LAUREATI

Intervju: NINA KAIĆ MADIĆ

Smijeh je instrument kojim lakše dolazimo do bolne istine

„Lemo na svoj specifičan način, nedvosmisleno iznosi istinu o svom vremenu, kritičan je prema nizu pojava koje danas ugrožavaju ono ljudsko u čovjeku i općenito cijelo društvo. Rekla bih da je cabaret Zagrepčanke i statičar čin otpora čovjeka koji se ne želi podrediti suvremenoj manipulaciji ljudima.”

Nina Kaić Madić na Gumbekovim danima odnijela je nagradu za najbolju žensku ulogu u predstavi Zagrepčanke i statičar, onu beogradske trans-osobe koja kao prostitutka djeluje pod pseudonimom Jessica Al Rhawi. Struka i publika hvali njezinu scensku moć, kojom u jednom času grohotom nasmijava da bi zatim presjekla i nagnala gledatelja na ganuto preispitivanje. Nina Kaić Madić rođena je u Puli 1981. godine. Završila je Osnovnu glazbenu školu Ivana Matetića… više


Intervju: STEPHANIE JAMNICKY

Radio je prostor igre, mašte i slobode

Višestruko nagrađivana radijska redateljica Stephanie Jamnicky prošle je godine primila svoju drugu Nagradu hrvatskog glumišta za upečatljivu radiodramu o životu splitskog novinara i pjesnika Momčila Popadića Continental 350, koja je oduševila stručno povjerenstvo. Režirala… više


Intervju: SILVIA MARCHIG

Volim kada polja referentnosti slobodno cirkuliraju

Autorica naslovne fotografije: Nina Đurđević Jedna ste od rijetkih, ako ne trenutačno i jedina izvođačica-autorica na našoj suvremenoj plesnoj sceni, koja je izrasla iz baletnog miljea. Vaši su počeci vezani za Baletni studio Ivana pl. Zajca u Rijeci, a nakon školovanja… više

OBLJETNICE

DAVOR JUREŠKO: 40 godina karijere i Nagrada HNK Zadar

Svaki novi angažman donosi radost

„Zaigrao sam se još u drugom ili trećem razredu srednje škole, publici – jednoj djevojci, nisam ni znao što je to gluma kao zanat. Bio sam platonski zaljubljen u djevojku, kojoj sam recitirao. Uvijek sam nešto recitirao, igrao sam se glumca, i nisam od tada stao biti GLUMAC, i neću – dok me traže, igrat ću!”

Obljetnica, i to četrdeseta, za Vama je, ona je i povod ovome razgovoru. Uz čestitke na svemu ostvarenomu i mnogim snažnim glumačkim rolama koje smo odgledali na riječkim daskama koje život znače, razgovaramo o pozivu koji Vam je odredio život. Možete li nam reći koja je nagrada najsnažnije odjeknula u Vama? Kada smo kod govorenja o nagradama, a puno sam do sada o tome morao govoriti valjda povodom mirovine hahaha, izdvojit ću odmah jednu o kojoj bih uvijek… više

Intervju: ROBERT RAPONJA: 35 godina umjetničkog djelovanja

Kao redatelj i pedagog želim pomoći drugima da dođu do uspjeha

Slavljenik je taj koji bira uzvanike, mjesto proslave, rekvizite, kreira atmosferu. Tako je i dr. art. Robert Raponja stajao iza recepture proslave 35 godina svoje prisutnosti u hrvatskom kazalištu, pedagogiji, ali i kulturi uopće. Za mjesto radnje odabrao je požeško Gradsko… više


Intervju: ERNEST SREĆKO BEREC: 40 godina umjetničkog djelovanja

Lutkarstvo je moja druga velika ljubav

Naslovna fotografija: Ernest Srećko Berec na pripremama za izvedbu Đuke Begovića, Vinkovci 2010. U pripremi za razgovor, koji vodimo u povodu Vaših četrdeset godina umjetničkog djelovanja, rekli ste mi da je poslije glume Vaša najveća ljubav lutkartsvo. Čime Vas je lutka… više


Intervju: ALFI KABILJO: 60 godina umjetničkog djelovanja

Napisao sam četiri nova mjuzikla koja još čekaju uprizorenje

Maestro Alfi Kabiljo, jedan od najpoznatijih i najkvalitetnijih hrvatskih, europskih i svjetskih skladatelja, dirigenata, aranžera i producenta, ugledan je, decentan i uvažen umjetnik. Glazbom se bavi od sedme godine, pohađao je privatnu glazbenu školu kod velikoga hrvatskog… više

SJEĆANJA

SMILJKA BENCET-JAGARIĆ (Novi Sad 11. lipnja 1934. - Zagreb, 31.ožujka 2023.)

