HRVATSKO GLUMIŠTE
HRVATSKO GLUMIŠTE

Sjećanja

DARA VUKIĆ (Karlovac, 1926. – Split, 22. siječnja 2026.)

Glumic koja je obilježila čitavo stoljeće hrvatskoga glumišta

Dara Vukić bila je i ostala glumica čije su ime i umjetnički rad trajno obilježili kazališnu scenu Splita i hrvatsko glumište. Bila je umjetnica rijetke mudrosti, snage i skromnosti, glumica koja je ispunjavala ponosom svaki novi kazališni naraštaj i koja je duboko vjerovala da se živo kazalište uvijek rađa iznova.

Piše: Branka Primorac

8.4.2026. – Kad netko poput glumice Dare Vukić premine u stotoj, a 1998. u prigodnom razgovoru uz pedeset godina na sceni u intervju s Goranom Pelaićem spomene plejadu glumaca i redatelja s kojima je dijelio scenu, povijest hrvatske dramske umjetnosti 20. stoljeća pruži se na dlanu. Bile su to sve teatarske veličine: Vika Podgorska, Tito više

MLADEN BARBARIĆ (Kičevo, 1953. – Žrnovnica, 19. ožujka 2026.)

Nezaboravni Pegula iz Velog mista

Mladen Barbarić bio je kazališni, filmski i televizijski glumac kojega je publika trajno zapamtila kao Pegulu iz serije Velo misto, uloge koja mu je donijela veliku popularnost, ali i obilježila cijelu karijeru, premda je ostvario i niz zapaženih nastupa u kazalištu, na filmu i televiziji, među ostalim u predstavama Braća Karamazovi, Cigla i Ptičice te u filmovima Dva drugara, Snohvatice, Bila jednom ljubav jedna, Oružje od mora i Dvoboj za južnu prugu.

Piše: Branka Primorac

6.4.2026. – U obiteljskoj kući u Žrnovnici u 73. godini preminuo je kazališni, filmski i televizijski glumac Mladen Barbarić, u splitskom naselju s istoimenim grobljem na kojem je pokopan Miljenko Smoje, autor nezaboravnog Velog mista, TV serije s brojnim tipičnim splitskim sudbinama, među kojima je i lik Pegule, u iznimnoj Barbarićevoj glumačkoj kreaciji. Glumac koji više

ZRINKA KOLAK FABIJAN (31. ožujka 1949., Vukovar – 16. ožujka 2026., Rijeka)

Umjetnica koja je spojila dramsku snagu i čaroliju lutkarstva

Zrinka Kolak Fabijan bila je riječka dramska prvakinja koja je tijekom 32 godine u HNK-u Ivana pl. Zajca ostvarila niz nezaboravnih uloga, a posljednjih 12 godina karijere vodila Gradsko kazalište lutaka u Rijeci, ostavivši dubok trag u kazališnom životu grada.

Piše: Marijana Trinajstić

25.3.2026. – Preminula riječka dramska prvakinja koja je u 32 godine glumačkog angažmana u HNK I. pl Zajca ostvarila „nezaboravne uloge koje će živjeti u individualnoj i kolektivnoj memoriji riječke kazališne publike“, kako ističe HNK Zajc, posljednjih 12 godina svoje karijere bila je ravnateljica Gradskog kazališta lutaka u Rijeci. U riječko kazalište dolazi 1972. godine, više

ZDENKO BOTIĆ (Zenica, 9. rujna 1946. – Rijeka, 6. studenog 2025.)

Ustrajnost glumačke mjere u poeziji komike, tišine i riječi

U pamćenju kazališne publike Zdenko Botić ostat će zapisan kao glumac iznimne sugestivnosti i unutarnje snage, čiji su monolozi, precizno oblikovane pauze i duboko promišljene interpretacije likova tijekom četiri desetljeća stvarali snažan, gotovo su-stvaralački odnos s gledateljem.

Piše: Marijana Trinajstić

24.3.2026. – U sjećanju će živjeti njegovi impresivni kazališni monolozi, visoko odmjerena emocionalna pauza, duboko misaono otkrivanje likova uz postignut intenzivan doživljajno spoznajni angažman publike u tradicionalnim i suvremenim kazališnim predstavama tijekom četiri desetljeća glumačkog života.  Zdenko Botić, dramski prvak riječkoga kazališnog ansambla rođen je 9. rujna 1946. u Zenici, diplomirao je na Akademiji dramske više

JASNA MALEC UTROBIČIĆ (Zagreb, 30. rujna 1944. – Split, 17. kolovoza 2025.)

Glumica za koju je kazalište bilo životni poziv i trajno opredjeljenje

Kazališna, filmska i televizijska glumica Jasna Malec Utrobičić prvi nastup na pozornici ostvarila je 1952. u baletu Orašar u ulozi pahuljice u zagrebačkom Malom kazalištu. Taj trenutak utvrdio je Jasninu želju da uvijek ostane blizu teatra, što će potvrditi nizom zapaženih uloga u dugoj karijeri – od Mare u Kati Kapuralici i Dunjaše u Višnjiku do Titube u Vješticama iz Salema i Majkače u Mrduši Donjoj. Publika ju je pamtila i po televizijskim i filmskim ostvarenjima, osobito po ulozi Dragice u seriji Ruža vjetrova te filmovima Breza i Osmi povjerenik.

