Energična Puljanka Nika Ivančić, otkako je 2019. završila studij glume u Rijeci, ima pune ruke posla. Glumila je u dvadesetak vrlo različitih predstava u kojima je pokazala širok glumački raspon, a u svojoj kratkoj karijeri osvojila je mnoge domaće i regionalne nagrade. Monodrama Cabaret Valeska, njezin diplomski rad, proglašena je najboljom predstavom na 9. BE:FEMONU u Bečeju i na nedavno završenom prvom Zadarskom festivalu monodrame, a na Art Trema Festu… više
Autor naslovne fotografije: Filip Malenica Kako ste došli na ideju da Šimunovićevu pripovijetku Duga postavite u monološkoj formi? Tu mi je priču tata čitao od malih nogu. On je od svoje osnovne škole sanjao o tome da postavi predstavu o Dugi i to u formi monodrame. Iz perspektive… više
Petra Cicvarić na Marulovim danima zaslužila je nagradu za svoj dramski tekst Semafor, ali nije to bio prvi put da ju je struka nagradila. Inače članica ansambla Zorinog doma u Karlovcu, prepoznata je u javnosti po ulogama u TV-serijama i progovaranju u medijima o pitanju majčinstva.… više
Marjan Nećak primarno je skladatelj, ali od 2013. nadalje upušta se i u kazališnu režiju te je u raznim ulogama autorski potpisao više od 200 predstava. Režirao je tekstove nagrađivane na četrdesetak festivala, a povod ovom razgovoru je Marul za režiju predstave Kabaret… više
Obljetnica, i to četrdeseta, za Vama je, ona je i povod ovome razgovoru. Uz čestitke na svemu ostvarenomu i mnogim snažnim glumačkim rolama koje smo odgledali na riječkim daskama koje život znače, razgovaramo o pozivu koji Vam je odredio život. Možete li nam reći koja je nagrada najsnažnije odjeknula u Vama? Kada smo kod govorenja o nagradama, a puno sam do sada o tome morao govoriti valjda povodom mirovine hahaha, izdvojit ću odmah jednu o kojoj bih uvijek… više
Slavljenik je taj koji bira uzvanike, mjesto proslave, rekvizite, kreira atmosferu. Tako je i dr. art. Robert Raponja stajao iza recepture proslave 35 godina svoje prisutnosti u hrvatskom kazalištu, pedagogiji, ali i kulturi uopće. Za mjesto radnje odabrao je požeško Gradsko… više
Naslovna fotografija: Ernest Srećko Berec na pripremama za izvedbu Đuke Begovića, Vinkovci 2010. U pripremi za razgovor, koji vodimo u povodu Vaših četrdeset godina umjetničkog djelovanja, rekli ste mi da je poslije glume Vaša najveća ljubav lutkartsvo. Čime Vas je lutka… više
Maestro Alfi Kabiljo, jedan od najpoznatijih i najkvalitetnijih hrvatskih, europskih i svjetskih skladatelja, dirigenata, aranžera i producenta, ugledan je, decentan i uvažen umjetnik. Glazbom se bavi od sedme godine, pohađao je privatnu glazbenu školu kod velikoga hrvatskog… više
Velik je i dug niz iznimnih glumaca i glumica koji su napustili hrvatsku kazališnu pozornicu posljednjih godina i prešli u vječnost i (ne)zaborav. Melanija Dugandžić, hrvatska kazališna i televizijska glumica, vjerna Hrvatskome narodnome kazalištu u Zagrebu cijelu svoju kazališnu karijeru – od 1964., kad postaje stalnom članicom središnje nacionalne kuće do umirovljenja 2005., preminula je u Zagrebu 18. srpnja. Rođena je u mjestu Klakar pokraj Bosanskoga… više
Malo je tako uspješnih, karizmatičnih, scenski dominantnih i oku ugodnih umjetničkih i životnih partnera kao što su na hrvatskim i međunarodnim pozornicama bili primabalerina Vesna Butorac Blaće i pjevač i glumac Branko Blaće, dugogodišnji zaposlenik Kazališta Komedija,… više
Koraljku Hrs svi su voljeli. Dolazila je u Dubrovnik svako ljeto, od naših najranijih dana, svježa, neumorna, predana, s unutarnjom i vanjskom ljepotom i blagošću i glumila u nekima od antologijskih predstava na Dubrovačkim ljetnim igrama. Tad smo je, kao djeca, moja sestra… više
Otišao je i Kruno! Kruno Šarić, Krunoslav Šarić, veliki hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac, dragi prijatelj naše obitelji, pridružio se drugim velikanima hrvatske umjetničke scene 12. lipnja. Nadam se da nije otišao u nezaborav. Dan prije, u nedjelju uvečer,… više
