HRVATSKO GLUMIŠTE
HRVATSKO GLUMIŠTE

LAUREATI

TEA BAŠIĆ ERCEG dobitnica Nagrade hrvatskoga glumišta 2024. godine za kostimografiju predstave Figarov pir W. A. Mozarta u produkciji HNK u Osijeku

Kostim nije samo odjeća – on je dramaturški alat koji govori prije nego lik progovori

Preferiram klasične kostime, tj. one koje možemo opisati kao stilski kostim ili kostim u skladu sa povijesnom epohom, no ne na način da je to egzaktna povijesna replika nego moja interpretacija epohe. Povijesni elementi služe mi kao alat za stvaranje povijesno nadahnutih kostima, ali bez strogih pravila. Tražim siluetu, osjećaj, romantiku tog vremena.

5.1.2026. - Tea Bašić Erceg eminentna je hrvatska kostimografkinjačiji je rad cijenjen i od publike i od struke. Neposredni povod za ovaj razgovor je Nagrada hrvatskoga glumišta za kostimografiju predstave Figarov pir W. A. Mozarta pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića i Vladimira Piskunova, u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku. Osim o produkciji opere Figarov pir, s Teom Bašić Erceg razgovarali smo o njenim… više

PIER GIORGIO MORANDI, dirigent (1958., Biella, Italija), dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju operu 2024. godine, za Rogoletto Giuseppea Verdija, u produkciji HNK-a u Zagrebu

Glazba mora spajati, a ne dijeliti ljude

7.12.2025. - Maestro Pier Giorgio Morandi dirigent je velikoga međunarodnog iskustva, koji ravna predstavama na najvećim svjetskim opernim pozornicama: od Beča i Milana do New Yorka. Posljednjih godina maestro Morandi djeluje kao šef-dirigent Opere HNK u Zagrebu, gdje je ostvario… više

FRANKO KLISOVIĆ (Šibenik, 1994.), dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta 2024. godine za ulogu labuda/Đavla u scenskoj kantati Carmina Burana Carla Orffa, u produkciji HNK-a u Splitu za 70. Splitsko ljeto

Kada se režijska ideja spoji s mojom maštom i razigranošću, nastaje bombastičan spoj

6.12.2025. - Kontratenor Franko Klisović jedinstvena je pojava hrvatske operne scene, koji već neko vrijeme gradi i zamjetljivu međunarodnu karijeru na relevantnim pozornicama. Neposredan povod za razgovor s njim je Nagrada hrvatskog glumišta za ulogu labuda/Đavla u scenskoj… više

KREŠIMIR DOLENČIĆ (Zagreb, 1962.), dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta za najbolje redateljsko ostvarenje u dramskoj predstavi Ekvinocijo u produkciji 75. Dubrovačkih ljetnih igara kao i za Nagrade za najbolje redateljsko ostvarenje za operu Figarov pir HNK-a u Osijeku

Teatar je danas jedna od rijetkih istina

23.9.2025. - Redatelj Krešimir Dolenčić (1962.) nezaobilazno je ime hrvatske i međunarodne kazališne scene. Riječ je o kazališnom umjetniku koji podjednako uspješno djeluje u opernom i dramskom repertoaru, a njegove režije Zajčeva Nikole Šubića Zrinjskog i Gotovčeva… više

Pročitajte sve članke

OBLJETNICE

Intervju: VJEKOSLAV JANKOVIĆ (Vrbanja, 12. ožujka 1969.) – 30 godina umjetničkoga rada

Slavonci mogu biti duhoviti i na svoj račun – bez fige u džepu

„Mislim da identitet Slavonije apsolutno pomaže u razumijevanju određenih žanrova i autora. Svakako je to Čehov sa svojim čežnjama i daljinama ili žanr komedije, jer, kako su govorili naši profesori brojni i često najveći bardovi hrvatskoga glumišta: Slavonci Drach, Bourek, Šerbedžija, Lončar, Ivanković, Šovagović, Simon..., mogli su biti duhoviti i na svoj račun bez fige u džepu.“

