENTIĆ (Pančevo, 31. prosinca 1950. – Zagreb, 9. lipnja 2024.)

Veliki gavellijanski glumac koji je energijom, dinamičnošću i začudnošću pokretao druge

Duško Valentić tijekom cijele je glumačke karijere bio u stalnom angažmanu Gradskog dramskog kazališta Gavelle, gdje je prvi put zaigrao 1972., u Bondovu i Večekovu Uskom putu prema dubokom sjeveru. Zapažene je uloge ostvario u djelima Bena Jonsona, Luigija Pirandella, Eduarda De Filippa, Iva Brešana, Ödöna von Horvátha, Milana Begovića, F. M. Dostojevskog, A. P. Čehova, Friedricha Schillera, Augusta Strindberga, Voltairea, Shakespearea, Šnajdera, Bužimskoga, Price, Molièrea...

Piše: Vesna M. Muhoberac

16.6.2024. – Duško Valentić (bio) je velik glumac, samozatajan i tih, topao i nježan čovjek, urban, dostojanstven, elegantan i opušten, s lijepim i profinjenim manirima, jedan od rijetkih koji je stalno i uvijek bio u kazalištu, pogotovo na predstavama svoga Dramskoga kazališta Gavella koje ga je odredilo i glumački formiralo. Kazalište je Dušku bilo strast i više

---

DESA BEGOVIĆ MRKUŠIĆ (Orebić, 6. rujna 1933. - Zagreb, 5. travnja 2024.)

Plemićki uznosita gospođa sa Straduna

Desa Begović Mrkušić svojom glumačkom prepoznatljivošću, posvećenošću, ljubavi prema teatru i osobnošću ostavila je važan trag u novijoj povijesti hrvatskog glumišta, a posebice u repertoarnim kronologijama Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića u Dubrovniku.

Piše: Davor Mojaš

16.4.2024. – Svoj prvi susret s kazalištem, pozornicom, glumačkim izazovima i zagovorima Desa Begović Mrkušić imala je u KUD-u Marin Držić koji je krajem 40-tih i početkom 50-tih godina prošlog stoljeća vodio Stijepo Stražičić, okupljajući dubrovačku mladost i dramske amatere. Iz tog dubrovačkog teatarskog kruga stasale su generacije glumaca koji će kasnije obilježiti hrvatsko glumište, više

---

KOSTADINKA VELKOVSKA (Skopje, 3. lipnja 1948. – Zagreb, 10. ožujka 2024.)

Jasno sonce, niti zajdi, niti se pomrači: Vječni život između glume i glazbe

Kostadinka Velkovska u matičnom Satiričkom kazalištu Kerempuh i drugim kazalištima u četrdeset godina ostvarila je više od stotinu uloga od kojih izdvajamo: Tirza ili slast na ustima šumskog demona Damira Zlatara Freya, crnu operetu gdje nastupa u ulozi Majke; ulogu Lujze u Krv i košute Damira Zlatara Freya u produkciji Istarskoga narodnog kazališta; Aferu Fadila Hadžića gdje kao Barbara igra u režiji Roberta Raponje i produkciji Kerempuha; ulogu Majke Terezije u Svetici u tami i produkciji Narodnog pozorišta iz Sarajeva…

Piše: Dubravka Lampalov Mićunović

18.3.2024. – „Bilo je mnogo ljepote u mome djetinjstvu u skopskom Čairu i životu kojeg sam provela u Makedoniji. Rasla sam pored Vardara i preplivala ga s ostalom djecom na traktorskim gumama. Pjevali smo i plesali, to nam je u genima, a nedjeljom je cijela ulica čoporativno išla na izlet. Bilo je u mome susjedstvu više

---

VJERAN ZUPPA (Split, 26. siječnja 1940. – Zagreb, 10. listopada 2023).