U gradiću Litovelu u Moravskoj rođena je 3. kolovoza 1850. godine Marija Ružička, kći Leopolda i Tereze, rođene Mauler, a krštena je 5. kolovoza kao Marija Tereza. Njezin otac Leopold, podrijetlom Poljak, bio je glazbenik bez stalnog zaposlenja, a obitelj je živjela u skromnim materijalnim uvjetima. U Litovel je svratila njemačka kazališna družina u kojoj se zatekao i Josip Freudenreich koji je Leopolda Ružičku potaknuo da se pridruži orkestru zagrebačkoga… više
Dana 1. rujna 1924. Violetta de Strozzi stupila je u angažman u berlinsku Državnu operu. Bilo je to doba procvata Opere koju je vodio poznati skladatelj i dirigent Max von Schilings (1868-1923). Brzo se uklopila u ansambl i postala jedna od njegovih vodećih članova. Iskoristila… više
Dok je Maja de Strozzi bila apsolutna miljenica zagrebačkog opernog i koncertnog života i njegova svojevrsna ikona, druga žena njezina brata Tita, Ljubica Oblak, nije se zadovoljila Zagrebom, njezin je glas bio za velike scene, i krenula je u svijet. Ljubica Oblak rođena… više
U veljači 1918. supruzi Pečić priredili su u HGZ-u Večer medjunarodnih pjesama. O njihovom koncertu 1919. u HGZ-u pisao je u novinama Agramer Tagblatt (br. 323) književnik Milutin Cihlar-Nehajev (1880–1931), a Agramer Tagblatt u br. 21 izvješćuje da su priredili Koncert… više
Film Horvatov izbor sniman je 1984. i 1985. godine, usporedno sa serijom Putovanje u Vučjak, kao zasebna narativna i dramaturška cjelina sačuvana u bogatoj arhivi Dramskog programa HRT-a (RO Zagreb film, Televizija Zagreb, produkcija: Zagreb Film, Radiotelevizija Zagreb). Kako piše na početku filma, uz najavnu špicu i off glasove koji prerastaju u vizualne kadrove u novinarskoj redakciji iz koje Krešimir Horvat, nezadovoljan represivnim odnosima, odlazi u nepoznato:… više
U ponedjeljak, 20. ožujka u 20 sati u Filmskome smo trezoru Daniela Rafaelića pogledali jedinstvenu televizijsku adaptaciju drame Ivana Kukuljevića Sakcinskog Juran i Sofija ili Turci kod Siska (objavljenu u travnju 1839. godine u tiskari Ljudevita Gaja) redatelja Zrinka Ogreste.… više
Filmski trezor Hrvatskoga narodnoga kazališta (u dramskoj pokusnoj dvorani) u suradnji s HRT-om 20. je veljače ugostio antologijski film Igra i zbilja iz 1990. godine redatelja Zvonimira Ilijića, koji je koscenarist s dramaturginjom Majom Gregl ove metateatralne televizijske drame… više
Vojnovićev dramski opus, jedan od najznačajnijih u hrvatskoj književnosti, nastao u razdoblju modernizma – stilske epohe umjetničkih promjena, otklona od realizma i tradicionalne književnosti, oduvijek je bio inspirativan kazališnim redateljima, dramaturzima i glumcima u… više
Priredila: Katarina Marić, 7. rujna 2023. U srijedu, 6. rujna 2023. u Foajeu HNK u Zagrebu održana je promocija znanstvene monografije Hrvatski film u 21. stoljeću – Dugometražna igranofilmska produkcija i dnevna novinska filmska kritika od 2001. do 2022. godine, koju su napisali dr. sc. Zlatko Vidačković i dr. sc. Iva Rosanda Žigo. Promociju je uz voditeljicu Doru Fišter, vodio urednik knjige Željko Anzulović, koji je dao uvodnu i završnu riječ o… više
Priredio: Željko Anzulović, 4. rujna 2023. Od petka, 15. do četvrtka, 21. rujna 2023. na raznim mjestima u gradu – KC Travno, KIC, ZKL itd., održava se 56. Međunarodni festival kazališta lutaka PIF, koji okuplja najpoznatija svjetska i domaća lutkarska kazališta. Svečano… više
Kako je sve počelo? Goran Matović, autor koncepta Festivala Miroslav Krleža, otvorio je (uz potporu Grada Zagreba, sponzora, pokrovitelja, Teatra poezije i Muzeja grada Zagreba) prije dvanaest godina festival posvećen Miroslavu Krleži u autentičnim prostorima njegove kuće,… više
Priredio: Željko Anzulović, 6. lipnja 2023. Hrvatsko društvo dramskih umjetnika u ime utemeljitelja Nagrade hrvatskog glumišta /NHG/ raspisalo je Natječaj za Nagradu hrvatskog glumišta 2023. godine. Natječaj je upućen intendantima i ravnateljima… više
