Teme

KOSTA SPAJIĆ: Virtuoz kazališne igre – portret Koste Spaića, red. Lada Džidić Barić, 2023.

Vrlo potreban i vrijedan film s ponekim nedosljednostima

Virtuoz kazališne igre – portret Koste Spaića nastao je iz ruku autorice koja se već okušala u mnogim filmovima o kazališnim veličinama, snimivši dokumentarne filmove o Georgiju Paru, Relji Bašiću i Nevi Rošić, ali trebalo se još dodatno konzultirati s ljudima koji se još sjećaju kazališnih istina i Spaićevih kazališnih predstava kako bi film bio kvalitetniji i precizniji.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Hrvatska radiotelevizija i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu organizirali su premijeru dokumentarnoga filma Virtuoz kazališne igre – portret Koste Spaića u nedjelju, 22. listopada, u foajeu HNK-a, pred publikom koja je popunila mjesta u postavljenome gledalištu, ali sigurno je da bi ime Koste Spaića zaslužilo veće gledalište i veliki ekran, a ne onaj gotovo kućnih više


MIRA FURLAN: Horvatov izbor, red. Eduard Galić, 1985. (prema drami Vučjak Miroslava Krleže)

Fatalna zavodnica i hladnokrvni ubojica

Horvatov izbor, prvu filmsku ekranizaciju nekog Krležina djela suvereno je režirao Eduard Galić, a film je bio hvaljen zbog režije, snimljenih kadrova eksterijera i interijera, glazbe, a posebno zbog glumačkih interpretacija, a na temelju glumačkoga koda vrsnih glumaca, kojih, nažalost, većine više nema među nama, mogao bi nastati niz studija filmske glume.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Objavljeno: 23. lipnja 2023. Film Horvatov izbor sniman je 1984. i 1985. godine, usporedno sa serijom Putovanje u Vučjak, kao zasebna narativna i dramaturška cjelina sačuvana u bogatoj arhivi Dramskog programa HRT-a (RO Zagreb film, Televizija Zagreb, produkcija: Zagreb Film, Radiotelevizija Zagreb). Kako piše na početku filma, uz najavnu špicu i off glasove koji prerastaju više


ENA BEGOVIĆ: Juran i Sofija ili Turci kod Siska, red. Zrinko Ogresta, 1989.

Drama koja je promijenila hrvatsku kazališnu povijest

Zanimljivo je bilo s distancom od više od trideset godina pogledati snimku predstave nastale na temelju prve hrvatske drame novije književnosti, najpoznatijeg Kukuljevićeva djela, praizvedenog 1839. u Sisku, a 1840. postavljena je i predstava u Zagrebu u osvit Domovinskoga rata, a koja problematizira rat, stradavanje, zatvaranje, gubljenje identiteta, nacionalni identitet, hrabrost. U vješto napisanoj drami, junačkoj igri u tri čina, intrigantnih zapleta i raspleta, mudrih dogovora, presudnih odluka, promjene identiteta, maskiranja, lukavstva, prijateljske pomoći, ženske snage uživali smo gotovo jednako kao i 1989.

Piše: Vesna M. Muhoberac

U ponedjeljak, 20. ožujka u 20 sati u Filmskome smo trezoru Daniela Rafaelića pogledali jedinstvenu televizijsku adaptaciju drame Ivana Kukuljevića Sakcinskog Juran i Sofija ili Turci kod Siska (objavljenu u travnju 1839. godine u tiskari Ljudevita Gaja) redatelja Zrinka Ogreste. Projekcija (97 minuta) održala se u dramskoj pokusnoj dvorani Hrvatskoga narodnoga kazališta (u suradnji s više


ENA BEGOVIĆ: Igra i zbilja, red. Zvonko Ilijić, 1990.

Labirintsko isprepletanje arhetipskih odnosa između muškarca i žene

Ena Begović i Rade Šerbedžija, prvaci kazališta iza kojih su, pogotovo iza Šerbedžije, u tome trenutku neki od vrhunaca hrvatske kazališne umjetnosti, izvrsno se nadopunjuju, glume jedni (o) drugima skrivajući svoje tajne i prave identitete, vrlo kvalitetno mijenjaju osobnosti različitim kostimima, presvlačenjima i maskiranjima, dajući uvjerljivost i napetost filmu posebnih filmskih rješenja, iznenađujućih do sama kraja, kad redatelj još jednom napravi obrat i ponudi barem dvije varijante završetka njihove ljubavi i života.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Filmski trezor Hrvatskoga narodnoga kazališta (u dramskoj pokusnoj dvorani) u suradnji s HRT-om 20. je veljače ugostio antologijski film Igra i zbilja iz 1990. godine redatelja Zvonimira Ilijića, koji je koscenarist s dramaturginjom Majom Gregl ove metateatralne televizijske drame koja transponira tročini dramski tekst Igra u dvoje Tita Strozzija pisan za Nju i Njega 1956. više


MARIJA CRNOBORI: Nevjera, red. Vladimir Pogačić, 1953., (prema Vojnovićevoj drami Ekvinocij)

Film koji baštini sve suptilnosti dubrovačke književne tradicije

Film Nevjera iznimna je i svojevremeno međunarodno uspješna filmska adaptacija drame Iva Vojnovića Ekvinocijo, premijerno prikazana u glavnom programu filmskog festivala u Cannesu. Film resi nevjerojatno upečatljiva uloga Marije Crnobori, veličanstvene glumice iznimno bogate karijere, koja je započela glumiti u zagrebačkom HNK-u.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Vojnovićev dramski opus, jedan od najznačajnijih u hrvatskoj književnosti, nastao u razdoblju modernizma – stilske epohe umjetničkih promjena, otklona od realizma i tradicionalne književnosti, oduvijek je bio inspirativan kazališnim redateljima, dramaturzima i glumcima u istraživanju odgovarajućeg modusa za uprizorenje poetskih drama, drama nedogađanja, za koje je Krleža govorio kako su napisane isključivo za čitanje i više


SAMIHA AYOUB (egipatska glumica): Međunarodna poruka za Svjetski dan kazališta 27. ožujka 2023.

