LAUREATI

Intervju: MAJA BEZJAK

Vjerujem u mlade, školovane pedagoške snage hrvatskog baleta

„Koreografija je bila moja velika preokupacija i trajni izazov da mnoštvo one glazbe na koju se inače ne pleše, pretvorim u televizijske balete. Nema tog područja glazbenog stvaralaštva koje nisam koreografirala i otplesala sa svojim odabranim plesačima. Mnoštvo baletnih emisija i baletnih filmova ostalo je kao svjedočanstvo vrlo sadržajnog umjetničkog života.“ Maja Bezjak dobitnica je Nagrade hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje – Balet

Maja Bezjak je jedinstvena i osebujna ličnost hrvatskog baleta. Školovana glazbenica koja je nemoguće kasno osjetila svoje poslanje balerine i onda to u nevjerojatno kratkom roku provela u profesiju, solistica Baleta zagrebačkog HNK-a, slobodna umjetnica s inozemnom plesačkom karijerom, baletna pedagoginja i kritičarka, autorica televizijskih baletnih filmova i knjiga, neumorni borac za struku, ove je jeseni dobila Nagradu hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko… više

Portret glumice: VLASTA KNEZOVIĆ

Treba dugo letjeti unatoč olujama

Vlasta Knezović za sebe je znala reći da je intuitivka koja vjeruje u to da svi ljudi nose dobro u sebi. Svoj glumački put počela je tijekom studija psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. „Nakon prve godine, kada sam se prebacivala na jednopredmetni studij, shvatila… više


Intervju: VOJO ŠILJAK

Nikada nisam bio vješalica tuđih misli

Autor naslovne fotografije: Davor Kovačević Novinar, radijski i televizijski voditelj, pisac, humorist i pjesnik, glumac, samo su neki od poslova koje vezujemo uz Vaše ime. I kad pomislimo da je to sve, ove godine dobijete Nagradu Gumbekovih dana za izniman doprinos oživljavanju… više


OBLJETNICE

JASNA ODORČIĆ: 40 godina umjetničkog djelovanja

Volim zaviriti duboko u sebe kako bih pronašla emociju za ulogu

„Inače sam introvertan tip osobe i oduvijek sam željela svima reći o čemu razmišljam, ali skrivena iza neke uloge. Dramske uloge su neka vrsta psihoterapije, bar za mene. Rad na tim ulogama, odlazak u najskrivenije dubine svojih misli, promišljanje o karakterima, uzrocima i posljedicama na mene djeluje umirujuće.“

Obilježili ste četrdeset godina profesionalnog glumačkog poziva, no podaci iz Vaše biografije kažu da ste na scenu stupili mnogo ranije. Kako se dogodilo da je dijete drugog razreda osnovne škole dobilo glavnu ulogu u predstavi i dvije sezone u njoj redovno glumilo? Mojih četrdeset godina glumačkog poziva je vrlo diskutabilna godina. Na scenu sam stala već kao dijete od sedam godina. Odrastala sam u kazalištu jer mi je otac bio šef rasvjete u HNK Osijek.… više


LJILJANA KRIČKA MITROVIĆ: 40 godina umjetničkog djelovanja

Previše se dajem na sceni što često rezultira ozljedama

Diplomirali ste glumu na Područnom odjeljenju u Osijeku zagrebačke Akademije za kazalište, film i televiziju. Kako je pala odluka da se okušate u glumačkom pozivu? Slučajno ili je želja tinjala od tinejdžerskih dana? Sve je počelo s plesom. Obožavala sam plesati. Tako je… više


BLANKA BART HAJOŠ: 50 godina umjetničkog djelovanja

Pola stoljeća na kazališnim daskama

„U virovitičko kazalište došla sam sa četrnaest godina i otad sam na tim daskama točno pola stoljeća”, kaže Blanka Bart Hajoš, glumica Kazališta Virovitica, uz nedavno obilježenu (službenu) 35. obljetnicu umjetničkog djelovanja. „Vjerujte, nije malo i nije uvijek… više

SJEĆANJA

MAJA HRIBAR-OŽEGOVIĆ (Zagreb, 18. svibnja 1937. – Zagreb, 9. siječnja 2023.)

Živjela je intelektualno dinamično i posvećeno

Maja Hribar-Ožegović bila je vrsna teatrologinja, kritičarka, recenzentica, esejistica, književnica, prevoditeljica i iznimna sveučilišna profesorica. Godine 1962. sudjelovala je u pokretanju Komorne pozornice Studentskoga centra iz koje se razvio Teatar &TD. Posebno mjesto u njezinom radu zauzima knjiga teatroloških pojmova, s oko 1400 hrvatskih kazališnih, teatroloških i dramaturških naziva i njihovih istoznačnica na engleskome, francuskome, talijanskome, njemačkome i ruskome jeziku, naslovljena Kazališni glosarij.

