Feljton

ŽARKO POTOČNJAK (Pakrac, 3. veljače 1946. - Zagreb, 21. listopada 2021.), 2. dio

Glumačka preobrazba i likovi hrvatskih autora

Brešanova groteska Smrt predsjednika kućnog savjeta, izvedena u lipnju 1979. u režiji Marina Carića, na scenu kazališta Gavella donijela je sukob aktualne situacije uz polemiku sa stvarnošću. Potočnjak igra profesora Cindrića, frustriranog intelektualca koji se ne snalazi u vlastitoj sredini, uz specifičan brešanovski jezik koji vjerno ocrtava društvenu situaciju. I tu je Potočnjak pokazao kako je nevjerojatno adaptabilan glumac koji s lakoćom prelazi iz komičnih u dramske uloge s notom melankolije.

Piše: Sanja Ivić

27.5.2026. – Tih je godina DK Gavella bilo sjecište kazališnog života u Zagrebu, donoseći nove mlade umjetničke snage na scenu, koje su uz provjerene glumce Gavelleoduševljavale kazališnu publiku. Svojevrsni kraj tog Shakespeareova ciklusa nastupa 1984. godine s premijerom Sna ivanjske noći, u režiji Dine Radojevića. Ta je predstava ostala u pamćenju kao zaigrana disco-verzija slavne više

ŽARKO POTOČNJAK (Pakrac, 3. veljače 1946. - Zagreb, 21. listopada 2021.), 1. dio

Šekspirijanski uspon na sceni Gavelle

Kao već izgrađen glumac Žarko Potočnjak prelazi 1976. iz Komedije u ZDK Gavellu, na poziv Dina Radojevića, velikog redatelja i pedagoga, koji mu je i preporučio da kali zanat u kazalištu Komedija (gdje su se komediografske predstave i mjuzikli izvodili više od sto puta, a nastupalo se svaki dan). U Gavelli ostaje u stalnom angažmanu punih osamnaest godina.

Piše: Sanja Ivić

25.5.2026. – Žarko Potočnjak rođen je 1946. godine u Pakracu. U srednjoj školi učio je zanat drvene brodogradnje, te je upisao studij brodogradnje u Zagrebu, kojeg prekida na prvoj godini i upisuje studij glume na zagrebačkoj ADU. Diplomirao je 1972. Prvi profesionalni angažman imao je u zagrebačkom kazalištu Komedija, gdje nastupa u mjuziklima i rock-operama. više

24. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 5/5

Niz uloga u antologijskim filmovima hrvatske kinematografije

August Cilić između 1944. i 1961. odigrao je uglavnom komične uloge i u nizu filmova: nakon nijemih filmova, glumi u prvome zvučnome filmu Lisinski (1944.), u dugometražnome igranome filmu Ciguli Miguli Branka Marjanovića iz 1952., Kameni horizonti iz 1953., Svoga tela gospodar Fedora Hanžekovića iz 1957., u igranome filmu Cesta duga godinu dana Giuseppea De Santisa iz 1959. i drugim.

Piše: Vesna M. Muhoberac

30.12.2025. – Između 1917. i 1925. bavi se i filmskom umjetnošću, glumi u filmu Matija Gubec, hrvatskom igranom filmu iz 1917. redatelja Aleksandra Biničkog, koji je snimljen prema scenariju Marije Jurić Zagorke i Augusta Šenoe, a glumili su: Ivo Badalić, Ignjat Borstnik, Josip Pavić, Borivoj Rasković (Matija Gubec), Franja Sotosek, Nina Vavra, dok je direktor više

23. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 4/5

Cilićevska specifičnost kao glumački kodeks

4. studenoga 1959. održana je svečana premijera Brezovačkijeve komedije Diogeneš iliti sluga dveh zgubljenih bratov (istu je ulogu Cilić glumio u HNK-u 1925. godine) u režiji Branka Gavelle, pred velikim brojem gledatelja, a kroničari bilježe kako mnogi i nisu mogli ući u HNK. Bila je to nezaboravna večer u kojoj su velikim pljeskom svi pozdravili Cilića kao čovjeka i umjetnika.

Piše: Vesna M. Muhoberac

22.12.2025. – Ipak se tri autora izdvajaju kao najzaslužnija za Cilićevu tako veliku popularnost. To su Molière sa svojim Argonom i Harpagonom, koje su uloge, kako bilježe kazališni povjesničari, njegova najzrelija, vrhunska ostvarenja. Književnik Ervin Šinko je u kazališnoj kritici napisao da Cilić kao Argon u Umišljenom bolesniku „glumi čovjeka puna snage, koji u životu više

22. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 3/5

Proslava 40 godina umjetničkog rada Senečićevom komedijom

August Cilić glumio je toliko uloga da ih ni sam nije mogao nabrojati, a žanrovski su to bile i klasika i suvremena satira, historijska drama, burleska, pučka komedija, društvena drama, a u prvim desetljećima i opereta. Stotine uloga i tisuće nastupa: Shakespeare, Schiller, Pirandello, Goldoni, Machiavelli, Nušić, Hašek, Ibsen, Cankar, Vautel, Katajev, Joža Horvat, Brecht….