Živopisnom kreacijom Regice upisala se u hrvatsku televizijsku povijest

Smiljka Bencet-Jagarić, koju prati usud jedne maestralne uloge na račun svega drugoga što je radila prije i poslije Katalenićke, odigrala je nakon završene Zemaljske glumačke škole u Zagrebu sto i trideset jednu ulogu u više od tri tisuće izvedbi. U kazalištu je poznata po ulogama Ann Boleyn, Cesarčeve Tonke i Petronile Tita Brezovačkog, a glumila je u varaždinskom HNK, u kazalištima u Bjelovaru i Karlovcu te u splitskom HNK. Od 1965. živjela je u Zagrebu i bila stalna članica kazališta Komedija sve do umirovljenja 1991. godine.

Umrla je Smiljka Bencet-Jagarić, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica; dovoljno je reći Dudekova Regica, iz poznatog serijala Gruntovčani i Mejaši. Otišla je posljednja među glumcima koji su svojim živopisnim kreacijama, svako na svoj način, učinili da autorsko djelo Kreše Golika i Mladena Kerstnera bude upisano u najbolje hrvatske TV-serije. Valjda zato što nisu vjerovali da je to što stvaraju genijalno, nešto što će se dugo reprizirati… više


MAJA HRIBAR-OŽEGOVIĆ (Zagreb, 18. svibnja 1937. – Zagreb, 9. siječnja 2023.)

Živjela je intelektualno dinamično i posvećeno

Neprekinutome nizu tužnih odlazaka priključila se i dr. sc. Maja-Helena Hribar-Ožegović, jedna od najznačajnijih hrvatskih kazališnih teoretičarki, kazališna kritičarka i prevoditeljica, članica Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa. Izvanredna profesorica,… više


IVKA DABETIĆ (Varaždin, 21. studenoga 1936. – Zagreb, 3. siječnja 2023.)

Glumica posebnoga stava, zračeće energije, s umjetničkom aureolom

Niz glumačkih odlazaka nastavlja se. I ova je, 2023. godina počela napuštanjem životne i kazališne pozornice. Otišla je Ivka Dabetić, televizijska, kazališna i filmska glumica. Ne događa se često u kazalištu da njime tako suvereno, šarmantno glumstveno,… više

FELJTON

2. Umjetnice dinastije Strozzi: MAJA DE STROZZI (Zagreb 19. prosinca 1882. – Rijeka, 26. veljače 1962.) 2. dio

Najslavnija Violetta hrvatske operne povijesti

Maja Strozzi otpjevala je Violettu u karijeri stotinjak puta, uglavnom bez alternacije. 4. lipnja 1936. s njom je proslavila 25. obljetnicu umjetničkog djelovanja, a posljednji ju je put pjevala 1937. Pjevala ju je bez većih prekida puna dva i pol desetljeća, pa ju je uzela kao početak karijere, iako je debitirala 1903. godine.

A onda je došao slavni trenutak hrvatske operne povijesti – premijera Traviate i Majina Violetta. Obzor je 11. studenoga 1911. pisao: „Violetta gdje. Strozzi bila je prava rivelacija. Vanredna Violetta radi sladkoće glasa, liepog i iskrenog pjevanja, bolnog i veselog, radi klasičnog prelaza, raznolik talenat, spreman, siguran, od velikog efekta, vanredno interesantna pojava – eto odlika, koje se spajaju u ovoj neizmjerno ćutljivoj, osjećajnoj duši. Njezini… više

1. Umjetnice dinastije Strozzi: MAJA DE STROZZI (Zagreb 19. prosinca 1882. – Rijeka, 26. veljače 1962.) 1. dio

Lijepim školovanim glasom i prirođenim glumačkim vještinama oduševljavala je publiku

(naslovna fotografija: Tito Strozzi, Maja Strozzi, Boris Papandopulo i Marija Ružička-Strozzi) Podaci o životu Maje de Strozzi prije njezina dolaska u zagrebačku Operu 1910. prilično su oskudni. Rođena je 19. prosinca 1882. u Zagrebu. Otac joj je bio Ferdinand de Strozzi, potomak… više


31. Zaboravljene kazališne heroine: MIRA ŽUPAN (Otočac, 5. kolovoza 1926. – Zagreb, 12. kolovoza 1993.) (4. dio)

Rođena glumica rijetko viđenog talenta, koja se uspinjala linijom najvećih heroina našega glumišta

U razdoblju između 50-tih pa do kraja 60-ih godina prošloga stojeća, Mira Župan odigrat će repertoar iz snova svake glumice: bila je Goneril u Shakespeareovu Kralju Learu i Lady Margaret u Richardu III, pa Racineova Fedra (koju po vlastitoj tvrdnji nikada nije do kraja apsolvirala),… više


30. Zaboravljene kazališne heroine: MIRA ŽUPAN (Otočac, 5. kolovoza 1926. – Zagreb, 12. kolovoza 1993.) (3. dio)

Nadahnuta glumica koja se vješto prilagođavala izazovima vremena i kazališnim promjenama

Naslovna fotografija: Mira Župan kao Ibsenova Hedda Gabler Kako velika pobjeda nije mogla biti u potpunosti ostvarena bez, makar i simboličkih  kažnjavanja umjetnika koji su manje ili više kolaborirali s prethodnim režimom, u rano ljeto 1945. osnivaju se u svim ustanovama… više

TEME

RIJEČ IZBORNIKA 30. FESTIVALA GLUMCA

Zadivljujuća snaga izraza mladih glumaca

„Živimo i stvaramo u uistinu nesigurnim, nepredvidivim vremenima. Potrebno je puno hrabrosti, puno uvjerenja, htijenja, kreativnosti i predanosti da bi se što kvalitetnije izrazili sa scene. Dubokog sam uvjerenja da samo tako možemo barem na kratko, našoj vjernoj publici uljepšati i olakšati prolazak kroz ova turbulentna, složena vremena.”

