Sjećanja

MARIJA PARO (Baošić, Boka kotorska, 13. ožujka 1936. – Zagreb, 22. siječnja 2026.)

Repertoarna glumica trajne pouzdanosti i tihog kazališnog kontinuiteta

Marija Paro pripadala je generaciji glumica koje su karijeru gradile na trajnoj, tihoj i predanoj prisutnosti u ansamblu, na pouzdanosti, preciznosti i dubokom razumijevanju scenske cjeline. Bila je glumica ansambla u najplemenitijem smislu te riječi, umjetnica koja je znala mjeru vlastite uloge, ali i njezinu važnost u ukupnoj strukturi predstave.

Piše: Zlatko Vidačković

22.1.2026. – Danas je u Zagrebu preminula Marija Paro, rođena Aljinović, istaknuta kazališna, filmska i televizijska glumica čiji je umjetnički put obilježio više od četiri desetljeća na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Pripadala je onoj generaciji glumaca koja je vlastitim radom sudjelovala u stvaranju novih kazališnih poetika, ali je istodobno ostala trajno vezana uz više

---

JASMINA BOŽINOVSKA ŽIVALJ (Zagreb, 18. prosinca 1957. – Zagreb, 23. lipnja 2025.)

Urednica s instinktom za trajne televizijske priče

Oni koji poznaju rad Jasmine Božinovske Živalj, pa i oni koji ne pamte ime urednice koja im je priredila sate smijeha i zabave, moraju priznati da je riječ o vrlo uspješnoj karijeri televizijskog djelatnika. Bila je profesionalka, sklona socijalnim temama i sofisticiranom humoru, a imala je jednostavno rečeno nos za dobar tekst koji otvara mnoge mogućnosti glumcima u gradnji karaktera koji će zaživjeti i ostaviti trag u vječnosti.

Piše: Branka primorac

12.1.2026. – Jasmina Božinovska Živalj, redateljica i urednica, preminula je u Zagrebu u 68. godini nakon kratke i teške bolesti, nedugo poslije umirovljenja i četiri desetljeća rada na HRT-u. Na RTZ došla je 1984. godine neposredno po završetku Studija kazališne i TV režije na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti da bi na državnoj televiziji provela cijeli više

---

TATJANA ŠUPUT RAPONJA (Beograd, 04. veljače 1947. – Osijek, 29. studenoga 2024.)

Autorica i dramaturginja čiji su tekstovi spajali filozofiju, humor i duboko razumijevanje

Tatjana Raponja dramatizirala je pedesetak tekstova uglavnom za izvedbe matičnog kazališta, ali i nekih drugih. Nerijetko je to bila suradnja sa suprugom, redateljem Robertom Raponjom. Taj umjetnički dvojac radio je zajedno i 2020. u tek osnovanom Teatru Fort Forno u Balama, koji je 2025. u veljači proslavio pet godina djelovanja.

Piše: Branka Primorac

12.1.2026. – U Osijeku je u 78. godini umrla Tatjana Šuput Raponja – redateljica po zvanju, a po zanimanju dramaturginja i spisateljica. Školovala se u tri kulturno najjača republička centra bivše države. Porijeklom Plitvičanka, osnovnu je školu završila u Ljubljani, gimnaziju u Zagrebu, a Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu. Nakon završene akademije – filmske režije, studirala više

---

NINA ERAK (Zagreb, 12. veljače 1956. – Zagreb, 10. kolovoza 2025.)

Izvrsna edukatorica, mentorica i glumica koja je nosila repertoar Kerempuha

Nina Erak bila je posebna glumica, pametna, posvećena, glumstvena, talentirana, tako da je mogla igrati uloge u velikome rasponu: od djevojaka do starijih žena, dramske i komedijske, male i velike, u svima je bila briljantna, veseleći se svome glumačkome poslu i kolegama glumcima.

Piše: Vesna M. Muhoberac

2.9.2025. – „Iako je“, kako progovara Brook, „u društvu uopće nejasna uloga umjetnosti i iako bi većina ljudi savršeno dobro živjela bez ikakve umjetnosti, ima ljudi koji bez kazališta ne mogu i ne bi mogli“. Teško je i bolno pisati o odlasku čovjeka, još je teže ako otiđu glumci i glumice, jer s njima odlaze više

---

PERO MIOČ (Žabljak kod Livna, 12. siječnja 1942. – Šibenik, 26. srpnja 2025.)

Neumorni prevoditelj, pjesnik i kazalištarac

Pero Mioč pripadao je ljudima koji su mnogo toga pokušali, a mnogo i uspjeli. Pisao je pjesme, prevodio s poljskog, ali i s bugarskog, slovenskog i ruskog, komunicirao s mnogima. Za kazalište je pisao, prevodio, režirao pa napokon i dvaput zaigrao na sceni kad mu se činilo da drugačije neće ići.

Piše: Grozdana Cvitan

1.9.2025. – Studirao je i diplomirao u Zadru, što je za generaciju kojoj je Pero Mioč pripadao važno naglasiti, jer mnogi su mladići zapeli na prvim honorarnim pa stalnim poslovima (bila je to generacija kojoj život nije bio lagan i borba za preživljavanje bila je svakodnevna) ne završivši studij zbog kojeg su krenuli u gradove više

---

MIRKO KRALJEV (Split, 6. svibnja 1939. – Split, 22. srpnja 2025.)

