Sjećanja

MLADEN RUTIĆ (Zagreb, 28. siječnja 1940. – Zagreb, 19. srpnja 2022.)

Veliki majstor radiofonije

Mladen Rutić režirao je preko stotinu radiodrama, brojne dokumentarne. Bio je radiodramski pisac i dobitnik je niza međunarodnih priznanja. Kao pisac bio je inspiriran potpuno različitim dramskim motivima i licima, ali uvijek su to bile izrazito radiofonski potentne situacije.

Piše: Branka Primorac

Mladen Rutić, redatelj, urednik, dramski pisac „sve je do nedavno režirao i pisao za Dramski program Hrvatskog radija. Kao dramski pisac bio je inspiriran potpuno različitim dramskim motivima i licima, ali uvijek su to bile izrazito radiofonski potentne situacije. Pisao je kako je čuo, bez viška riječi ili didaskalija”, napisali su za konačni oproštaj s kolegom više

---

ZLATA PERLIĆ-WELTRUSKY (Karlovac, 28. srpnja 1929. – Rijeka, 30. lipnja 2022.)

Duhovita i vedra glumica koja je jednako briljirala u komediji, drami i tragediji

Zlata Perlić-Weltrusky karijeru je počela 1947. godine u Karlovačkom narodnom kazalištu, gdje je nastupala u 38 premijernih predstava. Karijeru je nastavila u Rijeci u HNK-u Ivana pl. Zajca gdje joj je prva veća uloga bila Desdemona u Shakespeareovu Otelu, nakon koje je odigrala više od 100 uloga.

Piše: Branka Primorac

„Bila je karakterističan tip glumice ‘stare škole’, užitak je bio s njom raditi”, kaže glumica Ana Kvrgić – danas stalno angažirana u zagrebačkom kazalištu Gavella, o ljetos preminuloj 93-godišnjoj dramskoj glumici Zlati Perlić-Weltrusky, dugogodišnjoj članici ansambla Drame riječkog HNK Ivana pl. Zajca. Mlada Ana Krvrgić poslije završene glumačke akademije u Zagrebu profesionalnu glumačku karijeru počela više

---

BOSNIMIR LIČANIN LIKOTA (Banja Luka, 8. ožujka 1944. – Rijeka, 31. srpnja 2022.)

Kazališni aktivist i zagovaratelj alternativnih scena

Bosnimir Ličanin nije skrivao da ne može bez kazališta. Imao je mesijanski poriv i to je stalno dokazivao svojim aktivizmom, pogotovo kad je trebalo zaštititi sve oblike umjetničkog čina. Nebrojeno puta javno je iznosio svoje nezadovoljstvo i razočaranje zbog gašenja riječkih alternativnih scena.

Piše: Branka Primorac

Ovog vrućeg ljeta otišao je zauvijek na neko bolje mjesto glumac, redatelj, veliki motivator i organizator Bosnimir Ličanin Likota – na mjesto na kojem taj vječiti neimar, čovjek koji je zbog glume napustio kemiju i u ladicu pospremio diplomu inženjera, osniva petu kazališnu scenu. Ne pretjerujemo; ovime samo želimo istaknuti zasluge glumca koji je za više

---

IVICA KUNČEVIĆ (Bartolovec, Varaždin, 9. travnja 1945. - Zagreb, 6. srpnja 2022.)

Promišljao je kazalište iz njegove iskonske dubine, fascinirajući publiku i kritiku

Gledatelji su njeguvu Tužnu Jelu pohodili posvećeno i tiho, kao da idu na kultno mjesto rađanja kazališta koje je brisalo granice između života i umjetnosti i koje se, gotovo dokumentaristički, približilo totalnome kazalištu, poetskome, a tako stvarnome.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Napustio nas je i Ivica Kunčević. Nizu neočekivanih i teških, iznenadnih odlazaka kazališnih ljudi priključio se i poznati kazališni redatelj koji je obilježio hrvatski umjetnički obzor zanimljivim mišljenjem kazališta, posebnim senzibilitetom i specifičnim kazališnim kodom. Uvijek s određenom zadrškom u komunikaciji, dozom mističnosti i tajnovitosti u pogledu, ponekad neodrediv, iako rado viđen u raznolikim društvima, više

---

MIRJANA (MINJA) MAJUREC (Split, 23. kolovoza 1952. - Zagreb 2. travnja 2022.)

Glumica autentičnih i kompleksnih likova, izvan svakog kalupa

Mirjana Majurec dobro se snalazila tumačeći razne karaktere – od onih krhkih koji se slamaju pred nasrtajem stvarnog života preko razdraganih i veselih mladih djevojaka do strastvenih žena koje odišu erotičnošću i životnom energijom. Njezini likovi uvijek su bili kompleksni i autentični.

Piše: Ozana Iveković

Zadnjih godina pokojnu glumicu Mirjanu Majurec, rođenu 23. kolovoza 1952. u Splitu a preminulu u Zagrebu 2. travnja 2022. nakon duge i teške bolesti, pamtimo uglavnom po nastupima na televiziji, a pogotovo u serijama Naši i vaši te Bibin svijet. Za ulogu majke Bibe u seriji Naši i vaši bila je nominirana za Nagradu hrvatskog više

---

VEDRANA VALČIĆ ( Pula, 1964. - Zadar, 21. svibnja 2022.)