16.3.2026. - Glumac, redatelj i profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, Vjekoslav Janković, 11. veljače ove godine obilježio je 30 godina umjetničkog rada. Rođen u Vrbanji, a profesionalno vezan uz HNK u Osijeku, tijekom karijere ostvario je više od 80 kazališnih uloga, režirao niz predstava te generacijama studenata prenosi znanje o glumi pred kamerom. Njegov životni put vodio je kroz različite faze: od ratnih godina i policijske službe do… više

Intervju: ZIJAD GRAČIĆ (Kakanj, 7. ožujka 1959.) – 40 godina umjetničkog djelovanja

Kazalište je moja ljubav i oduvijek me fasciniralo

16.7.2024. - Iako ove godine obilježavate veliku glumačku obljetnicu, na kojoj Vam odsrca čestitam, manje je poznato da Vi imate i druge umjetničke talente koje godinama njegujete i koji će u nekom dobrom trenutku možda ugledati svjetlo dana i objaviti se javnosti. Da, često… više

RATKO GLAVINA (Split, 1. prosinca 1941.) – 70 godina na hrvatskim kazališnim daskama i pred kamerama

Nikada nije išao linijom manjeg umjetničkog otpora

30.7.2024. - „Po najužoj struci i od malih nogu, on je glumac, i to kazališni, čak i nasljedno zaražen glumom, što se uopće ne bi dalo pogoditi na prvi ni na drugi pogled, budući da gospodin Ratko Glavina izgleda kao normalan građanin. Onaj tko ga ne zna, pomislio bi, onako… više

Intervju: PERO JURIČIĆ (Seoce, 19. srpnja 1945.) – 50 godina umjetničkog djelovanja

Kako god glumili, jedino istina dopire do publike

24.4.2024. - Slavonac Pero Juričić sredinom srpnja proslavit će 79. rođendan, koji na neki način protječe u svjetlu velike obljetnice: punih 50 godina vjernosti glumi – kako kazališnoj, tako i filmskoj i televizijskoj. S obzirom na to da nije u mirovini (što ga drži vitalnim,… više

Pročitajte sve članke

SJEĆANJA

ZRINKA KOLAK FABIJAN (31. ožujka 1949., Vukovar – 16. ožujka 2026., Rijeka)

Umjetnica koja je spojila dramsku snagu i čaroliju lutkarstva

Zrinka Kolak Fabijan bila je riječka dramska prvakinja koja je tijekom 32 godine u HNK-u Ivana pl. Zajca ostvarila niz nezaboravnih uloga, a posljednjih 12 godina karijere vodila Gradsko kazalište lutaka u Rijeci, ostavivši dubok trag u kazališnom životu grada.

25.3.2026. - Preminula riječka dramska prvakinja koja je u 32 godine glumačkog angažmana u HNK I. pl Zajca ostvarila „nezaboravne uloge koje će živjeti u individualnoj i kolektivnoj memoriji riječke kazališne publike“, kako ističe HNK Zajc, posljednjih 12 godina svoje karijere bila je ravnateljica Gradskog kazališta lutaka u Rijeci. U riječko kazalište dolazi 1972. godine, a te su godine s njom stigli i kolege Z. Botić i E. Černi, kako je sama navela… više

ZDENKO BOTIĆ (Zenica, 9. rujna 1946. – Rijeka, 6. studenog 2025.)

Ustrajnost glumačke mjere u poeziji komike, tišine i riječi

24.3.2026. - U sjećanju će živjeti njegovi impresivni kazališni monolozi, visoko odmjerena emocionalna pauza, duboko misaono otkrivanje likova uz postignut intenzivan doživljajno spoznajni angažman publike u tradicionalnim i suvremenim kazališnim predstavama tijekom četiri… više

JASNA MALEC UTROBIČIĆ (Zagreb, 30. rujna 1944. – Split, 17. kolovoza 2025.)

