Sjećanja

SMILJKA BENCET-JAGARIĆ (Novi Sad 11. lipnja 1934. - Zagreb, 31.ožujka 2023.)

Živopisnom kreacijom Regice upisala se u hrvatsku televizijsku povijest

Smiljka Bencet-Jagarić, koju prati usud jedne maestralne uloge na račun svega drugoga što je radila prije i poslije Katalenićke, odigrala je nakon završene Zemaljske glumačke škole u Zagrebu sto i trideset jednu ulogu u više od tri tisuće izvedbi. U kazalištu je poznata po ulogama Ann Boleyn, Cesarčeve Tonke i Petronile Tita Brezovačkog, a glumila je u varaždinskom HNK, u kazalištima u Bjelovaru i Karlovcu te u splitskom HNK. Od 1965. živjela je u Zagrebu i bila stalna članica kazališta Komedija sve do umirovljenja 1991. godine.

Piše: Branka Primorac

Umrla je Smiljka Bencet-Jagarić, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica; dovoljno je reći Dudekova Regica, iz poznatog serijala Gruntovčani i Mejaši. Otišla je posljednja među glumcima koji su svojim živopisnim kreacijama, svako na svoj način, učinili da autorsko djelo Kreše Golika i Mladena Kerstnera bude upisano u najbolje hrvatske TV-serije. Valjda zato što nisu vjerovali više


JASMIN TELALOVIĆ (Zvornik, Bosna i Hercegovina, 1977. - Zagreb, 10. veljače, 2023.)

Zreo i smiren glumac koji se snažno i punokrvno nosio s tragičnim likovima i sudbinama

Snaga Jasmina Telalovića izvirala je iz vanjštine koja je na prvi pogled nudila samo isposništvo, patnju i pasivnost, dakle kvalitete inherentne tragičnom protagonistu. I upravo je takve likove Telalović znao iznijeti besprijekorno, otkrivši u svakom od njih svojevrsni stupanj ne samo moralne veličine nego i ljudske kvalitete, okolnostima unatoč.

Piše: Igor Ružić

Većina onih s obje strane rampe glumce vidi kao one koji se nisu od malih nogu odlikovali samokritičnošću i samozatajnošću. Takvi su i najpoznatiji, makar bili i najnježniji znak u horoskopu. To su takozvani glumački morski psi, bez obzira na status i uspjeh; ljudi koji zauzimaju prostor svojim glasom, pogledom, gestom, ponekad i tijelom ili više


MAJA HRIBAR-OŽEGOVIĆ (Zagreb, 18. svibnja 1937. – Zagreb, 9. siječnja 2023.)

Živjela je intelektualno dinamično i posvećeno

Maja Hribar-Ožegović bila je vrsna teatrologinja, kritičarka, recenzentica, esejistica, književnica, prevoditeljica i iznimna sveučilišna profesorica. Godine 1962. sudjelovala je u pokretanju Komorne pozornice Studentskoga centra iz koje se razvio Teatar &TD. Posebno mjesto u njezinom radu zauzima knjiga teatroloških pojmova, s oko 1400 hrvatskih kazališnih, teatroloških i dramaturških naziva i njihovih istoznačnica na engleskome, francuskome, talijanskome, njemačkome i ruskome jeziku, naslovljena Kazališni glosarij.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Neprekinutome nizu tužnih odlazaka priključila se i dr. sc. Maja-Helena Hribar-Ožegović, jedna od najznačajnijih hrvatskih kazališnih teoretičarki, kazališna kritičarka i prevoditeljica, članica Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa. Izvanredna profesorica, jedna od ikona Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, otišla je mirno a živjela intelektualno iznimno dinamično i posvećeno. Rođena je 18. svibnja 1937. godine u više


IVKA DABETIĆ (Varaždin, 21. studenoga 1936. – Zagreb, 3. siječnja 2023.)

Glumica posebnoga stava, zračeće energije, s umjetničkom aureolom

Ivka Dabetić bila je velika kazališna glumica i dugogodišnja prvakinja Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Grčke tragedije bile su jedan od fokusa ove iznimne glumice, a krasile su je briljantna dikcija heksametara, baršunasti tembar glasa i odmjerenost u najtragičnijim scenama.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Niz glumačkih odlazaka nastavlja se. I ova je, 2023. godina počela napuštanjem životne i kazališne pozornice. Otišla je Ivka Dabetić, televizijska, kazališna i filmska glumica. Ne događa se često u kazalištu da njime tako suvereno, šarmantno glumstveno, damski profinjeno, profesionalno uvjerljivo vladaju dvije sestre, Ivka Dabetić i njezina dvije godine mlađa sestra Saša Dabetić (koja nas je napustila više


MLADEN VASARY (Lendava, Slovenija, 9. svibnja 1954. – Zagreb, 21. studenog 2022.)

Majstor fizičkog kazališta i klaunerije

Mladen Vasary bio je kazališni i filmski glumac, majstor scenskog pokreta koji je svojim umijećem pridonosio atraktivnosti predstava. Sinkronizirao je crtiće i onu najprominentniju fizičku stranu svoje glumačke osobnosti kontinuirano nadopunjavao radiodramskim angažmanima. Radio je i kao profesor scenskog pokreta na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu

Piše: Igor Ružić

Prošlo je nešto dana; vijest više nije onako akutna kakva je bila tog 21. studenoga kad je kazališna javnost, a onda i sve druge javnosti, saznala za smrt Mladena Vasaryja. Čak i oni koji ne idu često u kazalište, oni koji nikad nisu bili na Brijunima ili oni koje sve to previše ni ne zanima, više


JANA KAŠPER (Split, 12, kolovoza 1936. – Rab, 18. kolovoza 2022.)