Neprekinutome nizu tužnih odlazaka priključila se i dr. sc. Maja-Helena Hribar-Ožegović, jedna od najznačajnijih hrvatskih kazališnih teoretičarki, kazališna kritičarka i prevoditeljica, članica Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa. Izvanredna profesorica, jedna od ikona Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, otišla je mirno a živjela intelektualno iznimno dinamično i posvećeno. Rođena je 18. svibnja 1937. godine u Zagrebu,… više

IVKA DABETIĆ (Varaždin, 21. studenoga 1936. – Zagreb, 3. siječnja 2023.)

Glumica posebnoga stava, zračeće energije, s umjetničkom aureolom

Niz glumačkih odlazaka nastavlja se. I ova je, 2023. godina počela napuštanjem životne i kazališne pozornice. Otišla je Ivka Dabetić, televizijska, kazališna i filmska glumica. Ne događa se često u kazalištu da njime tako suvereno, šarmantno glumstveno,… više


MLADEN VASARY (Lendava, Slovenija, 9. svibnja 1954. – Zagreb, 21. studenog 2022.)

Majstor fizičkog kazališta i klaunerije

Prošlo je nešto dana; vijest više nije onako akutna kakva je bila tog 21. studenoga kad je kazališna javnost, a onda i sve druge javnosti, saznala za smrt Mladena Vasaryja. Čak i oni koji ne idu često u kazalište, oni koji nikad nisu bili na Brijunima ili oni koje sve to previše… više


JANA KAŠPER (Split, 12, kolovoza 1936. – Rab, 18. kolovoza 2022.)

Prva dama Zagrebačkog kazališta lutaka

Jana Kašper hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica. Jednu sezonu (1958–1959) glumila je raznovrsne uloge u Narodnom kazalištu u Dubrovniku – u Osbornovom komadu Osvrni se u gnjevu, u Budakovim dramama, pa Koštanu – glavnu ulogu u istoimenom tekstu Bore Stankovića.… više

TEME

31. Zaboravljene kazališne heroine: MIRA ŽUPAN (Otočac, 5. kolovoza 1926. – Zagreb, 12. kolovoza 1993.) (4. dio)

Rođena glumica rijetko viđenog talenta, koja se uspinjala linijom najvećih heroina našega glumišta

Malo je naših kazališnih umjetnika iz druge polovine 20. stoljeća koji su se mogli pohvaliti toliko bogatim glumačkim rasponom i toliko velikom lepezom odigranih uloga koje se voli nazivati – glavnima. Markantnog lika i odmjerene mimike, iznimno sonorne glasovne ekspresivnosti, ponosna držanja i urođene muzikalnosti, Mira Župan bježala je od nametanja fahova i etiketa odigravši široku lepezu uloga.

U razdoblju između 50-tih pa do kraja 60-ih godina prošloga stojeća, Mira Župan odigrat će repertoar iz snova svake glumice: bila je Goneril u Shakespeareovu Kralju Learu i Lady Margaret u Richardu III, pa Racineova Fedra (koju po vlastitoj tvrdnji nikada nije do kraja apsolvirala), zatim Olga u Tri sestre A. P. Čehova i Ana u Na dnu M. Gorkoga, Lucrezija u Mandragoli Machiavellija, Ines u Iza zatvorenih vrata i Lena u Zatočenicima iz Altone J. P. Sartrea, Solange… više

30. Zaboravljene kazališne heroine: MIRA ŽUPAN (Otočac, 5. kolovoza 1926. – Zagreb, 12. kolovoza 1993.) (3. dio)

Nadahnuta glumica koja se vješto prilagođavala izazovima vremena i kazališnim promjenama

Naslovna fotografija: Mira Župan kao Ibsenova Hedda Gabler Kako velika pobjeda nije mogla biti u potpunosti ostvarena bez, makar i simboličkih  kažnjavanja umjetnika koji su manje ili više kolaborirali s prethodnim režimom, u rano ljeto 1945. osnivaju se u svim ustanovama… više


29. Zaboravljene kazališne heroine: MIRA ŽUPAN (Otočac, 5. kolovoza 1926. – Zagreb, 12. kolovoza 1993.) (2. dio)

Glumački podvizi i ustrajnost u ratnim okolnostima

Dok Mira broji svoje prve glumačke partizanske korake u tzv. Kalničkoj družini, Propagandni odjel ZAVNOH-a odlučuje da sjedište buduće središnje umjetničke trupe za Hrvatsku bude Topusko – ne samo zbog skorog održavanja Kongresa kulturnih radnika, nego i zbog najboljih… više


28. Zaboravljene kazališne heroine: MIRA ŽUPAN (Otočac, 5. kolovoza 1926. – Zagreb, 12. kolovoza 1993.) (1. dio)

Buntovnica sa snažnim glumačkim porivom

„Glumački poziv je jedan snažni, stalni poriv“, rekla je na kraju svoje iznimno bogate karijere umjetnica koja je „oduvijek željela biti glumica“. Nakon gostovanja Vike Podgorske i Dubravka Dujšina u njenom rodnom Otočcu 1936. godine, desetogodišnja Mira Župan, sklona… više