Glumica za koju je kazalište bilo životni poziv i trajno opredjeljenje

24.3.2026. - Pokojna kazališna, filmska i televizijska glumica Jasna Malec Utrobičić odmalena je bila predodređena za pozornicu. Odgajana u zagrebačkoj umjetničkoj obitelji Malec, razvijala je ljubav prema kazalištu u najranijoj dobi – bilo kao ostrašćena gledateljica,… više

TAHIR MUJIČIĆ (Zagreb, 21. srpnja 1947. – Zagreb, 22. veljače 2026.)

Svestrani književnik i neumorni kazališni pokretač

15.3.2026. - Tahir Mujičić preminuo je u nedjelju, 22. veljače 2026. godine, a još istu večer zažarile su se društvene mreže. Tužna se vijest brzo proširila, javljali su se prijatelji, znanci i suradnici iz različitih umjetničkih područja, koja su sva kao rijetko kod… više

Pročitajte sve članke

FELJTON

24. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 5/5

Niz uloga u antologijskim filmovima hrvatske kinematografije

August Cilić između 1944. i 1961. odigrao je uglavnom komične uloge i u nizu filmova: nakon nijemih filmova, glumi u prvome zvučnome filmu Lisinski (1944.), u dugometražnome igranome filmu Ciguli Miguli Branka Marjanovića iz 1952., Kameni horizonti iz 1953., Svoga tela gospodar Fedora Hanžekovića iz 1957., u igranome filmu Cesta duga godinu dana Giuseppea De Santisa iz 1959. i drugim.

30.12.2025. - Između 1917. i 1925. bavi se i filmskom umjetnošću, glumi u filmu Matija Gubec, hrvatskom igranom filmu iz 1917. redatelja Aleksandra Biničkog, koji je snimljen prema scenariju Marije Jurić Zagorke i Augusta Šenoe, a glumili su: Ivo Badalić, Ignjat Borstnik, Josip Pavić, Borivoj Rasković (Matija Gubec), Franja Sotosek, Nina Vavra, dok je direktor fotografije bio Josip Halla. Cilić je dobio ulogu i u romantičnoj filmskoj komediji Dvije sirote/Dvije… više

23. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 4/5

Cilićevska specifičnost kao glumački kodeks

22.12.2025. - Ipak se tri autora izdvajaju kao najzaslužnija za Cilićevu tako veliku popularnost. To su Molière sa svojim Argonom i Harpagonom, koje su uloge, kako bilježe kazališni povjesničari, njegova najzrelija, vrhunska ostvarenja. Književnik Ervin Šinko je u kazališnoj… više

22. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 3/5

Proslava 40 godina umjetničkog rada Senečićevom komedijom

21.12.2025. - Igra stalno i dalje, npr. u Horvatovoj komediji Prst pred nosom, a sa Senečićevom komedijom Logaritmi i ljubav slavi 1953. godine 40 godina umjetničkoga rada. Bruno Begović ga je tom prigodom intervjuirao. „Smatral sam ti navek, da je teatar najefikasnija umetnost… više

21. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 2/5

Vrhunci glumačkog umijeća u djelima Senečića, Shakespearea i Molièrea

20.12.2025. - Nakon nekoliko gostovanja i uskak(iv)anja u kazališne haenkaovske uloge, Cilić igra ujesen 1924. Argana u Umišljenom bolesniku, kojom je ulogom probio sebi put do prve hrvatske scene, tako da u stalni angažman Hrvatskoga narodnog kazališta stupa u ožujku 1925.… više

Pročitajte sve članke

TEME

BORIS SVRTAN: Hrvatska poruka za Svjetski dan kazališta 27. ožujka 2026.

