Laureati

Intervju: NINA KAIĆ MADIĆ

Smijeh je instrument kojim lakše dolazimo do bolne istine

„Lemo na svoj specifičan način, nedvosmisleno iznosi istinu o svom vremenu, kritičan je prema nizu pojava koje danas ugrožavaju ono ljudsko u čovjeku i općenito cijelo društvo. Rekla bih da je cabaret Zagrepčanke i statičar čin otpora čovjeka koji se ne želi podrediti suvremenoj manipulaciji ljudima.”

Razgovarao: Borna Vujčić

Nina Kaić Madić na Gumbekovim danima odnijela je nagradu za najbolju žensku ulogu u predstavi Zagrepčanke i statičar, onu beogradske trans-osobe koja kao prostitutka djeluje pod pseudonimom Jessica Al Rhawi. Struka i publika hvali njezinu scensku moć, kojom u jednom času grohotom nasmijava da bi zatim presjekla i nagnala gledatelja na ganuto preispitivanje. Nina Kaić više

Intervju: VOJIN PERIĆ

Iako smo najstarije kazalište slijepih i slabovidnih u svijetu, statusom i infrastrukturom kaskamo za svakim profesionalnim teatrom

Kazalište slijepih i slabovidnih Novi život dobilo je posebno priznanje na 16. Gumbekovim danima za predstavu Daniila Harmsa Bam cabaret, kojom je pokazalo iznimnu svijest o aktualnoj društvenoj situaciji i globalnim problemima.

Kazalište slijepih i slabovidnih Novi život osnovano je 1948., 75. rođendan proslavilo je u ožujku, ali će ga obilježiti krajem godine, a od 1998. vodi ga glumac Vojin Perić. Razgovara: Katarina Kolega Sjećam se vaše izvrsne predstave Nule i ništice koju ste izvodili tijekom devedesetih, a nastala je na temelju Harmsovih priča. Kako to da više

Intervju: STEPHANIE JAMNICKY

Radio je prostor igre, mašte i slobode

„Radio me potpuno uvukao u sebe i stvarno volim ovaj posao. Vrlo je kreativan i ima mir koji kazalište nema.“

Razgovarala: Katarina Kolega

Višestruko nagrađivana radijska redateljica Stephanie Jamnicky prošle je godine primila svoju drugu Nagradu hrvatskog glumišta za upečatljivu radiodramu o životu splitskog novinara i pjesnika Momčila Popadića Continental 350, koja je oduševila stručno povjerenstvo. Režirala je širok dijapazon književnih tekstova – poeziju, bajke, klasične i suvremene drame, autorske komade, a istaknula se i u kreativnom i više

Intervju: SILVIA MARCHIG

Volim kada polja referentnosti slobodno cirkuliraju

„Moj solo je moj, ali i svih onih koji su godinama upisivali svoj trag u moje interese, odabire, od kojih sam učila i s kojima sam se izmjenjivala. Samoća i introspekcija preobrazili su se tako u auto-forenziku bivših odnosa.“ Ovim riječima Silvia Marchig – dobitnica NHG u kategoriji Ples - Najbolja predstava u cjelini za predstavu SOL predstavlja svoju solo-predstavu koju kritika, stručna javnost i publika oduševljeno prate iz izvedbe u izvedbu.

Razgovarala: Iva Nerina Sibila

Autorica naslovne fotografije: Nina Đurđević Jedna ste od rijetkih, ako ne trenutačno i jedina izvođačica-autorica na našoj suvremenoj plesnoj sceni, koja je izrasla iz baletnog miljea. Vaši su počeci vezani za Baletni studio Ivana pl. Zajca u Rijeci, a nakon školovanja u Dresdenu i Mannheimu kao plesačica širokog dijapazona plesačkih izričaja (plesali ste u baletnom više

Intervju: UGO KORANI

Glumci moraju biti čuvari posvećenosti i profesionalnosti

„Smeta mi što se kultura promatra kroz prizmu profita, jer takvo razmišljanje je smrt umjetnosti. Ravnatelji bi se trebali brinuti o repertoaru koji sukobljava ideje i stajališta, koji od publike traži sudjelovanje a ne samo gledanje, koji će gurati ansambl u prostor napretka.” Ugo Korani dobitnik je Nagrade hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina za uloge Dmitrija Fjodoroviča Karamazova i Kartašova u ZKM-ovoj predstavi Braća Karamazovi redatelja Olivera Frljića.

Razgovarao: Borna Vujčić

Ugo Korani glumac je mlađe generacije i istarskog porijekla. Nakon nekoliko važnih uloga u  svojem matičnom Zagrebačkom kazalištu mladih, u adaptaciji klasika Braća Karamazovi u tom kazalištu preuzeo je dvije uloge – one Dmitrija Fjodoroviča Karamazova i Kartašova. Za taj glumački rad primio je Nagradu hrvatskog glumišta za mušku ulogu. Redakcija časopisa Hrvatsko glumište čestita više

Intervju: DARIJA AUGUŠTAN

Nadam se ulozi Violette u zagrebačkom HNK-u

„Voljela bih prije Violette dakako odigrati niz uloga, poput Adine u Ljubavnom napitku, Grofice u Figarovom piru, Donne Anne, već spomenute Liu, rado bih ponovno pjevala i Lukavu malu lisicu Leoša Janáčeka.” Darija Auguštan dobitnica je Nagrade hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina za ulogu Laurette u operi Gianni Schicchi pod ravnanjem Valentina Egela, u režiji Fabrizija Melana u produkciji HNK-a Ivan pl. Zajc u Rijeci.

