Laureati

BRANKA CVITKOVIĆ (Zagreb, 29. svibnja 1948.), dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje u drami, 2025. godine

Glas je dio glumačke osobnosti

„Nemamo drugi instrument nego naše tijelo i naš glas koji je možda najupečatljivije sredstvo kojim se služimo. Mnoge glumce pamtimo upravo po glasu. To je taj glumački pečat, toliko izražajan i točan. Divno je što svatko od nas ima neku svoju nijansu – nema dva slična glasa. To je dio te glumačke osobnosti, naša iskaznica.“

Razgovarala: Katarina Kolega

1.9.2026. – Velika posvećenica teatarske umjetnosti, glumica baršunasta glasa i besprijekorne dikcije, svakako je diva Branka Cvitković. Srčano i strastveno u osmom desetljeću svog života prepušta se novim glumačkim izazovima, a kao članica raznih povjerenstava neumorno prati i stručno komentira rad amatera i profesionalaca, gledajući jedne i druge s jednakim zanimanjem. Krasi je srdačnost u više

LINDA BEGONJA (Zadar, 9. travnja, 1972.), dobitnica nagrade Zlatni smijeh za najbolju sporednu žensku ulogu na 50. Danima satire, za ulogu Marije u predstavi Otac, Kći i Duh Sveti Satiričkog kazališta Kerempuh

Kazalište gledatelju treba stalno izmicati tlo pod nogama

Sve ono što sustavno potiskujemo kao zajednica: nasilje, mizoginiju, homofobiju, ksenofobiju, rat, ratne traume, ratne zločine, klasne razlike, religiju, osjećaj srama, šutnju – sve to kod Matišića ulazi za obiteljski stol. Zato njegove tekstove doživljavam kao vrlo precizne političke tekstove. Mislim da je upravo zato rad na Ocu, Kćeri i Duhu Svetom bio toliko izazovan. Morala sam razumjeti sustav kojemu Marija pripada. Bez toga bi sve ostalo na razini emocije, a meni se čini da emocija sama po sebi nikada nije dovoljna. Ona može biti snažna, ali bez dubljega mišljenja vrlo brzo može postati samo površna manipulacija.

Razgovarala: Narcisa Vekić

15.8.2026. – Zadranka Linda Begonja prepoznatljiva je glumačka osobnost Satiričkog kazališta Kerempuh, gdje je tijekom gotovo dva desetljeća ostvarila zapažene kazališne kreacije. Nakon završene Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, paralelno s kazališnim radom gradila je i filmsku i televizijsku karijeru, ostajući pritom ponajprije vezana uz pozornicu i istraživanje različitih glumačkih poetika. Dobitnica je brojnih priznanja više

JERKO MARČIĆ (Zagreb, 15. listopada 1979.) dobitnik Velike nagrade Večernjeg lista za najbolju predstavu u cjelini – Celebration u produkciji Kuće Klajn

Potreban je kolektivni napor da bi individualnost mogla izaći na vidjelo

Kazalište me zanima kao jedna velika kutija alata koji omogućuje da kreativno iskomuniciramo razne situacije i probleme. Kazalište je otišlo toliko daleko u ispitivanju formi, u istraživanjima, u tjelesnosti. Ono nudi mnogo mogućnosti da se spoji toliko različitih i naoko nespojivih umjetničkih disciplina. Manje me zanima je li to što ja igram u predstavi lik ili je to Jerko i je li neka drama koja se postavlja aktualna ili nije aktualna.

Razgovarala: Narcisa Vekić

14.8.2026. – Neke glumce na sceni prepoznajemo po tom što zauzmu prostor, no u slučaju Jerka Marčića gluma nikada nije samo stvar prisutnosti, nego i rad na okolnostima u kojima se ta prisutnost događa. Možda zato nije neobično da se posljednjih godina sve više približava autorskom radu i izvedbenim situacijama koje ne počivaju na sigurnim više

HRVOJE KEČKEŠ (Zagreb, 17. ožujka 1975.), dobitnik nagrade Zlatni smijeh za najbolju sporednu mušku ulogu na 50. Danima satire, za ulogu Marka u predstavi Otac, Kći i Duh Sveti Satiričkog kazališta Kerempuh