Piše: Branka Primorac

24.3.2026. – Pokojna kazališna, filmska i televizijska glumica Jasna Malec Utrobičić odmalena je bila predodređena za pozornicu. Odgajana u zagrebačkoj umjetničkoj obitelji Malec, razvijala je ljubav prema kazalištu u najranijoj dobi – bilo kao ostrašćena gledateljica, bilo kao osmogodišnja balerina Zagrebačkog pionirskog kazališta. Prvi nastup 1952. u baletu Orašar u ulozi pahuljice u zagrebačkom Malom više

TAHIR MUJIČIĆ (Zagreb, 21. srpnja 1947. – Zagreb, 22. veljače 2026.)

Svestrani književnik i neumorni kazališni pokretač

Tahir Mujičić, Zagrepčanin po rođenju, porijeklom iz BiH, imao je mnoge nepresušne talente i veliku radnu energiju. U svemu čega se prihvatio ostavio je trag visoke estetike. Bio je iznimno svestran umjetnik čije je djelovanje obuhvaćalo dramu, poeziju, prozu, kazalište i film. Osnivač je kazališta Trešnja, suosnivač kultnih glumačkih družina poput Histriona, kazališnih družina HPK-Hvar, Malik Tintilinić, Lec Manipuli, Ad HOC, Teatra za po doma i UHLOD-a. U vrijeme kada je bio umjetnički direktor Zagreb filma zaslužan je i za povratak kultnoga animiranog serijala Profesor Baltazar.

Piše: Branka Primorac

15.3.2026. – Tahir Mujičić preminuo je u nedjelju, 22. veljače 2026. godine, a još istu večer zažarile su se društvene mreže. Tužna se vijest brzo proširila, javljali su se prijatelji, znanci i suradnici iz različitih umjetničkih područja, koja su sva kao rijetko kod koga živjela u Tahirovu liku: dramski pisac, pisac za djecu, pjesnik, prozaist, više

SARA HRIBAR (Zagreb, 5. rujna 1986. – Zagreb, 20. veljače 2025.)

Scenaristica i redateljica iznimnog talenta i posvećenosti

Talent, upornost i posvećenost filmu, od rane mladosti činili su Saru Hribar jednom od najzanimljivijih figura na domaćoj filmskoj sceni. Njezin dugometražni film Lada Kamenski pobudio je veliko zanimanje publike i kritike, za koji je Sara na 65. Pulskom filmskom festivalu dobila Nagradu Breza za najbolju debitanticu.

Piše: Branka Primorac

5.2.2026. – Teško je nagađati kakav bi bio konačan filmski opus rano preminule redateljice i scenaristice Sare Hribar, ali umijeće koje je pokazala svojim prvim dugometražnim filmskim ostvarenjima svrstava je u najveće talente hrvatske kinematografije. Unatoč teškoj, neizlječivoj bolesti koja joj je oduzela moć rada, u fazi remisije uspjela je snimiti Ladu Kamenski. Hrvatska zbiljska više

ANTONIJA ĆUTIĆ (Zagreb, 26. rujna 1938. – Zagreb, 5. rujna 2025.)

Glumica i prevoditeljica bogate i raznolike karijere

U 87. godini života preminula je Antonija Ćutić, svestrana dramska glumica i književna prevoditeljica, čija je bogata karijera obuhvatila kazalište, film i televiziju, a obilježena je dugogodišnjim radom u Varaždinu, Zagrebu i domaćim i inozemnim produkcijama.

Piše: Branka Primorac

3.2.2026. – U visokoj dobi od 87. godina umrla je svestrana dramska glumica i književna prevoditeljica s engleskog Antonija Ćutić. Njezina biografija nalik je biografiji mnogih glumaca, a potvrđuje poznato razmišljanje o glumi – glumački je kruh nepredvidiv i težak, što ključnu odluku o izboru fakulteta prate velike dvojbe. Odluka mlade Antonije bila je pametna više

MARKO HRENOVIĆ (Zagreb, 8. prosinca 1988. – Zagreb, 18. listopada 2025.)

Nevidljivi autor velikih priča i iznimnog talenta

Marko Hrenović bio je talentirani dramaturg i scenarist čiji su humor, kreativnost i skromnost obilježili hrvatsku kazališnu, filmsku i televizijsku scenu. Ostavio je iza sebe bogat, ali široj javnosti nedovoljno poznat opus.

Piše: Branka Primorac

31.1.2026. – U 37. godini života u Zagrebu je iznenada preminuo talentirani mladi dramaturg, kazališni, filmski i televizijski scenarist Marko Hrenović, magistar Dramaturgije na ADU, smjer Dramsko i filmsko pismo, poznat i po nadimcima Torpedo i Hren. „U dvadeset godina profesorske karijere na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti nisam imao studenta na dramaturgiji kao što je bio više

KSENIJA GREGURIĆ (8. svibnja 1959. – Zagreb, 19. kolovoza 2025.)

Neumorna vila lutkarica

Ksenija Gregurić od mladosti je bila vezana uz kazalište, a sa suprugom Sašom Gregurićem, od 1987. razvijala je Lutkarsku scenu Ivana Brlić-Mažuranić – poznatu destinaciju Novog Zagreba, ali i drugih hrvatskih gradova.

Piše: Branka Primorac

27.1.2026. – Umrla je Ksenija Gregurić, neumorna vila lutkarica, srce Lutkarske scene Ivana Brlić-Mažuranić, glumica, od 1988. članica Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Od mladosti je bila vezana uz kazalište, a s osnivačem, suprugom Sašom Gregurićem, od 1987. – kad je osnovana Scena Ivana Brlić-Mažuranić, razvijala je malu privatnu umjetničku organizaciju, poznatu lutkarsku destinaciju Novog Zagreba, više