LAUREATI

ALMIRA OSMANOVIĆ (Bijeljina, 21. kolovoza 1958.), dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta 2025. godine za svekoliko umjetničko djelovanje u baletu

Energija koja okuplja, pokreće i nosi dalje

„U Zagrebu sam zaista ispekla zanat. Tada sam još uvijek bila aktivna balerina, plesala sam cijeli repertoar kao prvakinja Baleta, a paralelno vodila ansambl kao ravnateljica i to u ratnim okolnostima. Kada danas gledam na to vrijeme, ne mogu vjerovati da sam uspijevala istovremeno plesati, voditi sastanke, tražiti sponzore, organizirati repertoar i nositi svu težinu administracije i odgovornosti koju takva funkcija nosi. Zagreb me očvrsnuo i izgradio.“

15.5.2026. - Netom po završetku drugoga ravnateljskog mandata u Baletu HNK Zagreb i svečanog oproštaja od Kazališta u kojem je 25 godina umjetnički djelovala, Almira Osmanović, svježe imenovana ravnateljica splitskog Baleta, na pitanje Branimira Pofuka što joj je to sad trebalo, priznaje:  „Svojedobno sam nastupala u sjajnoj koreodrami Nade Kokotović u kojoj sam, glumeći naslovni lik Anite Berber plačući govorila: „U meni kao da je nekakav vrag koji… više

GUILHERME GAMEIRO ALVES (29. rujna 1989., Lisabon), dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta 2025. za izuzetna umjetnička ostvarenja, za ulogu Klaudija u baletu Hamlet HNK-a u Zagrebu

Volim ulogu Karenjina jer ima nebrojeno oprečnih emocionalnih stanja

30.4.2026. - „A minha alma é uma orquestra oculta; não sei que instrumentos tangem e rangem, cordas e harpas, timbales e tambores, no meu interior. Só me conheço como sinfonia.“  („Moja duša je skroviti, tajanstveni orkestar; ne znam koji instrumenti sviraju i stružu… više


TEA BAŠIĆ ERCEG dobitnica Nagrade hrvatskoga glumišta 2024. godine za kostimografiju predstave Figarov pir W. A. Mozarta u produkciji HNK u Osijeku

Kostim nije samo odjeća – on je dramaturški alat koji govori prije nego lik progovori

5.1.2026. - Tea Bašić Erceg eminentna je hrvatska kostimografkinjačiji je rad cijenjen i od publike i od struke. Neposredni povod za ovaj razgovor je Nagrada hrvatskoga glumišta za kostimografiju predstave Figarov pir W. A. Mozarta pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića… više


PIER GIORGIO MORANDI, dirigent (1958., Biella, Italija), dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju operu 2024. godine, za Rogoletto Giuseppea Verdija, u produkciji HNK-a u Zagrebu

Glazba mora spajati, a ne dijeliti ljude

7.12.2025. - Maestro Pier Giorgio Morandi dirigent je velikoga međunarodnog iskustva, koji ravna predstavama na najvećim svjetskim opernim pozornicama: od Beča i Milana do New Yorka. Posljednjih godina maestro Morandi djeluje kao šef-dirigent Opere HNK u Zagrebu, gdje je ostvario… više

OBLJETNICE

SANDRA LONČARIĆ (Brugg, Švicarska, 13. srpnja 1974.), tri desetljeća pod reflektorima kazališta, filma i televizije

S godinama shvatiš koliko je važno ostati znatiželjan i spreman na pogrešku

„Vjerujem da postoje uloge koje ne bi mogao igrati jednako u nekoj drugoj životnoj fazi. Neke teme moraš emocionalno doživjeti, neke stvari moraš razumjeti iznutra. Predstava Kolumne zaboravljene djece nosi veliku emotivnu težinu i mislim da je danas mogu igrati s puno više slojeva nego prije deset ili petnaest godina. Zanimljivo je kako se ponekad život i umjetnost susretnu baš onda kada si spreman nešto zaista razumjeti. “