Drage glumice i glumci, poštovani suradnici na sceni i oko nje i svi uvaženi članovi naše velike kazališne obitelji, puno iskrenih i toplih pozdrava. Kada mi je prije nepuna tri mjeseca ponuđena veoma važna i laskava „uloga“ izbornika Festivala glumca i to jubilarnog, tridesetog po redu, prihvatio sam je bez puno razmišljanja. Bio sam, iskreno rečeno, ugodno iznenađen na ukazanom povjerenju. Zahvaljujem svima koji su sudjelovali u donošenju te odluke.… više

ENA BEGOVIĆ: Juran i Sofija ili Turci kod Siska, red. Zrinko Ogresta, 1989.

Drama koja je promijenila hrvatsku kazališnu povijest

U ponedjeljak, 20. ožujka u 20 sati u Filmskome smo trezoru Daniela Rafaelića pogledali jedinstvenu televizijsku adaptaciju drame Ivana Kukuljevića Sakcinskog Juran i Sofija ili Turci kod Siska (objavljenu u travnju 1839. godine u tiskari Ljudevita Gaja) redatelja Zrinka Ogreste.… više


ŽELIMIR MESARIĆ: Hrvatska poruka za Svjetski dan kazališta 27. ožujka 2023.

Teatar kao vjera, nada i ljubav – svjetlo na kraju tunela

U ovo čehovljansko bezvremenje, Totus mundus in maligno positus est – Sav svijet leži u zlu. Strašni potresi, jezivi ratovi. Ako prirodu ne možemo ukrotiti, ljudsku destruktivnost valjda možemo. Pitanje je ima li nas dovoljno u tim spasilačkim redovima. „Ovaj krasan planet… više


ENA BEGOVIĆ: Igra i zbilja, red. Zvonko Ilijić, 1990.

Labirintsko isprepletanje arhetipskih odnosa između muškarca i žene

Filmski trezor Hrvatskoga narodnoga kazališta (u dramskoj pokusnoj dvorani) u suradnji s HRT-om 20. je veljače ugostio antologijski film Igra i zbilja iz 1990. godine redatelja Zvonimira Ilijića, koji je koscenarist s dramaturginjom Majom Gregl ove metateatralne televizijske drame… više

NOVOSTI

Multidisciplinarni znanstveni skup Filmske i televizijske ekranizacije hrvatske dramske književnosti do 1990. godine i njihov kritički odjek

Priredio: Željko Anzulović, 2. lipnja 2023. U petak, 2. lipnja 2023. u Dvorani Jure Petričevića Matice hrvatske (Strossmayerov trg 4, Zagreb) održan je multidisciplinarni znanstveni skup Filmske i televizijske ekranizacije hrvatske dramske književnosti do 1990. godine i njihov kritički odjek. Ovaj je znanstveni skup prvi iz serije četiri znanstvena skupa na temu Hrvatska književnost na filmu i televiziji i kritički odjek ekranizacija, a koji… više

NAGRADE I PRIZNANJA 30. FESTIVALA GLUMCA

Trideset godina slavljenja glumačkih ostvarenja

Priredio: Željko Anzulović, 22. svibnja 2023. Svečana dodjela nagrada i priznanja 30. Festivala glumca održala se u nedjelju, 21. svibnja u 18 sati na imanju Principovac u Iloku. Stručni Ocjenjivački sud 30. izdanja Festivala glumca koji se održao od 14. do 21. svibnja… više


NAGRADE I PRIZNANJA 33. MARULIĆEVIH DANA

55 kvadrata najbolja je predstava 33. Marulićevih dana

Priredio: Željko Anzulović, 2. svibnja 2023. Dodjelom festivalskih nagrada i izvedbom predstave U malu je uša đava Tisje Kljaković Braić van konkurencije, u petak, 28. travnja 2023. s početkom u 20 sati na pozornici Hrvatskog narodnog kazališta Split završen je Festival… više


30. FESTIVAL GLUMCA Vinkovci, Vukovar, Županja, Otok i Ilok, od 14. do 21. svibnja 2023.

16 predstava na Festivalu glumca od 14. do 21. svibnja

Priredio: Željko Anzulović, 8. svibnja 2023. Jubilarno 30. izdanje Festivala glumca odvijat će se u Vinkovcima, Vukovaru, Županji, Otoku i gradu domaćinu Iloku od 14. do 21. svibnja 2023. Ulaz na predstave 30. Festivala glumca u Iloku i Otoku je slobodan. U ponedjeljak, 8.… više