LAUREATI

Intervju: NIKA IVANČIĆ

Pomaknute uloge mi se sviđaju, ali voljela bih glumiti i u predstavama psihološkog realizma

„Mislim da se još uvijek vrlo površno obrađuju ženske teme u teatru, ozbiljan pristup tome nedostaje. Žene bi trebale više pisati tekstove koje tematiziraju stvari koje nas muče iz naše perspektive. Mislim da nam je svima dosta stereotipnih predstava u kojima se sve vrti oko pms-a, menstruacije i muško-ženskih odnosa.” Nika Ivančić za ulogu u predstavi Realisti Teatra Exit 2022. godine primila je Nagradu hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina.

Energična Puljanka Nika Ivančić, otkako je 2019. završila studij glume u Rijeci, ima pune ruke posla. Glumila je u dvadesetak vrlo različitih predstava u kojima je pokazala širok glumački raspon, a u svojoj kratkoj karijeri osvojila je mnoge domaće i regionalne nagrade. Monodrama Cabaret Valeska, njezin diplomski rad, proglašena je najboljom predstavom na 9. BE:FEMONU u Bečeju i na nedavno završenom prvom Zadarskom festivalu monodrame, a na Art Trema Festu… više



OBLJETNICE

DAVOR JUREŠKO: 40 godina karijere i Nagrada HNK Zadar

Svaki novi angažman donosi radost

„Zaigrao sam se još u drugom ili trećem razredu srednje škole, publici – jednoj djevojci, nisam ni znao što je to gluma kao zanat. Bio sam platonski zaljubljen u djevojku, kojoj sam recitirao. Uvijek sam nešto recitirao, igrao sam se glumca, i nisam od tada stao biti GLUMAC, i neću – dok me traže, igrat ću!”

Obljetnica, i to četrdeseta, za Vama je, ona je i povod ovome razgovoru. Uz čestitke na svemu ostvarenomu i mnogim snažnim glumačkim rolama koje smo odgledali na riječkim daskama koje život znače, razgovaramo o pozivu koji Vam je odredio život. Možete li nam reći koja je nagrada najsnažnije odjeknula u Vama? Kada smo kod govorenja o nagradama, a puno sam do sada o tome morao govoriti valjda povodom mirovine hahaha, izdvojit ću odmah jednu o kojoj bih uvijek… više

Intervju: ROBERT RAPONJA: 35 godina umjetničkog djelovanja

Kao redatelj i pedagog želim pomoći drugima da dođu do uspjeha

Slavljenik je taj koji bira uzvanike, mjesto proslave, rekvizite, kreira atmosferu. Tako je i dr. art. Robert Raponja stajao iza recepture proslave 35 godina svoje prisutnosti u hrvatskom kazalištu, pedagogiji, ali i kulturi uopće. Za mjesto radnje odabrao je požeško Gradsko… više


Intervju: ERNEST SREĆKO BEREC: 40 godina umjetničkog djelovanja

Lutkarstvo je moja druga velika ljubav

Naslovna fotografija: Ernest Srećko Berec na pripremama za izvedbu Đuke Begovića, Vinkovci 2010. U pripremi za razgovor, koji vodimo u povodu Vaših četrdeset godina umjetničkog djelovanja, rekli ste mi da je poslije glume Vaša najveća ljubav lutkartsvo. Čime Vas je lutka… više


Intervju: ALFI KABILJO: 60 godina umjetničkog djelovanja

Napisao sam četiri nova mjuzikla koja još čekaju uprizorenje

Maestro Alfi Kabiljo, jedan od najpoznatijih i najkvalitetnijih hrvatskih, europskih i svjetskih skladatelja, dirigenata, aranžera i producenta, ugledan je, decentan i uvažen umjetnik. Glazbom se bavi od sedme godine, pohađao je privatnu glazbenu školu kod velikoga hrvatskog… više

SJEĆANJA

MELANIJA DUGANDŽIĆ (Klakar, 22. veljače 1939. – Zagreb, 18. srpnja 2023.)

Karakterna dramska glumica sjajne dikcije i nepatvorene emotivnosti

Melanija Dugadžić sjajnom dikcijom i nepatvorenom emotivnošću bez napora je svladavala i stih i prozu, okušavši se s uspjehom u klasici i u suvremenim komadima. Dugandžić je ostala vjerna Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu punih četrdeset godina, utkavši svoj umjetnički rad u povijest naše najveće kazališne institucije.

Velik je i dug niz iznimnih glumaca i glumica koji su napustili hrvatsku kazališnu pozornicu posljednjih godina i prešli u vječnost i (ne)zaborav. Melanija Dugandžić, hrvatska kazališna i televizijska glumica, vjerna Hrvatskome narodnome kazalištu u Zagrebu cijelu svoju kazališnu karijeru – od 1964., kad postaje stalnom članicom središnje nacionalne kuće do umirovljenja 2005., preminula je u Zagrebu 18. srpnja. Rođena je u mjestu Klakar pokraj Bosanskoga… više

BRANKO BLAĆE (Zagreb, 1949. – 2023.)