17.5.2026. - Sandra Lončarić tri desetljeća prisutna je na kazališnoj, filmskoj i televizijskoj sceni, ali njezin umjetnički put teško je svesti samo na broj godina ili odigrane uloge. Od 1996. neprekidno je vezana uz HNK u Osijeku, gdje je stasala u jednu od najprepoznatljivijih glumačkih osobnosti hrvatskog kazališta, a status nacionalne dramske prvakinje potvrdio je kontinuitet rada koji je odavno prerastao lokalne okvire. Jubilej 30 godina umjetničkog rada… više

DAVOR PANIĆ: Nakon 46 godina umjetničkog djelovanja na sceni osječkog HNK-a odlazi u zasluženu mirovinu

Glumac ne smije predugo ostati u zoni komfora

27.4.2026. - Nakon gotovo pola stoljeća provedenog na sceni HNK-a u Osijeku, Davor Panić otišao je u mirovinu kao jedan od najprepoznatljivijih i najpostojanijih glumačkih stupova slavonskoga teatra. Tijekom karijere izgradio je reputaciju glumca jednako uvjerljivoga i u klasičnom… više


Intervju: VJEKOSLAV JANKOVIĆ (Vrbanja, 12. ožujka 1969.) – 30 godina umjetničkoga rada

Slavonci mogu biti duhoviti i na svoj račun – bez fige u džepu

16.3.2026. - Glumac, redatelj i profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, Vjekoslav Janković, 11. veljače ove godine obilježio je 30 godina umjetničkog rada. Rođen u Vrbanji, a profesionalno vezan uz HNK u Osijeku, tijekom karijere ostvario je više od 80 kazališnih… više


Intervju: ZIJAD GRAČIĆ (Kakanj, 7. ožujka 1959.) – 40 godina umjetničkog djelovanja

Kazalište je moja ljubav i oduvijek me fasciniralo

16.7.2024. - Iako ove godine obilježavate veliku glumačku obljetnicu, na kojoj Vam odsrca čestitam, manje je poznato da Vi imate i druge umjetničke talente koje godinama njegujete i koji će u nekom dobrom trenutku možda ugledati svjetlo dana i objaviti se javnosti. Da, često… više

SJEĆANJA

DARA VUKIĆ (Karlovac, 1926. – Split, 22. siječnja 2026.)

Glumic koja je obilježila čitavo stoljeće hrvatskoga glumišta

Dara Vukić bila je i ostala glumica čije su ime i umjetnički rad trajno obilježili kazališnu scenu Splita i hrvatsko glumište. Bila je umjetnica rijetke mudrosti, snage i skromnosti, glumica koja je ispunjavala ponosom svaki novi kazališni naraštaj i koja je duboko vjerovala da se živo kazalište uvijek rađa iznova.

8.4.2026. - Kad netko poput glumice Dare Vukić premine u stotoj, a 1998. u prigodnom razgovoru uz pedeset godina na sceni u intervju s Goranom Pelaićem spomene plejadu glumaca i redatelja s kojima je dijelio scenu, povijest hrvatske dramske umjetnosti 20. stoljeća pruži se na dlanu. Bile su to sve teatarske veličine: Vika Podgorska, Tito Strozzi, Bojan Stupica, Marko Fotez, Zdravka Krstulović, Asja Kisjić, Zoja Odak, Tomislav Tanhofer, Josip Genda, Boris Dvornik…… više

MLADEN BARBARIĆ (Kičevo, 1953. – Žrnovnica, 19. ožujka 2026.)