Prva dama Zagrebačkog kazališta lutaka

Jana Kašper ostavila je dubok trag u hrvatskoj lutkarskoj povijesti. U Zagrebačko kazalište lutaka primljena je na mjesto Sande Langerholtz, koja je otišla u Komediju, a nekoliko godina kasnije, 1962. biva primljena u stalni glumački ansambl ZKL-a u kojem je osobito prvih godina ostvarila brojne uloge.

Piše: Branka Primorac

Jana Kašper hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica. Jednu sezonu (1958–1959) glumila je raznovrsne uloge u Narodnom kazalištu u Dubrovniku – u Osbornovom komadu Osvrni se u gnjevu, u Budakovim dramama, pa Koštanu – glavnu ulogu u istoimenom tekstu Bore Stankovića. Bila su to teška vremena koja ona 1997. u intervju Đuri Roiću za više


MLADEN RUTIĆ (Zagreb, 28. siječnja 1940. – Zagreb, 19. srpnja 2022.)

Veliki majstor radiofonije

Mladen Rutić režirao je preko stotinu radiodrama, brojne dokumentarne. Bio je radiodramski pisac i dobitnik je niza međunarodnih priznanja. Kao pisac bio je inspiriran potpuno različitim dramskim motivima i licima, ali uvijek su to bile izrazito radiofonski potentne situacije.

Piše: Branka Primorac

Mladen Rutić, redatelj, urednik, dramski pisac „sve je do nedavno režirao i pisao za Dramski program Hrvatskog radija. Kao dramski pisac bio je inspiriran potpuno različitim dramskim motivima i licima, ali uvijek su to bile izrazito radiofonski potentne situacije. Pisao je kako je čuo, bez viška riječi ili didaskalija”, napisali su za konačni oproštaj s kolegom više


ZLATA PERLIĆ-WELTRUSKY (Karlovac, 28. srpnja 1929. – Rijeka, 30. lipnja 2022.)

Duhovita i vedra glumica koja je jednako briljirala u komediji, drami i tragediji

Zlata Perlić-Weltrusky karijeru je počela 1947. godine u Karlovačkom narodnom kazalištu, gdje je nastupala u 38 premijernih predstava. Karijeru je nastavila u Rijeci u HNK-u Ivana pl. Zajca gdje joj je prva veća uloga bila Desdemona u Shakespeareovu Otelu, nakon koje je odigrala više od 100 uloga.

Piše: Branka Primorac

„Bila je karakterističan tip glumice ‘stare škole’, užitak je bio s njom raditi”, kaže glumica Ana Kvrgić – danas stalno angažirana u zagrebačkom kazalištu Gavella, o ljetos preminuloj 93-godišnjoj dramskoj glumici Zlati Perlić-Weltrusky, dugogodišnjoj članici ansambla Drame riječkog HNK Ivana pl. Zajca. Mlada Ana Krvrgić poslije završene glumačke akademije u Zagrebu profesionalnu glumačku karijeru počela više


BOSNIMIR LIČANIN LIKOTA (Banja Luka, 8. ožujka 1944. – Rijeka, 31. srpnja 2022.)

Kazališni aktivist i zagovaratelj alternativnih scena

Bosnimir Ličanin nije skrivao da ne može bez kazališta. Imao je mesijanski poriv i to je stalno dokazivao svojim aktivizmom, pogotovo kad je trebalo zaštititi sve oblike umjetničkog čina. Nebrojeno puta javno je iznosio svoje nezadovoljstvo i razočaranje zbog gašenja riječkih alternativnih scena.

Piše: Branka Primorac

Ovog vrućeg ljeta otišao je zauvijek na neko bolje mjesto glumac, redatelj, veliki motivator i organizator Bosnimir Ličanin Likota – na mjesto na kojem taj vječiti neimar, čovjek koji je zbog glume napustio kemiju i u ladicu pospremio diplomu inženjera, osniva petu kazališnu scenu. Ne pretjerujemo; ovime samo želimo istaknuti zasluge glumca koji je za više


IVICA KUNČEVIĆ (Bartolovec, Varaždin, 9. travnja 1945. - Zagreb, 6. srpnja 2022.)

Promišljao je kazalište iz njegove iskonske dubine, fascinirajući publiku i kritiku

Gledatelji su njeguvu Tužnu Jelu pohodili posvećeno i tiho, kao da idu na kultno mjesto rađanja kazališta koje je brisalo granice između života i umjetnosti i koje se, gotovo dokumentaristički, približilo totalnome kazalištu, poetskome, a tako stvarnome.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Napustio nas je i Ivica Kunčević. Nizu neočekivanih i teških, iznenadnih odlazaka kazališnih ljudi priključio se i poznati kazališni redatelj koji je obilježio hrvatski umjetnički obzor zanimljivim mišljenjem kazališta, posebnim senzibilitetom i specifičnim kazališnim kodom. Uvijek s određenom zadrškom u komunikaciji, dozom mističnosti i tajnovitosti u pogledu, ponekad neodrediv, iako rado viđen u raznolikim društvima, više