Kazalište kao obrana ljudskosti u vremenu brutalnosti

„Dajemo obećanje večeras sebi i pred vama, nikada se nećemo odreći predivne moći kazališta, tih emocija, strasti, ironije i smijeha kojima svaku večer, u zajedničkoj suigri s vama, kazalište obnavlja svoju snagu.“

12.3.2026. - „Bez kazališta se ne može…“ rekao je u svom Galebu Anton Pavlović Čehov. Bila je to na početku 20. stoljeća poruka nade, optimizma, ali izrečena već tada ne bez izvjesne ironije. Današnje vrijeme, nažalost, pokazuje da se bez kazališta itekako može, jedini je problem što bez kazališta svijet vrlo izvjesno i vrlo brzo tone u mrak neobrazovanosti, nepismenosti, brutalnosti i isključivosti, čemu smo svakodnevno svjedoci. Mi koji smo večeras… više

SVADBA, red. Igor Šeregi, Hrvatska, Srbija, 2026.

Narodski spektakl u niskoj komediografskoj zoni

19.2.2026. - Dugo se neki film u puku nije tako iščekivao, zahvaljujući pitko populističkoj temi ali i strategiji medijskog pojavljivanja i marketinga (svaka čast) cijele ekipe, kao hrvatsko-srpska komedija Svadba redatelja Igora Šeregija. E sad zašto je to tako, postoji nekoliko… više

Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 10.

Zašto nam treba balet?

30.11.2025. - Balet je često prva umjetnost koja se povezuje s riječju – ljepota. Taj je refleks razumljiv: publika vidi sklad, lakoću, pokret koji prkosi težini tijela. No ljepota, iako vidljiva, nije najvažnija. Ljepota je tek površinski sloj nečega mnogo dubljeg, sloja… više

Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 9.

Kazalište kao sustav: Interni odnosi, hijerarhije, organizacija rada i prostor za umjetničku autonomiju

29.11.2025. - Kazalište se često zamišlja kao prostor slobode, mjesto gdje umjetnost prevladava svakodnevne brige, a kreativnost određuje ritam života. No onaj tko jednom zaviri iza zastora brzo shvati da kazalište funkcionira daleko više kao institucija nego kao boemski laboratorij.… više

Pročitajte sve članke

NOVOSTI

Nagrade 19. Gumbekovih dana

Gumbekova nagrada za najbolju predstavu na 19. Gumbekovim danima dodjeljena je predstavi Mediteranski brevijar, na valovima Radio Mediterana, autorskome projektu Pavlice Bajsić Brazzoduro nastalome prema Mediteranskom brevijaru Predraga Matvejevića i Pričama iz susjedne luke (portulanu) Olje Savičević Ivančević u koprodukciji GDK Gavella i RadioTeatra Bajsić i prijatelji, redateljice i dramaturginje Pavlice Bajsić Brazzoduro.

27.3.2026. - Gumbekovi dani, međunarodni kazališni kabaretni festival posvećen nezaboravnome Mladenu Crnobrnji Gumbeku, glumcu i kabaretnome majstoru koji je svoju posljednju ulogu odigrao u Histrionu 1999., na Opatovini, u predstavi Doktor pod mus, i ove su godine počeli videoskečom u kojemu je jasno bilo vidljivo kakav je Gumbek bio glumac i zabavljač. O njegovu je glumačkome opusu, ali i životu na otvaranju 7. ožujka govorio Zlatko Vitez, osnivač Histriona,… više

19. Gumbekovi dani – festival kabareta i komedija

23.2.2026. - Festival kabareta i komedija, Gumbekovi dani, ove će godine doživjeti svoje već 19. izdanje, od 6. do 27. ožujka. Festival je to posvećen velikom hrvatskom glumcu, kabaret-majstoru i histrionu Mladenu Crnobrnji Gumbeku.Na ovogodišnjim Gumbekovim danima publiku… više

Pročitajte sve članke