Slobodnomisleći intelektualac visokih dometa

Vjeran Zuppa bio je hrvatski teatrolog, dramaturg, dramatičar, teoretičar književnosti i pjesnik, kazališni teoretičar, književni kritičar, ravnatelj Teatra &TD (1966–1977). Objavio je veći broj knjiga s područja književne teorije, kao i tri zbirke pjesama, odnosno pjesničkih knjiga i poema. Bio je značajni urednik knjiga i mnogih časopisa.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Objavljeno: 31. siječnja 2024. U vremenu rekapitulacije događaja (iz) prošle godine, (ne)uspjeha i (ne) kriza, pogled na kazalištarce i kazališne ljude sa scene i iza scene koji su nas napustili u 2023. godini zaista je teško impresivan i (ponovno) nevjerojatno tužan. Nenad Cvetko (Zürich, 27. prosinca 1969. – Zagreb, 10. listopada 2023.), beskrajno talentirana, ali više

---

ŽELIMIR OREŠKOVIĆ (Zagreb, 8. siječnja 1938. – 2. ožujka 2023.)

Radišan redatelj koji je bio željan usavršavanja i upijanja novih kazališnih praksi

Želimir Orešković redateljski put započeo je prije diplome. U Tuzli je 1963. dobio prvi stalni angažman. Kazališni čovjek, Zagrepčanin, ispisao je zaobilazni put prije nego je stigao u rodni grad. Do prelaska u Komediju, još vrlo mlad, režirao je Krležinu Maskeratu, Adama i Evu i Na rubu pameti. Osim Komediji postavio je predstave u kazalištima u Splitu, Rijeci, Osijeku, Dubrovniku, a u Zagrebu u Kerempuhu i s putujućim Teatrom u gostima.

Piše: Branka Primorac

Objavljeno: 19. siječnja 2024. Hrvatski kazališni redatelj Želimir Orešković, poznat i kao Željko, studirao je jugoslavenske jezike i književnosti te filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a obrazovanje za životni poziv redatelja završio je 1964. na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Redateljski put započeo je prije diplome. U Tuzli je 1963. više

---

JOSIP MEŠTROVIĆ (Korčula, 3. veljače 1937. – Zagreb, 26. srpnja 2023.)

Erudit, čovjek širokog znanja i zanimljivih priča

Josip Meštrović režirao je više od 200 radiodrama te brojna djela priredio za radiofonsku izvedbu. Poznat je i po režiji Klitemnestre (1974.) po scenariju Marijana Matkovića za Dubrovačke ljetne igre. Na međunarodnom radijskom festivalu u austrijskom Rustu 1989. godine dobio je nagradu za kratku formu Forma brevis, forma perennis.

Piše: Branka Primorac

Objavljeno: 18. siječnja 2024. Književnik, redatelj i radijski urednik Josip Meštrović preminuo je u Zagrebu krajem srpnja 2023. godine u 87. godini, a u veljači, pet mjeseci prije smrti, oko rođendana, u ediciji Mala knjižnica Društva hrvatskih književnika objavljena mu je posljednja knjiga, zbirka proznih zapisa Stari okvir za ništa. Riječ je dakle o piscu više

---

ANA STANOJEVIĆ (Požega, 1947. - Osijek, 1. prosinca 2023.)

Ljubav prema kazalištu i cjeloživotna strast za scenom

Ana Stanojević bila je ikona osječkog HNK-a, a njezina glumačka popudbina impresivna i rijetka. Godine 2022. s punih 75, iako u mirovini, obilježila je pedeset godina umjetničkog rada. Omiljene uloge bile su joj Regina u Krležinu Povratku Filipa Latinovicza, Ponzija u Domu Bernarde Albe, Lepa pekarka u Sabirnom centru Dušana Kovačevića te kultna predstava Put u raj Miroslava Krleže.

Piše: Branka Primorac

Objavljeno: 16. siječnja 2024. Velika osječka i hrvatska glumica Ana Stanojević, ikona osječkog HNK, preminula je iznenada poslije kratke bolesti 1. prosinca 2023. u 77. godini. Rođena Požežanka, još kao gimanzijalka zaljubila se u glumu. Profesionalnu glumačku karijeru počela je u Varaždinu 1972. godine, ali je iste godine promijenila sredinu i prešla u Osječanima omiljenu više

---