Nezaboravni Pegula iz Velog mista

6.4.2026. - U obiteljskoj kući u Žrnovnici u 73. godini preminuo je kazališni, filmski i televizijski glumac Mladen Barbarić, u splitskom naselju s istoimenim grobljem na kojem je pokopan Miljenko Smoje, autor nezaboravnog Velog mista, TV serije s brojnim tipičnim splitskim… više


ZRINKA KOLAK FABIJAN (31. ožujka 1949., Vukovar – 16. ožujka 2026., Rijeka)

Umjetnica koja je spojila dramsku snagu i čaroliju lutkarstva

25.3.2026. - Preminula riječka dramska prvakinja koja je u 32 godine glumačkog angažmana u HNK I. pl Zajca ostvarila „nezaboravne uloge koje će živjeti u individualnoj i kolektivnoj memoriji riječke kazališne publike“, kako ističe HNK Zajc, posljednjih 12 godina svoje… više


ZDENKO BOTIĆ (Zenica, 9. rujna 1946. – Rijeka, 6. studenog 2025.)

Ustrajnost glumačke mjere u poeziji komike, tišine i riječi

24.3.2026. - U sjećanju će živjeti njegovi impresivni kazališni monolozi, visoko odmjerena emocionalna pauza, duboko misaono otkrivanje likova uz postignut intenzivan doživljajno spoznajni angažman publike u tradicionalnim i suvremenim kazališnim predstavama tijekom četiri… više

FELJTON

24. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 5/5

Niz uloga u antologijskim filmovima hrvatske kinematografije

August Cilić između 1944. i 1961. odigrao je uglavnom komične uloge i u nizu filmova: nakon nijemih filmova, glumi u prvome zvučnome filmu Lisinski (1944.), u dugometražnome igranome filmu Ciguli Miguli Branka Marjanovića iz 1952., Kameni horizonti iz 1953., Svoga tela gospodar Fedora Hanžekovića iz 1957., u igranome filmu Cesta duga godinu dana Giuseppea De Santisa iz 1959. i drugim.

30.12.2025. - Između 1917. i 1925. bavi se i filmskom umjetnošću, glumi u filmu Matija Gubec, hrvatskom igranom filmu iz 1917. redatelja Aleksandra Biničkog, koji je snimljen prema scenariju Marije Jurić Zagorke i Augusta Šenoe, a glumili su: Ivo Badalić, Ignjat Borstnik, Josip Pavić, Borivoj Rasković (Matija Gubec), Franja Sotosek, Nina Vavra, dok je direktor fotografije bio Josip Halla. Cilić je dobio ulogu i u romantičnoj filmskoj komediji Dvije sirote/Dvije… više

23. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 4/5

Cilićevska specifičnost kao glumački kodeks

22.12.2025. - Ipak se tri autora izdvajaju kao najzaslužnija za Cilićevu tako veliku popularnost. To su Molière sa svojim Argonom i Harpagonom, koje su uloge, kako bilježe kazališni povjesničari, njegova najzrelija, vrhunska ostvarenja. Književnik Ervin Šinko je u kazališnoj… više


22. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 3/5

Proslava 40 godina umjetničkog rada Senečićevom komedijom

21.12.2025. - Igra stalno i dalje, npr. u Horvatovoj komediji Prst pred nosom, a sa Senečićevom komedijom Logaritmi i ljubav slavi 1953. godine 40 godina umjetničkoga rada. Bruno Begović ga je tom prigodom intervjuirao. „Smatral sam ti navek, da je teatar najefikasnija umetnost… više


21. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 2/5

Vrhunci glumačkog umijeća u djelima Senečića, Shakespearea i Molièrea

20.12.2025. - Nakon nekoliko gostovanja i uskak(iv)anja u kazališne haenkaovske uloge, Cilić igra ujesen 1924. Argana u Umišljenom bolesniku, kojom je ulogom probio sebi put do prve hrvatske scene, tako da u stalni angažman Hrvatskoga narodnog kazališta stupa u ožujku 1925.… više

TEME

BORIS SVRTAN: Hrvatska poruka za Svjetski dan kazališta 27. ožujka 2026.