Legendarni Gubec-beg hrvatskog kazališta

Malo je tako uspješnih, karizmatičnih, scenski dominantnih i oku ugodnih umjetničkih i životnih partnera kao što su na hrvatskim i međunarodnim pozornicama bili primabalerina Vesna Butorac Blaće i pjevač i glumac Branko Blaće, dugogodišnji zaposlenik Kazališta Komedija,… više


KORALJKA HRS (Zemun, 21. listopada 1941. – Zagreb, 25. lipnja 2023.)

Predana glumica s unutarnjom i vanjskom ljepotom i blagošću

Koraljku Hrs svi su voljeli. Dolazila je u Dubrovnik svako ljeto, od naših najranijih dana, svježa, neumorna, predana, s unutarnjom i vanjskom ljepotom i blagošću i glumila u nekima od antologijskih predstava na Dubrovačkim ljetnim igrama. Tad smo je, kao djeca, moja sestra… više


KRUNOSLAV ŠARIĆ (Derventa, 21. lipnja 1944. – Zagreb, 12. lipnja 2023.)

Glumačka strast, mladenačka energija i posvećenost koja inspirira

Otišao je i Kruno! Kruno Šarić, Krunoslav Šarić, veliki hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac, dragi prijatelj naše obitelji, pridružio se drugim velikanima hrvatske umjetničke scene 12. lipnja. Nadam se da nije otišao u nezaborav. Dan prije, u nedjelju uvečer,… više

FELJTON

8. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (1. dio)

Od opernog pjevanja prema dramskoj glumi

Majka je Mariju dala na glazbeno školovanje u Glazbeni zavod gdje je učila pjevanje, kod Emanuela Simm i Vatroslava Lichteneggera, ali je zbog preuranjenih nastupa, pretrpjele oštećenja glasnica zbog čega je školovanje nastavila kao dramska glumica. U jesen 1867. započela je djevojčina poduka u Freudenreichovoj priručnoj glumačkoj školi, a Marija Ružička debitirala je već u prvim danima siječnja.

U gradiću Litovelu u Moravskoj rođena je 3. kolovoza 1850. godine Marija Ružička, kći Leopolda i Tereze, rođene Mauler, a krštena je 5. kolovoza kao Marija Tereza. Njezin otac Leopold, podrijetlom Poljak, bio je glazbenik bez stalnog zaposlenja, a obitelj je živjela u skromnim materijalnim uvjetima. U Litovel je svratila njemačka kazališna družina u kojoj se zatekao i Josip Freudenreich koji je Leopolda Ružičku potaknuo da se pridruži orkestru zagrebačkoga… više

7. Umjetnice dinastije Strozzi: LJUBICA OBLAK-STROZZI (VIOLETTA DE STROZZI) (Sarajevo, 28. travnja 1896. – New Milford, Connecticut, 23. ožujka 1981.) 2. dio

Jedna od najsjajnih hrvatskih soprana koja je danas gotovo zaboravljena

Dana 1. rujna 1924. Violetta de Strozzi stupila je u angažman u berlinsku Državnu operu. Bilo je to doba procvata Opere koju je vodio poznati skladatelj i dirigent Max von Schilings (1868-1923). Brzo se uklopila u ansambl i postala jedna od njegovih vodećih članova. Iskoristila… više


6. Umjetnice dinastije Strozzi: LJUBICA OBLAK-STROZZI (VIOLETTA DE STROZZI) (Sarajevo, 28. travnja 1896. – New Milford, Connecticut, 23. ožujka 1981.) 1. dio

Glas za velike scene i egzotična pojava koja fascinira

Dok je Maja de Strozzi bila apsolutna miljenica zagrebačkog opernog i koncertnog života i njegova svojevrsna ikona, druga žena njezina brata Tita, Ljubica Oblak, nije se zadovoljila Zagrebom, njezin je glas bio za velike scene, i krenula je u svijet.  Ljubica Oblak rođena… više


5. Umjetnice dinastije Strozzi: MAJA DE STROZZI (Zagreb 19. prosinca 1882. – Rijeka, 26. veljače 1962.) 5. dio

Prijateljstvo sa Stravinskim i povlačenje iz glazbenog života

U veljači 1918. supruzi Pečić priredili su u HGZ-u Večer medjunarodnih pjesama. O njihovom koncertu 1919. u HGZ-u pisao je u novinama Agramer Tagblatt (br. 323) književnik Milutin Cihlar-Nehajev (1880–1931), a Agramer Tagblatt u br. 21 izvješćuje da su priredili Koncert… više

TEME

MIRA FURLAN: Horvatov izbor, red. Eduard Galić, 1985. (prema drami Vučjak Miroslava Krleže)

Fatalna zavodnica i hladnokrvni ubojica

Horvatov izbor, prvu filmsku ekranizaciju nekog Krležina djela suvereno je režirao Eduard Galić, a film je bio hvaljen zbog režije, snimljenih kadrova eksterijera i interijera, glazbe, a posebno zbog glumačkih interpretacija, a na temelju glumačkoga koda vrsnih glumaca, kojih, nažalost, većine više nema među nama, mogao bi nastati niz studija filmske glume.