Uvijek čvrsto stojim iza svakoga svog lika

„Ja sam čist sa sobom da ću, dok god budem mogao govoriti, izlaziti na scenu i dok mi to budu dopuštali. Nijedna izvedba nije ista, možda i to ovaj poziv dodatno čini zanimljivijim. Kada ga zavolite i prigrlite, a to se često događa u najmlađim danima – tako je bilo kod mene – jasno vam je da taj poziv nikada nećete moći ignorirati. Ništa ne tražim od glume. Nemojte nikomu reći, ali ja bih ovo radio i da me ne plaćaju!“

Razgovarala: Narcisa Vekić

28.7.2026. – Gluma Hrvoja Kečkeša često se opisuje kao nenametljiva, precizna i lišena potrebe za lakim efektima. Bilo da igra komične ili dramske likove, gradi ih iz unutrašnje logike i odnosa, a ne iz vanjske atraktivnosti. Ovogodišnja nagrada Zlatni smijeh za najbolju sporednu mušku ulogu na Danima satire, dodijeljena mu za Marka u predstavi Otac, više

TANJA SMOJE (Rijeka, 8. travnja 1978.), dobitnica Nagrade Zlatni smijeh za najbolju žensku ulogu na 50. Danima satire, za ulogu Marine u predstavi Mama se opila ko majka Satiričkog kazališta Kerempuh

U ranjivosti leže hrabrost i snaga

„Cijeli put od ranjivosti do snage duhovito je pisan i režiran. Marina ima hrabre trenutke, koji su samo u njezinoj glavi, i one druge, koji su u realnosti, a mali su. Znate ono kada se u svojoj glavi sa svima obračunamo, a u stvarnosti se taj obračun svede na ljubazan osmijeh. Publika vidi oba načela: njezinu željenu hrabrost i nemogućnost iste, a onda i kako sav taj oklop i muka pucaju i istina izlazi.“

Razgovarala: Narcisa Vekić

15.7.2026. – Na sceni djeluje nenametljivo, bez potrebe za velikim gestama ili naglašenim efektima, a upravo u toj suzdržanosti krije se prepoznatljiva snaga glumačkog izraza Tanje Smoje. Tijekom karijere gledali smo je u klasičnim, suvremenim dramama, autorskim projektima i komedijama, a u svemu je jednako uvjerljivo gradila likove koji ostaju u pamćenju zbog svoje životnosti više

JADRANKA ĐOKIĆ (Pula, 14. siječnja 1981.), dobitnica Nagrade Fabijan Šovagović na 33. Festivalu glumca za ulogu psihijatrice u predstavi Vrata do Teatra Exit

Lakoća glume nije spontanost bez rada, nije površna

„Iza glumačke lakoće i prirodnosti stoje godine rada, učenja, discipline, promatranja ljudi, proučavanja tehnika, neprestanoga preispitivanja i potpunoga predavanja procesima, čak i onda kada publika ne vidi koliko je toga utkano ispod površine. A postoji i nešto što se ne može objasniti tehnikom, a to je duboka vjera da ono što radiš ima smisla. Vjera u susret s publikom, u mogućnost da se netko u tebi prepozna.“

Razgovarala: Narcisa Vekić

10.6.2026. – Više od dva desetljeća Jadranka Đokić u vrhu je hrvatskoga glumišta, potvrđujući iz predstave u predstavu svoju iznimnu glumačku širinu, preciznost i umjetničku posvećenost. Publika je prepoznaje po nizu zapaženih kazališnih, filmskih i televizijskih uloga, a kritika redovito ističe njezinu rijetku suptilnost i sugestivnu scensku prisutnost. Njezinu glumu resi emocionalna dubina, inteligentna interpretacija više

ŽIVKO ANOČIĆ (Osijek, 13. svibnja 1981.), dobitnik Nagrade Fabijan Šovagić na 33. Festivalu glumca za ulogu produktivnog menadžera u predstavi Vrata do Teatra Exit

Povjerenje na sceni je ključno za uspjeh predstave

„Otkad smo još kao klinci zajedno upisali akademiju, promatram Jadranku Đokić kao glumicu od koje mogu puno naučiti. Posao nas je tek sad, dosta godina kasnije, spojio na nekoliko fronti i to me neizmjerno veseli. U ovakvoj predstavi, koja počiva na glumačkoj suigri, sve funkcionira samo ako vjerujete jedno drugomu na sceni.me sebe. Ono što mi ide od ruke, brzo mi postane dosadno.“