Brižna svjedokinja povijesti Kazališta lutaka Zadar

Vedrana Valčić u propagandi Kazališta lutaka Zadar počinje raditi 1993. godine. Nije pretjerano reći da je bila stup Kazališta jer je na neki način povezivala upravu, glumce i tehniku. Strpljivo je gradila ljubav prema kazalištu, nesebično se davala brinući za sve ono što je posredno i neposredno vezano za Kazalište.

Piše: Teodora Vigato

Napustila nas je Vedrana Valčić, a s njom je nestao dio atmosfere u Kazalištu lutaka Zadar. Nećemo pretjerivati ako kažemo kako je bila stup Kazališta jer je na neki način povezivala upravu, glumce i tehniku. Jedino je ona mogla sa svima razgovarati i sve uskladiti. Kad se dolazilo u Kazalište, svi su najprije svraćali kod više

---

IVO KADIĆ (Dugi Rat, Omiš, 15. siječnja 1929. – Split, 16. veljače 2022.)

Znatiželjan, dobrodušan i iskren glumac koji se na sceni davao bez ostatka

Ivo Kadić od početka karijere pokazivao je izuzetan dar za komiku, pojačanu njegovom staturom uz markantne crte lica, no bio je i odličan karakteran glumac u mnogim klasičnim i modernim dramskim tekstovima. Surađivao je sa svim najboljim domaćim redateljima, kao i s gostima iz inozemstva. U svojoj dugoj karijeri glumio je u Karlovačkom kazalištu, Narodnom kazalištu u Zadru, Kazalištu Komedija, a 30 godina proveo je kao član ansambla HNK-a u Zagrebu, gdje je glumio do osamdesete godine života.

Piše: Branka Primorac

U devedeset i četvrtoj godini umro je Ivo Kadić, dugogodišnji istaknuti član Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, glumac koji je – iako umirovljenik i u visokim godinama, još prije deset sezona izlazio na pozornicu. Mlađe ga se generacije kazališne publike vjerojatno ne sjećaju, no kolege iz zagrebačkog HNK, sredine u kojoj je proveo trideset više

---

NATALI GEBER (Split, 13. veljače 1967. – Zagreb, 30. listopada 2021.)

Beskompromisna, emotivna i ranjiva glumica

Natali Geber od malena je udisala duh scene, noćarila uz mlade roditelje, slušala glumačke razgovore. Svoje prve uloge ostvarila je u Titovim mornarima kao 15-godišnjakinja, potom na Splitskom ljetu kao studentica Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, a najintenzivnijim razdobljem njezinog djelovanja bio je rad u Teatru klasike, koji su osnovali Janko Marinković i Antun Celio-Cega.

Piše: Branka Primorac

Natali Geber, djevojački Kovačić, bilo je suđeno biti glumicom. Od rođenja njezin je svijet bilo kazalište – uz djeda Nikšu Kovačića, intendanta HNK Split i jednog od osnivača Splitskog ljeta; baku Mariju, zvanu Meri; oca Vasju, prvaka HNK Split, omiljenog i duhovitog kazališnog, filmskog i televizijskog glumca; majku Zlatu, inspicijenticu i šaptačicu u istoj instituciji. više

---

ŽELJKO MAVROVIĆ (Beograd, 17. veljače 1947. – Trstenik, 22. siječnja 2022.)

Glumac raskošna talenta koji je najsretniji bio radeći pred djecom i za djecu

Željko Mavrović ostvario je široku lepezu karaktera – od tragičnih do komičnih, u kazalištu, na filmu i televiziji, ali po svemu sudeći najsretniji je bio radeći pred djecom i za djecu. Godinama je ocjenjivao mlade dramske umjetnike u dramskom prosudbenom povjerenstvu LiDraNa, pa tako već ima njegovih učenika na pozornici, kao i onih stasalih da se popnu na nju.

Piše: Branka Primorac

„Željac je bio divna osoba – mudar, obrazovan, blage naravi i velikog srca, sigurno najomiljeniji glumac naše klase, kojeg su jednako voljeli profesori i mi njegovi kolege”, prisjeća se nedavno preminuloga glumca Željka Mavrovića Branka Cvitković, nacionalna dramska prvakinja u mirovini. Cvitka, kako su je zvali njezini klasići na studiju glume zagrebačke Akademije dramske umjetnosti, više

---

DRAGOLJUB LAZAROV (Čoka, Srbija, 20. veljače 1950. – Zagreb, 27. prosinca 2021.)

Istinski boem koji je živio glumu

Dragoljub Lazarov na glumačku akademiju u Zagrebu upisao se kao 25-godišnjak, a fizička sprema koju je stekao baveći se gimnastikom u mladosti odveli su ga u avangardnu glumačku družinu Pozdravi utemeljiteljice Ivice Boban. Bio je izuzetan glumac, često negativac, onaj kojeg su junaci na koncu pobjeđivali, a publika zadovoljno išla kući.

Piše: Branka Primorac

„Dragoljub Lazarov bio je pola godine mlađi od mene, ali je zagrebačku Akademiju dramske umjetnosti završio sedam godina poslije mene (1979). Njegov profesionalni put kazališnog, filmskog i televizijskog glumca bio je nešto drukčiji od moga”, kaže Žarko Savić, kolega i prijatelj glumca GDK Gavella, preminulog u studenom prošle godine. Zanimljivost iz Lazarovljeva života svakako je više

---