Nestor hrvatskoga glumišta koji je cijeli život ostao vjeran splitskoj pozornici

Mirko Kraljev najveći broj uloga odigrao je na pozornici HNK Split, gdje je bio dobitnikom i dviju važnih nagrada. Prvo je za ulogu Klanfara u Ledi Miroslava Krleže dobio Nagradu Marul na festivalu Marulićevi dani (1994.), a zatim i Nagradu Judita za ulogu Agamemnona u Sofoklovoj tragediji Ajant na Splitskom ljetu (1998.).

Piše: Siniša Vuković

1.8.2025. – Dva i pol mjeseca pošto je navršio svoj 86. rođendan, izmoren bolešću u Splitu je 22. srpnja preminuo nestor hrvatskoga glumišta – Mirko Kraljev. Otišao je u svom domu na splitskome Lučcu, u srcu najstarijega dijela grada u kojem je i rođen. Riječ je o umjetniku koji je ostvario iznimnu i vrlo zapaženu više

---

MILKO ŠPAREMBLEK (Prevalje, Slovenija, 1. prosinca 1928. – Zagreb, 25. veljače 2025.)

Koreograf koji je ples utkao u sjećanje čitave generacije

„Volio je plesače, razumijevao je njihove probleme, vjerovao im je. Njegovo mjesto na klupi u dvorani, mrvice duhana smotane cigarete, puno poezije, puno sjajne glazbe, puno boje, puno novih saznanja – sve je to nama donosio Milko Šparemblek. Bilo je to za nas veliko vrijeme učenja, škola svih kazališnih umijeća, jer bez takvog znanja nema kompletnoga umjetnika.“ (Ljiljana Gvozdenović)

Piše: Ljiljana Gvozdenović

31.5.2025 – Ispratili smo Milka Šparembleka. Koliko se poznajemo, je li dugi niz godina i brojnih predstava postao nejasan i dalek u prostoru vremena ili ipak nije? Sjećanja se pojavljuju kao kakav akvarel, ne posve jasna ali posve bliska. Ma koliko plesači pamtili koraka i muzičkih fraza, u sjećanju ostaje značajan prostor za one čiji više

---

ŽELJKO VUKMIRICA VUK (Zagreb, 11. listopada 1953. – Zagreb, 3. svibnja 2025.)

Kazališni čarobnjak velike karizme i scenske energije

Željko Vukmirica otišao je iznenada i ostavio duboku prazninu u hrvatskom glumačkome svijetu. Bio je prema svemu drukčiji, izvanserijski, veliki kazališni i filmski glumac, Zagrepčanin rođenjem, umjetnik cijeloga svijeta. Sve je mogao izvesti, pravi glumac, histrion, iznimne pojavnosti, izvrsno je pjevao, svirao niz instrumenata, plesao, bio vrlo spretan i strastven u glumi.

Piše: Vesna M. Muhoberac

8.5.2025. – Jedan od najkarizmatičnijih hrvatskih glumaca srednje generacije, dramski umjetnik, u glumačkoj mladosti enfant terrible, Željko Vukmirica Vuk napustio nas je iznenada, 3. svibnja 2025., kao jedan od onih ljudi za koje smo mislili da neće nikad otići, jer su snažni u tijelu, glavi i umu i imaju još toliko kazališnih ideja koje sad više

---

ALFI KABILJO (Zagreb, 22. prosinca 1935. – Zagreb, 1. travnja 2025.)

Najveća ličnost hrvatskog mjuzikla

Alfi Kabiljo na hrvatskoj je glazbenoj sceni ostavio neizbrisiv trag glazbom brojnih mjuzikla, zbog čega je u tisku prozvan „kraljem hrvatskog mjuzikla“. Od Velike trke u Komediji 1969. Kabiljovi su mjuzikli izvedeni više od tisuću puta. Kultna Jalta, Jalta od praizvedbe 1971. godine u Zagrebu izvedena je više od 1500 puta u interpretaciji različitih kazališta.

Piše: Vesna M. Muhoberac

17.4.2025. – Hrvatski skladatelj, dirigent, aranžer, pijanist, tekstopisac, libretist i producent, predsjednik Hrvatskoga društva skladatelja, ali i sportaš, Alfi Kabiljo napustio nas je 1. travnja u devedesetoj godini. Pravim imenom Alfons, veliki je umjetnik cijelu karijeru izgradio kao Alfi. Rođen je u Zagrebu u obitelji sefardskih Židova porijeklom iz Sarajeva. Otac Ašer Kabiljo (1903. – više

---

TOMISLAV KURELEC (Karlovac, 11. svibnja 1942. – Zagreb, 14. srpnja 2024.)

Neizostavan glas hrvatske kazališne i filmske kritike

Tomislav Kurelec bio je hrvatski kritičar, dramaturg, redatelj te od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do nedavna odlaska jedan od najvećih autoriteta kazališne i filmske kritike u nas, jednako cijenjen među kolegama u svijetu.

Piše: Branka Primorac

12.3.2025. – Tomislav Kurelec, kritičar, dramaturg, redatelj, od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do nedavna odlaska jedan od najvećih autoriteta kazališne i filmske kritike u Hrvatskoj, jednako cijenjen među kolegama u svijetu. Diplomirani komparatist, vrlo je rano počeo pisati kazališne kritike kao novinar kritičar na Radiju Zagreb (1965. – 1968.), svom prvom radnom mjestu. Ubrzo je više

---