Sjećanja

NIKOLA NOVOSEL MIŠKO (Zagreb, 8. studenog 1941. – Križevci, 13. prosinca 2020.)

Umjetnik po duši

Pisao je dijelove za Kerstnerove scenarije, a na setu često svojim duhovitim korekcijama oplemenjivao dijaloge. Tako je dobio i ulogu lovočuvara Tune Pišpeka u Gruntovčanima. Među kolegama je bio cijenjen glumac iako je bio amater.

Piše: Branka Primorac

U Križevcima je u 80. godini preminuo Nikola Novosel Miško, čovjek osebujna životnog puta, biografije koja iznenađuje širinom i na prvi pogled za jednu osobu nespojivim područjima. Bio je glumac, humorist (cijeli se život bavio kajkavskim humorom i satirom) i humanitarac, agronom, profesor na visokoj školi, aktivni član Crvenoga križa, osnivač i sudionik brojnih kulturnih više

---

ŠPIRO GUBERINA (Šibenik, 1. ožujka 1933 - Zagreb, 27. studenog 2020.)

Sugestivan glumac velike emocionalne dubine

Briljirao je u ulogama u kojima su do izražaja mogle doći studioznost i suptilnost kojima je karakterno-psihološki ponirao u dubine i slojeve likova te ih minuciozno zaokruživao i iznosio pred gledatelje.

Piše: Josip Grozdanić

Kad je govorio o sebi, Špiro Guberina je znao reći da bi, u slučaju da glumu i nije izabrao kao svoj životni poziv, svejedno glumio, iz jednostavnog razloga što se uvijek volio pretvarati da je netko drugi. Kao svoj ideal glume isticao je težnju da se u maksimalnoj mjeri poistovjeti s likom kojeg je tumačio više

---

VERA ZIMA (Metković, 21. ožujka 1953. - Zagreb, 7. studenog 2020.)

Savršena u ulogama pomirljivih i suosjećajnih žena

Glumica koja je osobito tijekom posljednjih 20-ak godina karijere postala prepoznatljiva po likovima srdačnih, emotivnih, blagih, sućutnih i empatičnih žena.

Piše: Josip Grozdanić

Svoju posljednju filmsku ulogu Vera Zima ostvarila je u psihološkoj obiteljskoj drami Mater, dugometražnom igranom prvijencu scenarista i redatelja Jure Pavlovića, koji je na 67. Pulskom filmskom festivalu ovjenčan nagradom Breza za najboljeg debitanta, dok se film zakitio Zlatnim arenama za glavnu žensku ulogu i kameru. Vera Zima u filmu tumači malu ulogu Mare, sumještanke više

---

BOŽIDAR VIOLIĆ (Split, 4. lipnja 1931. - 30. studenog 2020.)

Ironični promatrač i otkrivački genij

Violićev redateljski stil vrlo je prepoznatljiv. Za razliku od Koste Spaića čije je okružje i ideal glazba, od Georgija Para čija mašta spekulira u prostoru i djeluje u njemu, od Dina Radojevića koji se raspinje u prostoru, Violić je ironični promatrač koji kao da se osobno upliće u svaku predstavu. Tretirao glumce kao umjetničko djelo a u sebi cijeli život nosio mladenačku pobunu spram sistema u kojima je živio.

Piše: Zvonimir Mrkonjić

Redatelj Božidar Violić javio se u hrvatskom kazalištu, zajedno s druga tri člana zagrebačkog redateljskog Kartela, Kostom Spaićem, Georgijem Parom i Dinom Radojevićem,  krajem 50-tih godina. Bilo je to u doba u kojem su još bili na snazi kriteriji socijalističkog realizma. Paradoksalno, te godine bilo je doba europeizacije na planu likovnih umjetnosti, grupa Exata i više

---

DARKO GAŠPAROVIĆ (Zagreb, 27. travnja 1944. – Rijeka, 7. siječnja 2017.)

Otvorenost i znatiželja

Nijedan dramatičar koji je svojim tekstovima ostavio traga u našoj književnosti i našem kazalištu nije izmaknuo Gašparovićevu.