Kazalište kao obrana ljudskosti u vremenu brutalnosti

„Dajemo obećanje večeras sebi i pred vama, nikada se nećemo odreći predivne moći kazališta, tih emocija, strasti, ironije i smijeha kojima svaku večer, u zajedničkoj suigri s vama, kazalište obnavlja svoju snagu.“

12.3.2026. - „Bez kazališta se ne može…“ rekao je u svom Galebu Anton Pavlović Čehov. Bila je to na početku 20. stoljeća poruka nade, optimizma, ali izrečena već tada ne bez izvjesne ironije. Današnje vrijeme, nažalost, pokazuje da se bez kazališta itekako može, jedini je problem što bez kazališta svijet vrlo izvjesno i vrlo brzo tone u mrak neobrazovanosti, nepismenosti, brutalnosti i isključivosti, čemu smo svakodnevno svjedoci. Mi koji smo večeras… više

SVADBA, red. Igor Šeregi, Hrvatska, Srbija, 2026.

Narodski spektakl u niskoj komediografskoj zoni

19.2.2026. - Dugo se neki film u puku nije tako iščekivao, zahvaljujući pitko populističkoj temi ali i strategiji medijskog pojavljivanja i marketinga (svaka čast) cijele ekipe, kao hrvatsko-srpska komedija Svadba redatelja Igora Šeregija. E sad zašto je to tako, postoji nekoliko… više


Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 10.

Zašto nam treba balet?

30.11.2025. - Balet je često prva umjetnost koja se povezuje s riječju – ljepota. Taj je refleks razumljiv: publika vidi sklad, lakoću, pokret koji prkosi težini tijela. No ljepota, iako vidljiva, nije najvažnija. Ljepota je tek površinski sloj nečega mnogo dubljeg, sloja… više


Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 9.

Kazalište kao sustav: Interni odnosi, hijerarhije, organizacija rada i prostor za umjetničku autonomiju

29.11.2025. - Kazalište se često zamišlja kao prostor slobode, mjesto gdje umjetnost prevladava svakodnevne brige, a kreativnost određuje ritam života. No onaj tko jednom zaviri iza zastora brzo shvati da kazalište funkcionira daleko više kao institucija nego kao boemski laboratorij.… više

NOVOSTI

Dodjelom nagrada u Županji završen 33. Festival glumca

Najboljom predstavom na 33. Festivalu glumca proglašena je Ženidba zagrebačkog Kazališta Kerempuh, u režiji Dore Ruždjak Podolski.

17.5.2026. - Jedanaest maestralnih glumačkih kreacija u vremenima rasapa društvenih vrijednosti, u ujednačenoj suigri i briljantnosti glumačkog izraza, problematiziraju pitanja nekad osnovnih, imanentnih ljudskih potreba koje razotkrivaju apsurdnu zloupotrebu ideje braka i kritiziraju formalizam odnosa na duhovit, iskren i pitak način, navodi se u obrazloženju nagrade Vanja Drach za najbolju predstavu – Ženidbu.Dodijeljene su i četiri ravnopravne nagrade Fabijan… više

4. Zagrebački festival monodrame

6.5.2026. - Od 18. do 25. svibnja 2026. u polukružnoj dvorani Teatra &TD održat će se 4. Zagrebački festival monodrame u organizaciji Teatra GAVRAN. Tijekom natjecateljskog dijela festivala, koji traje od 18. do 23. svibnja, publika će svakodnevno moći pogledati jednu… više


Dodijeljene nagrade 36. Marulićevih dana

30.4.2026. - Svečanom dodjelom nagrada u Hrvatskom narodnom kazalištu Split zatvoreni su 36. Marulićevi dani, nacionalni festival hrvatske drame i autorskog kazališta. Najveći broj nagrada osvojila je predstava 'Kuća je velika, ne može se ona nosit' u produkciji Kazališta… više


Dodijeljene nagrade festivala 19. Mali Marulić

19.4.2026. - U sklopu svečanog zatvaranja 19. Festivala hrvatske drame za djecu Mali Marulić, koji se održao od 13. do 17. travnja 2026. godine u organizaciji Gradskog kazališta lutaka Split, proglašene su nagrade za najbolja ostvarenja. Stručni žiri u sastavu Ivan Plazibat… više