Film Horvatov izbor sniman je 1984. i 1985. godine, usporedno sa serijom Putovanje u Vučjak, kao zasebna narativna i dramaturška cjelina sačuvana u bogatoj arhivi Dramskog programa HRT-a (RO Zagreb film, Televizija Zagreb, produkcija: Zagreb Film, Radiotelevizija Zagreb). Kako piše na početku filma, uz najavnu špicu i off glasove koji prerastaju u vizualne kadrove u novinarskoj redakciji iz koje Krešimir Horvat, nezadovoljan represivnim odnosima, odlazi u nepoznato:… više

ENA BEGOVIĆ: Juran i Sofija ili Turci kod Siska, red. Zrinko Ogresta, 1989.

Drama koja je promijenila hrvatsku kazališnu povijest

U ponedjeljak, 20. ožujka u 20 sati u Filmskome smo trezoru Daniela Rafaelića pogledali jedinstvenu televizijsku adaptaciju drame Ivana Kukuljevića Sakcinskog Juran i Sofija ili Turci kod Siska (objavljenu u travnju 1839. godine u tiskari Ljudevita Gaja) redatelja Zrinka Ogreste.… više


ENA BEGOVIĆ: Igra i zbilja, red. Zvonko Ilijić, 1990.

Labirintsko isprepletanje arhetipskih odnosa između muškarca i žene

Filmski trezor Hrvatskoga narodnoga kazališta (u dramskoj pokusnoj dvorani) u suradnji s HRT-om 20. je veljače ugostio antologijski film Igra i zbilja iz 1990. godine redatelja Zvonimira Ilijića, koji je koscenarist s dramaturginjom Majom Gregl ove metateatralne televizijske drame… više


MARIJA CRNOBORI: Nevjera, red. Vladimir Pogačić, 1953., (prema Vojnovićevoj drami Ekvinocij)

Film koji baštini sve suptilnosti dubrovačke književne tradicije

Vojnovićev dramski opus, jedan od najznačajnijih u hrvatskoj književnosti, nastao u razdoblju modernizma – stilske epohe umjetničkih promjena, otklona od realizma i tradicionalne književnosti, oduvijek je bio inspirativan kazališnim redateljima, dramaturzima i glumcima u… više

NOVOSTI

Promovirana monografija Hrvatski film u 21. stoljeću Zlatka Vidačkovića i Ive Rosande Žigo

„Monografija ukazuje na važnost filmske kritike, jer valorizacija kritičara je ono što daje detaljnu krvnu sliku jedne kinematografije, ono što donosi analizu svih aspekata nekog filma, ono što ukazuje na vrline i mane koji film čine umjetničkim djelom ili šundom, i na taj način pomaže kinematografiji da bude sve bolja, a znanstvenim istraživačima daje građu za analize, usporedbe i komentare.”

Priredila: Katarina Marić, 7. rujna 2023. U srijedu, 6. rujna 2023. u Foajeu HNK u Zagrebu održana je promocija znanstvene monografije Hrvatski film u 21. stoljeću – Dugometražna igranofilmska produkcija i dnevna novinska filmska kritika od 2001. do 2022. godine, koju su napisali dr. sc. Zlatko Vidačković i dr. sc. Iva Rosanda Žigo. Promociju je uz voditeljicu Doru Fišter, vodio urednik knjige Željko Anzulović, koji je dao uvodnu i završnu riječ o… više

56. Međunarodni festival kazališta lutaka PIF

Priredio: Željko Anzulović, 4. rujna 2023. Od petka, 15. do četvrtka, 21. rujna 2023. na raznim mjestima u gradu – KC Travno, KIC, ZKL itd., održava se 56. Međunarodni festival kazališta lutaka PIF, koji okuplja najpoznatija svjetska i domaća lutkarska kazališta. Svečano… više



Natječaj za Nagradu hrvatskog glumišta 2023.

Priredio: Željko Anzulović, 6. lipnja 2023. Hrvatsko  društvo dramskih umjetnika u ime  utemeljitelja Nagrade  hrvatskog glumišta  /NHG/  raspisalo je Natječaj za Nagradu hrvatskog glumišta 2023. godine. Natječaj je upućen intendantima i ravnateljima… više