Razgovarao: Luka Nalis

Darija Auguštan u vrlo kratkom vremenu postala je jedna od najsjajnijih mladih zvijezda hrvatskog opernog neba. Nastupe Darije Auguštan jednoglasno hvali i publika i kritika, a laureatkinja je mnogih nagrada – kako struke, tako i publike. Ravnomjerno njeguje operni i koncertni repertoar, a pred njom se prilično brzo otvaraju obzori međunarodne karijere. Auguštan posjeduje bogomdan više

RAZGOVOR: PETRA VALENTIĆ

Rad u Zagrebačkom plesnom ansamblu obilježio je moju plesnu karijeru u Hrvatskoj

„Mislim da je privilegij biti plesač ansambla zbog mogućnosti svakodnevnog treniranja s istim ljudima; na taj način razvija se povezanost s kolegama iz ansambla koja puno znači kada dođe do rada na različitim predstavama.“ Petra Valentić dobitnica je Nagrade za najbolje umjetničko ostvarenje u kategoriji PLES / Ženska uloga u predstavi Revel Revel u koreografiji Roser López Espinose u produkciji Zagrebačkog plesnog ansambla u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih.

Razgovarala: Maja Đurinović

U osvrtu na premijeru Revel Revel na Plesnascena.hr zabilježila sam: „Zagrebački plesni ansambl je na revel izašao u spremnoj, od lani pomlađenoj postavi koja ustrajava na jakom fizikalitetu. Predstava započinje laganim ritmičkim pulsiranjem koje mami iz mraka. Pojavljuje se slabo svjetlo (koje središte scene pretvara u plesni podij) u koje ulazi plesačica Andreja Jandrić i prepušta se više

Intervju: IVAN VIDIĆ

Svojim tekstovima ne određujem žanr – on se traži i nalazi usput, u procesu rada

„Drame s dva lika su svojevrsni bliži ili krupni plan koji mi je potreban da detaljno razradim ono što je tematski i psihološki nemoguće postići u totalima i panoramama velikih, ansambl komada.” U kategoriji za najbolji dramski tekst ili dramatizaciju djelo Ivana Vidića Kronika seoske ljubavi, koje je na kazališne daske postavljeno u produkciji Teatra Rugantino nagrađeno je Nagradom hrvatskog glumišta za najbolji dramski tekst ili dramatizaciju.

Razgovarao: Borna Vujčić

Ivan Vidić uvaženi je hrvatski romanopisac, a i hvaljeni dramatičar koji je ovu potonju ulogu dodatno potvrdio primanjem Nagrade Hrvatskog glumišta. U kategoriji za najbolji dramski tekst ili dramatizaciju pobijedilo je njegovo djelo Kronika seoske ljubavi, koje je Gordana Gadžić postavila na kazališne daske u produkciji Teatra Rugantino. Primite iskrene čestitke redakcije Hrvatskog glumišta na više

Intervju: IVANA VUKOVIĆ

HNK-u Split ne odgovara uloga provincijskog teatra

„Moja jedina nada je da maknemo sintagmu provincijskog teatra iznutra i izvana HNK-a Split. Tu sintagmu su nam izmislili i dodijelili oni kojima je tako bilo lakše voditi kazalište, smanjiti očekivanja i slijegati ramenima.” Rad autorice Ivane Vuković – predstava 55 kvadrata u produkciji HNK-a Split i režiji Ivana Plazibata nagrađen je Nagradom hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini.

Razgovarao: Borna Vujčić

Ivana Vuković dramska je umjetnica splitskog porijekla i mlađe generacije. Nakon više završenih studija – na Komparativnoj književnosti i zagrebačkoj Dramskoj akademiji, u dva najveća hrvatska grada sudjelovala je u nastanku hvaljenih predstava kao spisateljica, dramaturginja ili oboje. Njezin rad – predstava 55 kvadrata u produkciji HNK-a Split dobio je, u kontekstu hrvatske kazališne struke, više

Intervju: MATIJA FERLIN

Bitno mi je da sam u stalnom procesu traženja i otkrivanja nepoznatog

„Predstava za mene progovara više o prihvaćanju patnje kao o ključnom elementu kojim se postiže određena katarza. Bez suštinskog prihvaćanja, ne vidim oblik unutarnjeg ispunjenja, smislenosti, mira. Koliko god je predstava monumentalna u smislu solo izvedbe, ona sadrži malu i tihu poruku, poziva na oblik skrušenosti pred patnjom.” Matija Ferlin u svojoj petnaestogodišnjoj karijeri dobio je mnoge nagrade, od kojih je osam Nagrada hrvatskog glumišta. U 2022. za svoj fascinantni trosatni solo Sad Sam Matthäus primio je dvije – za najbolju predstavu u cjelini u kategoriji plesa te za najbolje umjetničko ostvarenje u plesu (muška uloga).

Razgovarala: Katarina Kolega

Mnogi su kritičari konstatirali da je Sad Sam Matthäus kruna Vašeg stvaralaštva, s kojom ste zaokružili jednu umjetničku fazu. U njemu se mogu prepoznati i reference iz mnogih Vaših predstava, posebice iz ciklusa Sad Sam. Bismo li mogli reći da je taj fascinantni trosatni solo ujedno i svojevrsna izvedbena retrospektiva Vašeg dosadašnjeg, petnaestogodišnjeg rada – više