Kazalište kao baklja prosvjetljenja za dobrobit cijeloga čovječanstva

„Ono što mi u svijetu teatra činimo kao dramski pisci, redatelji, glumci, scenografi, pjesnici, glazbenici, koreografi i tehničari, svatko od nas bez iznimke, jest čin stvaranja života koji nije postojao prije izlaska na pozornicu. Taj život zaslužuje brižnu ruku koja ga nosi, grudi pune ljubavi koje će ga na sebe privinuti, dobro srce koje će s njime suosjećati, te trezven um koji će mu dati potrebne razloge da nastavi i preživi.“

Piše: Samiha Ayoub

Svim mojim prijateljima kazališnim umjetnicima diljem svijeta, Pišem vam ovu poruku na Svjetski dan kazališta i ma koliko me obuzima sreća što vam se obraćam, svaki dio mog tijela drhti od težine koja pritišće sve nas – kazališne i nekazališne umjetnike – pod teretom koji nas melje i podijeljenim osjećajima uslijed stanja u svijetu danas. više


ŽELIMIR MESARIĆ: Hrvatska poruka za Svjetski dan kazališta 27. ožujka 2023.

Teatar kao vjera, nada i ljubav – svjetlo na kraju tunela

„Čuvajmo sveto mjesto – pozornicu. Ne dopustimo lažnim trgovcima kojekakvih ideologija, agentima provokatorima, muljatorima i opsjenarima sumnjivih vrijednosti, lažnim moralistima, zasljepljenim aktivistima, polutalentima, slatkorječivim varalicama svih boja i zastava da brljaju po Talijinom svetištu.“

Piše: Želimir Mesarić

U ovo čehovljansko bezvremenje, Totus mundus in maligno positus est – Sav svijet leži u zlu. Strašni potresi, jezivi ratovi. Ako prirodu ne možemo ukrotiti, ljudsku destruktivnost valjda možemo. Pitanje je ima li nas dovoljno u tim spasilačkim redovima. „Ovaj krasan planet živi svojim načinom, svojom sudbinom. Za sve smo krivi samo mi“, kaže mnsgr. više


RIJEČ IZBORNIKA 30. FESTIVALA GLUMCA

Zadivljujuća snaga izraza mladih glumaca

„Živimo i stvaramo u uistinu nesigurnim, nepredvidivim vremenima. Potrebno je puno hrabrosti, puno uvjerenja, htijenja, kreativnosti i predanosti da bi se što kvalitetnije izrazili sa scene. Dubokog sam uvjerenja da samo tako možemo barem na kratko, našoj vjernoj publici uljepšati i olakšati prolazak kroz ova turbulentna, složena vremena.”

Piše: Zijad Gračić

Drage glumice i glumci, poštovani suradnici na sceni i oko nje i svi uvaženi članovi naše velike kazališne obitelji, puno iskrenih i toplih pozdrava. Kada mi je prije nepuna tri mjeseca ponuđena veoma važna i laskava „uloga“ izbornika Festivala glumca i to jubilarnog, tridesetog po redu, prihvatio sam je bez puno razmišljanja. Bio sam, iskreno rečeno, ugodno iznenađen na više


DUBRAVKO JELAČIĆ BUŽIMSKI: Hrvatska poruka za Svjetski dan kazališta 27. ožujka 2022.

Ljekovita moć kazališta

„Kazališna ostavština talenta, truda i volje ostavila je neizbrisiv trag u životu u čije vrijednosti ne smijemo nikad posumnjati. Usprkos silama zla koje nam stalno prijete. Zato nam treba kazalište Hrabrosti. Treba nam kazalište Plemenitih osjećaja.“

Piše: Dubravko Jelačić Bužimski

Veliki kazališni mag, Peter Brook, jednom je napisao da se “bilo koji prazan prostor može nazvati otvorenom scenom. Još ako se netko kreće u tom prostoru dok ga netko drugi promatra, to je sve što treba da se stvori teatar.” I doista, tu divnu tvrdnju o kazalištu, trebalo bi prihvatiti kao neugasivu mogućnost da se više


Riječ izbornika 28. Festivala glumca

Jedna od najboljih kazališnih sezona

U vrijeme lockdowna svi smo imali priliku dublje razmisliti o svojim životima, podvući crtu i napraviti bilancu ispod naših glumačkih puteva, vizija i želja. Zaključio sam, zapravo uvjeren sam, da smo svi ili gotovo velika većina u lockdownu shvatili koliko volimo svoj posao i kako ga nikad ne bismo trebali shvaćati olako i uzimati zdravo za gotovo. Jer kako drukčije objasniti da u izuzetno izazovnim koronaškim uvjetima rada, u godini koju želimo što prije zaboraviti, mi imamo jednu od najboljih, najraznovrsnijih i najmaštovitijh kazališnih sezona?

Piše: Ivica Pucar

Poštovane kolegice, kolege, ljubitelji kazališta, drage Slavonke i dragi Slavonci! Na početku moram reći kako mi se svidio stav Upravnog odbora Hrvatskog društva dramskih umjetnika da COVID 19 ne može zaustaviti Festival glumca. To i ne čudi, sjetimo li se da je nastao u Domovinskom ratu i da mu ni biblijske poplave nisu mogle ništa. Možda više