Sjećanja

ALEKSANDAR BOGDANOVIĆ (Osijek, 17. lipnja 1974. – 25. prosinca 2019.

Studiozan umjetnik širokog glumačkog dijapazona koji se klonio klišeja

Aleksandar Bogdanović potvrdio je širinu glumačkog dijapazona brojnim kazališnim, ali i televizijskim te filmskim ulogama. Ostat će upamćen po iznimno vještoj kreaciji Olivera Urbana iz Krležine Lede, kao Levin u Ani Karenjinoj osječkoga HNK-a te George iz Virginije Woolf. Televizijska će ga publika pamtiti po ulozi Dinka Antunovića u seriji Novine...

Piše: Dubravka Lampalov Mićunović

I prije nego je postao članom Dramskog ansambla osječkoga Hrvatskoga narodnog kazališta 2011., glumac Aleksandar Bogdanović na vojvođanskim se pozornicama potvrdio izvanrednom kreacijom Čičikova u Gogoljevim Mrtvim dušama, predstavi Narodnoga pozorišta Toša Jovanović iz Zrenjanina, a u režiji Ljuboslava Majera. Upravo je za ulogu Čičikova, tog grotesknog simbola birokracije i materijalističke kulture, dobio značajnu Nagradu više

---

MARTIN SAGNER (11. kolovoz 1932. – 12. studeni 2019.)

Smireni intelektualac istančanog smisla za humor i iznimne ljudske topline

Martin Sagner glumački je oblikovao lik Dudeka preko kategorije dobrote, za koju je tvrdio da nas upravo ona drži na ovome svijetu. Bio je uvjeren da su ljudi u suštini dobri, samo ih „življenje“ napravi drukčijima. Kaže kako je u Gruntovčanima igrao upravo na tu kartu, na ono što je dobro u čovjeku. I zato je uspio.

Piše: Dubravka Lampalov Mićunović

S velikanom hrvatskoga glumišta, gospodinom Martinom Sagnerom, družila sam se na 15. izdanju Festivala glumca, gdje ga je te godine Festivalski odbor imenovao počasnom titulom domaćina Festivala. Krenuli smo iz Zagreba, vozio je Enes Vejzović, možda malko brže od dopuštenog. Daleko je do istočne Slavonije. Za cijeloga puta, Sagner je izgovorio jednu jedinu rečenicu: „Meni više

---

VESNA STARČEVIĆ SMILJANIĆ (Sarajevo, 28. studenoga 1924. – Zagreb, 8. svibnja 2019.)

Glumica savršene dikcije i Gavellina asistentica

Vesna Starčević Smiljanić od 1955. do 1991. činila je neizostavni dio kazališta "Gavella". Nekoliko godina podučavala je scenski govor na Akademiji kao asistentica Branku Gavelli. Istakla se kao Antigona uz Svena Lastu u istoimenoj drami Jeana Anouilha, kao Variva u Držićevu Skupu uz Fabijana Šovagovića i Pavka u Nušićevom Narodnom poslaniku uz Bobija Marottija.

Piše: Branka Primorac

Dramska umjetnica Vesna Starčević Smiljanić, dugogodišnja stalna članica Dramskog kazališta Gavella, preminula je u Zagrebu 8. svibnja 2019. u 95. godini. Dug je to i zanimljiv glumački život koji svojim počecima ulazi u povijest hrvatskog teatra. Naime, Vesna spada u prvu generaciju polaznika studija glume netom osnovane Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu (1950.). Nije nevažno spomenuti više

---

JOSIP ZOVKO (Split, 4. lipnja 1970. – Grudsko Vrilo, 3. travnja 2019.)

Karakter potpune povezanosti uma i srca

Bio je miljenik kamere, glas prepoznatljiv među stotinama, zadivljujuća prirodna elegancija pokreta. Ulogu je gradio iz potpune posvećenosti i duboke koncentracije, iz točke mira i tišine, iz uporišta visoke glumačke inteligencije.

Piše: Dubravka Lampalov Mićunović

Josip Zovko, hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac bio je član Dramskog ansambla splitskoga Hrvatskoga narodnog kazališta od 1993. pa do svoje prerane smrti. Zanimljivo je kako je televizijskom gledateljstvu već svojom prvom ulogom u izvrsno adaptiranoj kazališnoj predstavi Mali Libar Marka Uvodića Splićanina Gradskoga kazališta mladih Split, a u režiji Vanče Kljakovića, pokazao svoju više

---

PREDRAG PETROVIĆ (Osijek, 7. rujna 1955. – 23. ožujka 2019.)

Svestrani Osječanin koji se nije vratio zavičaju

Premda se očekivalo da će kad završi Akademiju biti značajno kvalificirano pojačanje za osječku Dramu, Predrag Peđa Petrović više se nije vratio u Osijek! Glumio je svugdje pomalo: u zagrebačkim kazalištima (Teatar &TD, DK “Gavella”, Zagrebačko kazalište lutaka), grupi AKTER, u splitskom, varaždinskom i pulskom kazalištu, kod Ljubiše Ristića u Subotici (KPGT), u TV-nizankama i na filmu.

Piše: Branka Primorac

Predraga Peđu Petrovića od rane je mladosti zanimala gluma. Potvrdu imamo u tekstu kazališnog publicista iz Osijeka Ljubomira Stanojevića, koji je u listu “Kazalište” iz 1974. godine pronašo kratku crticu o predstavi Prije toga  Güntera Grassa, u prijevodu i režiji Branka Mešega. Izvedena je u čuvenom osječkom Miniteatru (premijera 28. veljače 1974.), a jedan od više

---

NEVENKA STIPANČIĆ (Zagreb, 12. prosinca 1936. – 4. kolovoza 2019.)