Piše: Nataša Bjelan

Doktor društveno-humanističkih znanosti, teatrolog, kazališni kritičar i dramatičar Gašparović rođen je u Zagrebu. Diplomirao je komparativnu književnost i romanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Vojni sud JNA osudio ga je 1972. na zatvor zbog hrvatskog nacionalizma. Radio je kao inspicijent u Drami HNK u Zagrebu, dramaturg i umjetnički ravnatelj Hrvatske drame više

---

ŽELIMIR CIGLAR (13. svibnja 1962. - 27. veljače 2018.)

Zaljubljen u kazalište

Njegove kritike bile su gotovo pjesnički sročene te su do u tančina zapažale osobitosti i osobine svake predstave o kojoj je pisao.

Piše: Ozana Iveković

Želimir Ciglar, hrvatski kazališni kritičar, dramski pedagog i svestrani kazalištarac, od malena je bio zaljubljenik u glumu i dramsku umjetnost, a glumački talent pokazao je već kao dječak glumeći u TV seriji Prijatelji autora Mate Lovraka i redatelja Marija Fanellija. Studirao je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a diplomirao je hrvatski jezik i više

---

BORIS PAVLENIĆ (7. prosinca, 1937. – 2. rujna, 2018.)

Čovjek nepresušne energije

Svestranost mu je omogućila da u mjuziklu Jalta, Jalta ostvari jedinstvenu ulogu ruskog sobara u kojoj je bio omiljen, kasnije je postao ruski general.

Piše: Irena Paulus

Moje sjećanje na Borisa Pavlenića seže negdje u početke osamdesetih, kada sam se još kao djevojčica u Komedijinoj predstavi Jalta, Jalta Milana Grgića i Alfija Kabilja divila glumcu i pjevaču u ulozi ruskog sobara Griše. No nije samo izgledao ruski, govorio ruski i pjevao ruski, nego je i plesao ukrajinski kazačok baš onako kako se više

---

BOŽIDAR SMILJANIĆ (Zagreb, 20. rujna 1936. - Zagreb, 7. travnja 2018.)

Glumac samosvojnog stila

Mi govorimo umjetnim jezikom koji nam je nametnuo gospon apotekar Gaj i taj njegov aspirin od jezika gutamo svakodnevno. … Tako da naši glumci bolje glume na stranom jeziku nego na hrvatskom.

Piše: Nataša Bjelan

Hrvatski kazališni i filmski glumac diplomirao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Bio je član ansambla Dramskog kazališta Gavella, gdje su mu važnije uloge: Peter van Daan u Dnevniku Ane Frank, Trepljov u Galebu, Pjerić i Kupido u Skupu i Tireni, Clitandre u Mizantropu, Jugović u Matijašu grabancijašu dijaku. U osječkom HNK-u bio je više

---

IKA ŠKOMRLJ (Zagreb, 13. srpnja 1932. – Zagreb, 15. listopada 2018.)

Prepoznatljivo svoja

Njezini su kostimi često bili važno uporište vizualnog identiteta predstave, pa i svojevrsna šifra za odgonetanje temeljne ideje na kojoj je počivala predstava.

Piše: Branka Primorac

Ika Škomrlj jedinstvena je figura hrvatskoga glumišta. Otkako se pojavila sa svojim radovima na sceni hrvatskog teatra pedesetih godina 20. stoljeća, njezino je ime bilo nezaobilazno u svijetu kostimografije. Riječ je o umjetnici koja je ostavila osebujan trag u povijesti kazališta i nacionalnoj kulturi, kojoj se društvo odužilo brojnim nagradama za kostime za kazalište, film više

---

IVO GREGUREVIĆ (Donja Mahala, 7. listopada 1952. – Zagreb, 1. siječnja 2019.)

Snaga osobnosti i karizme

Kao kazališni glumac plijenio je pozornost svaki puta kada bi se pojavio na sceni budući da je u svojim interpretacijama uvijek bio iskren, precizan i dubok.

Piše: Tomislav Kurelec

2019. godina počela je iznimno tužno za naše kazalište, film i televiziju – odlaskom grandioznog umjetnika Ive Gregurevića, čija su ostvarenja premašivala okvire izvanrednog glumačkog umijeća. Često ga se shvaćalo kao svojevrsnog koautora najvećih djela suvremene hrvatske prikazivalačke umjetnosti, jer su i najveći redatelji ponekad mijenjali svoje koncepcije raspravljajući s njim ne samo o njegovim više

---