Razgovarala: Narcisa Vekić

9.6.2026. – Jedan od najcjenjenijih hrvatskih glumaca svoje generacije, Živko Anočić ovogodišnji je dobitnik Nagrade Fabijan Šovagović za najbolje glumačko ostvarenje na 33. Festivalu glumca, za ulogu produkt menadžera u predstavi Vrata do Teatra Exit. Rođeni Osječanin s dugogodišnjom kazališnom, filmskom i televizijskom karijerom, publici je poznat po upečatljivim ulogama koje gradi nenametljivo, precizno i više

MATEJA TUSTANOVSKI (Vinkovci, 8. listopada 2000.), dobitnica Nagrade „Nada Subotić” za najbolje glumačko ostvarenje mlade glumice do 28 godina, za ulogu Abigail Williams u predstavi Vještice iz Salema HNK-a u Osijeku, u sklopu 33. Festivala glumca

I dalje ne vjerujem u štednju na probama

„Uživam u izazovu, uživam se uplašiti zadatka pa se polako probijati kroz njega i shvatiti da ga mogu riješiti i uvijek držim fige da dobijem ulogu koja će me tjerati naprijed, da se natječem s prethodnom verzijom same sebe. Ono što mi ide od ruke, brzo mi postane dosadno.“

Razgovarala: Narcisa Vekić

23.5.2026. – Mateja Tustanovski pripada naraštaju mladih glumica koje su u vrlo kratkom vremenu uspjele privući pozornost i publike i struke – ne samo talentom, nego i rijetkom spremnošću da se upuštaju u zahtjevne, emocionalno i glumački kompleksne zadatke. Nakon što je 2023. na Festivalu glumca osvojila Nagradu Nada Subotić za najbolje glumačko ostvarenje mlade više

LOVRE KONDŽA (Split, 24. veljače 1998.), dobitnik nagrade Ivo Fici za najbolje glumačko ostvarenje mladog glumca do 28 godina na 33. Festivalu glumca, za ulogu Silvija u predstavi Kamo ide ovAI svijet Kazališta Moruzgva

Kazalište je živa umjetnost koju nije moguće zamijeniti nikakvom umjetnom inteligencijom

„U procesu stvaranja izazov je zadržati ono što je u pozadini komedije. Često se znamo previše zaigrati pa nam ono bitno padne u drugi plan. No zato je tu redatelj koji sigurno navigira i usmjerava u kojem smjeru treba voziti, a da pritom ne sputava zaigranost.”

Razgovarala: Narcisa Vekić

22.5.2026. – Lovre Kondža posljednjih se godina profilirao kao jedno od prepoznatljivijih mlađih glumačkih imena hrvatske scene, jednako uvjerljiv u televizijskom, filmskom i kazališnom prostoru. Široj publici poznat je po seriji Kumovi, dok u kazalištu kontinuirano gradi repertoar u kojem spaja preciznu tjelesnu glumu, komiku i generacijski prepoznatljive likove. Njegov glumački izraz počiva na spoju zaigranosti više

ALMIRA OSMANOVIĆ (Bijeljina, 21. kolovoza 1958.), dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta 2025. godine za svekoliko umjetničko djelovanje u baletu

Energija koja okuplja, pokreće i nosi dalje

„U Zagrebu sam zaista ispekla zanat. Tada sam još uvijek bila aktivna balerina, plesala sam cijeli repertoar kao prvakinja Baleta, a paralelno vodila ansambl kao ravnateljica i to u ratnim okolnostima. Kada danas gledam na to vrijeme, ne mogu vjerovati da sam uspijevala istovremeno plesati, voditi sastanke, tražiti sponzore, organizirati repertoar i nositi svu težinu administracije i odgovornosti koju takva funkcija nosi. Zagreb me očvrsnuo i izgradio.“

Razgovarala: Maja Đurinović

15.5.2026. – Netom po završetku drugoga ravnateljskog mandata u Baletu HNK Zagreb i svečanog oproštaja od Kazališta u kojem je 25 godina umjetnički djelovala, Almira Osmanović, svježe imenovana ravnateljica splitskog Baleta, na pitanje Branimira Pofuka što joj je to sad trebalo, priznaje: „Svojedobno sam nastupala u sjajnoj koreodrami Nade Kokotović u kojoj sam, glumeći naslovni više