Samozatajna i brižna glumica odana Komediji i glumačkoj obitelji

Nevenka Stipančić Stipa cijeli radni vijek - punih četvrdeset godina - bila je profesionalno vezana za Zagrebačko gradsko kazalište Komedija. Uvijek u blizini supruga Pere i kćeri Ane Kvrgić i posvećena njihovim karijerama i hodu po glumačkim bespućima.

Piše: Branka Primorac

Kazališna, filmska i televizijska glumica Nevenka Stipančić Stipa cijeli radni vijek bila je profesionalno vezana za jedno kazalište – Zagrebačko gradsko kazalište Komedija. Njezin staž u teatarskoj instituciji na Kaptolu trajao je od 1. rujna 1959. do 28. prosinca 1999., kad je napunivši šezdeset i tri godine života i četrdeset godina na Komedijinim daskama otišla više

---

DARKO TRALIĆ (Zagreb, 1948. - 12. ožujka 2019.)

Erudit i cjeloviti autor s arhajskim osmjehom i svevremenskim mirom

Bio je izvanredan poznavatelj književnosti, filozofije, glazbe, slikarstva i prirode. U potpunosti je pratio umjetničke tokove vremena u kojem živimo. Velike hit-predstave potpisao je u Satiričkome kazalištu Jazavac: Volim Njofru, Ludnica prve klase, Politička bajka, Drugovi Glembajevi, Let iznad nogometnog gnijezda.

Piše: Dubravka Lampalov Mićunović

U HRT-ovu Leksikonu radija i televizije pod slovom T ima 157 rezultata. Među njima je Tralić, Darko. U osam redaka navedeno je dvanaest podataka koji čitatelja informiraju o njegovom umjetničkom opusu. Čudan je to doživljaj kad čitate takvo što o prijatelju, učitelju, velikom umjetniku kojeg više nema. Sve to napisano nesumnjivo je točno, ali s više

---

ŽUŽA EGRENY (Dubrovnik, 31. prosinca 1932. - 25. lipnja 2019.)

Maštovita glumica koja je obožavala avangardne komade i teatar apsurda

U Kazalištu Marina Držića odigrala je najviše uloga, ali i debitirala kao Gruba u Držićevu Skupu još kao studentica glume. Ostat će upamćena po kreacijama iz Vojnovićeva Sutona, iz Gundulićeve Dubravke te kao veličanstvena Anouih. Legendarnom monodramom Sinjorina Estera Žuža Egreny proputovala je cijelu zemlju, a Mačkomišokazom akademika Luke Paljetka oduševljavala je djecu koja su joj, nije skrivala, bila najdraži dio čovječanstva.

Piše: Dubravka Lampalov Mićunović

„Ja vjerujem u teatar i njegovu vječnost, u živu riječ koja ne može umrijeti. Cijelog sam života htjela igrati – Hamleta. To je uloga o kojoj sanjam. Znam ga napamet, sjedila sam na svim probama i predstavama na Lovrijencu, još od gimnazijskih dana. Jedina glumica kojoj je bilo dopušteno odglumiti ga bila je Sarah Bernardt.“ više

---

MIRA FURLAN (Zagreb, 7. rujna 1955. – Los Angeles, 20. siječnja 2021.)

Hrabra glumica magnetične senzualnosti i senzibiliteta

Miru Furlan obilježili su stoicizam i dignitet tijekom njezine 45 godina duge glumačke karijere, ali i tijekom života u kojem je uvijek birala vlastite putove, bez obzira koliko oni teški i izazovni bili. 1980-ih njezina karijera glumački je „eksplodirala”, u kazalištu u jednakoj mjeri kao i na filmu i TV-u. Briljirala je u ulogama slobodoumnih, nesputanih, erotiziranih i seksualnošću obilježenih žena u dominantno patrijarhalnom uže-obiteljskom i šire-društvenom okviru.

Piše: Josip Grozdanić

Ako bi se umjetnički i životni put glumice Mire Furlan željelo opisati samo jednom riječju, to bi bila imenica hrabrost. Furlan je uistinu bila odvažna artistica i osoba, podjednako dok je tijekom druge polovine 70-ih i kroz 80-e godine prošlog stoljeća gradila i razvijala svoj umjetnički habitus i glumački status, kao i kad se silom više

---

ZVONIMIR JELAČIĆ BUŽIMSKI (Otočac, 5. srpnja 1927. - Varaždin, 17. studenog 2020.)

Snažan, staložen i pouzdan interpret

Zvonimir Jelačić Bužimski ostvario je širok raspon uloga - od klasičnih djela dramskog i komičnog repertoara do suvremenih autora. Glumio je na filmu i televiziji, a povremeno se bavio i kazališnom režijom, intenzivnije na početku karijere, pa je tako režijski potpisao, između ostalih, Mećavu Pere Budaka te Spis br. 516 Gene Senečića. Bio je član ansambla varaždinskog kazališta od 1981. do umirovljenja 1991.

Piše: Leon Žganec-Brajša

Zvonimir Jelačić Bužimski, član i potomak za hrvatsku povijest amblematske obitelji Jelačić, preminuo je 17. studenoga 2020. u poodmakloj dobi (rođen je 1927. u Otočcu), a vijest o smrti ovog istaknutog i donedavno najstarijeg živućeg člana HNK u Varaždinu ostala je nekako zasjenjena u medijima, ionako ispunjenima lošim vijestima, smrću, gubicima i nesigurnostima svake vrste, više

---