Piše: Vesna M. Muhoberac

21.12.2025. – Igra stalno i dalje, npr. u Horvatovoj komediji Prst pred nosom, a sa Senečićevom komedijom Logaritmi i ljubav slavi 1953. godine 40 godina umjetničkoga rada. Bruno Begović ga je tom prigodom intervjuirao. „Smatral sam ti navek, da je teatar najefikasnija umetnost za široke mase. Dakak, ako je na visokom umetničkom nivou. (….) Nekada više

21. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 2/5

Vrhunci glumačkog umijeća u djelima Senečića, Shakespearea i Molièrea

Vrhunac su Cilićeva umijeća njegove kreacije Shakespeareovih dramskih osoba: Falstaff u Veselim ženama windsorskim, Grobar u Hamletu 1929., a igra i u Jonsonovu Valponeu, Harpagona u Škrtcu 1930. godine…

Piše: Vesna M. Muhoberac

20.12.2025. – Nakon nekoliko gostovanja i uskak(iv)anja u kazališne haenkaovske uloge, Cilić igra ujesen 1924. Argana u Umišljenom bolesniku, kojom je ulogom probio sebi put do prve hrvatske scene, tako da u stalni angažman Hrvatskoga narodnog kazališta stupa u ožujku 1925. igrajući u Calderonovoj Gospođa đavolici. Iste godine ujesen nastupa na klasičnom kajkavskome idiomu, kojim više

20. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 1/5

Karakterni komičar izvanredno izoštrenoga glumačkog instinkta

Godine 1915. Andro Mitrović angažirao ga je u novoosnovanome Varaždinskome kazalištu u kojemu je bio sedam godina kao redatelj i kao glumac, a režirao je Molièreova Škrtca, u kojemu je glumio, kao i u komedijama Umišljeni bolesnik i Georges Dandin...

Piše: Vesna M. Muhoberac

19.12.2025. – August Cilić, hrvatski glumac, komičar i redatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu nije završio glumačku školu jer tad nije postojala, tako da mu je pozornica bila škola. Rodio se u Vrapču 1891, pučku školu završio je u Stenjevcu, gimnaziju je počeo pohađati u Zagrebu. Neki se povjesničari i teatrolozi ne mogu složiti oko više

19. Velikani hrvatskog glumišta: IVO RAIĆ (Zagreb, 23. lipnja 1881. – Zagreb, 16. lipnja 1931.), 8/8

Jedan od najvećih redatelja i glumaca koji su radili i stvarali na ovome području

U svojoj domaćoj i međunarodnoj karijeri glumio je u 267 predstava na hrvatskom, mađarskom, njemačkom i češkom jeziku, a režirao je 149 dramskih i opernih djela, ostavivši golemi opus iza sebe. Njegov najveći doprinos je moderniziranje kazališta, suvremeno režiranje i studiozan rad s glumcima. Bez njega bi hrvatsko glumište bilo siromašnije za mnoge velike umjetnike poput Branka Gavelle, Tita Strozzija, Hinka Nučića i mnogih drugih.

Piše: Sanja Ivić

17.12.2025. – Raić tih godina prelazi u Kazalište Tuškanac i tamo podređuje zagrebačkom kulturnom ozračju svoj rad. Raić piše: „U nijednom kazalištu ne može se provoditi do krajnjih konzekvencija jedan princip inscenacije. U ovom našem kazalištu bit će zastupljeni svi stilovi, jer se ne može unaprijed usvojiti jedinstveni stil inscenacije. Pomoću slikara radit ću da više

18. Velikani hrvatskog glumišta: IVO RAIĆ (Zagreb, 23. lipnja 1881. – Zagreb, 16. lipnja 1931.), 7/8

Epilog modernističkog stila i afirmacija hrvatskih suvremenih autora

Uvijek spreman za afirmaciju hrvatskih suvremenih autora, Raić prihvaća režiju Begovićevog komada Svadbeni let 1923. koji zrači iskrenom proživljenošću. U toj inscenaciji Raić rješava odnos muškog i ženskog identiteta zasnovanog na dvjema razinama, na prvoj erotskoj i drugoj društvenoj.

Piše: Sanja Ivić

16.12.2025. – Druga polovina 1920. epilog je Raićevog modernistističkog stila. Repertoarne novitete Raić mudro raspoređuje na Jozu Ivakića i Branka Gavellu, koji u dramama tadašnje suvremenosti i vidovdanske etike ipak nalaze kazališno opravdanje. Strasno opsjednut estetskim kriterijima i posredovanjem kazališnih stilova, Raić repertoarno koordinira MHAT-ovske (Čehov Višnjik i Ujak Vanja, Dostojevski Braća Karamazovi) i zagrebačke više

17. Velikani hrvatskog glumišta: IVO RAIĆ (Zagreb, 23. lipnja 1881. – Zagreb, 16. lipnja 1931.), 6/8

Glumačko-redateljski vrhunci i ravnateljstvo Dramom HNK

Kvaliteta Raićevih glumačkih i redateljskih ostvarenja pridonosi Andrićevoj odluci o Raićevom imenovanju za ravnatelja Drame. Zamijenivši Bacha na tom mjestu Raić započinje svoj mandat u srpnju 1920. godine uz otvorenje dvadeset i pete jubilarne sezone u novoj zgradi.

Piše: Sanja Ivić

15.12.2025. – Formalno odstupanje intendantu Treščeca-Branjskog 1916. i prenošenje uprave kazališta na Bachova i Raićeva pleća, novčana oskudica i pad standarda, ključni su elementi Raićeva pokušaja da svoje dosege posvjedoči u sredini koja je još uvijek mjerodavna za umjetničku važnost zagrebačkog kazališta. Svoje djelovanje Raić dopunjuje i nastupima na mađarskom gostovanjima u Pesti Magyar Szinhazu. više