LAUREATI

Intervju: LEO MUJIĆ

Kod Krleže su toliko jasne slike i psihološki odnosi da se mogu iskazati bez riječi – baletom

„Ono što me najviše zanima kad ispred sebe imam plesača koji će interpretirati neku ulogu, jest – da kreiram. Dakle, radim koreografiju upravo za tu osobu. Pokušavam uvijek napraviti najbolju verziju tog plesača.“ Leo Mujić dobitnik je Nagrade hrvatskog glumišta za koreografiju baleta Ponos i predrasude na glazbu raznih autora i u izvedbi HNK-a u Zagrebu.

U baletnom svijetu pripitomljene estetike i uljuđenih manira ponašanja, u kojem su sva pravila jasna i unaprijed određena, Leo Mujić se oduvijek istovremeno uklapao, ali i posve odudarao od postavljenih normi. Taj markantan umjetnik ekstravagantnog ponašanja i uvijek pomalo prenaglašene gestikulacije, zasigurno nije osoba koja će vas ostaviti ravnodušnim. Direktan, zahtjevan, izuzetno brz, Leo je koreograf koji vas često (i psihički i fizički) rastavlja da… više

Intervju: IVA VITIĆ GAMEIRO

Pedagoški rad je ono čime se želim baviti u budućnosti

Iva Vitić Gameiro prvakinja je Baleta HNK-a u Zagrebu. U posljednjih desetak godina istaknula se brojnim velikim i glavnim ulogama koje je otplesala na matičnoj kazališnoj sceni, a publika ju pamti po ulogama Julije, Giselle, barunice Castelli, ali i mnogim drugima. Iva je zagrebački… više


Intervju: TOMISLAV ZAJEC

Neprekidno pokušavam doći do novih odgovora o odnosu oca i sina

Tomislav Zajec dramaturg je i dramatičar, prozni pisac i pjesnik. Piše uglavnom za odrasle, ali okušao se i u slikovnicama za djecu. Za svoje je tekstove, posebice dramske, dobio mnoge domaće i svjetske nagrade, a prošle je godine bio laureat Nagrade hrvatskog glumišta za adaptaciju… više


Intervju: ANAMARIJA MARKOVIĆ

Balet zahtijeva puno truda, ali ne zaboravimo uživati u njemu

Anamarija Marković solistica je Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, koju je zagrebačka publika već imala prilike dobro upoznati u mnogim ulogama. Naime, iako vrlo mlada, Anamarija se nametnula svojim tehnički sigurnim izvedbama te posebnom energijom, postavši tako… više

OBLJETNICE

MIA BEGOVIĆ: 35 godina umjetničkog djelovanja

Nisam postala glumica zato da budem na margini društva, nego da umjetnički kreiram današnji trenutak

Predstava Sve što sam prešutjela kruna je mog rada, i upravo sam s njom proslavila dva jubileja – 20 godina u Kerempuhu te 35 godina od diplome na ADU, a sav prihod od prodaje ulaznica otišao je udruzi Nismo same za pomoć ženama oboljelima od raka.

Nedavno ste u matičnom kazalištu Kerempuh obilježili 35 godina umjetničkog djelovanja monodramom Sve što sam prešutjela. Pritom ste dobili važno priznanje HDDU-a za doprinos hrvatskom glumištu i kazališnoj umjetnosti. Je li Vas to iznenadilo? Svi se mi koji se bavimo ovim poslom nadamo ovakvom priznanju. To je korak do nagrade za životno djelo i daje smisao svemu onome što sam do sada radila. Oduševljena sam i sretna da je moj rad prepoznat od strane relevantnih… više

LJILJANA KRIČKA MITROVIĆ: 40 godina umjetničkog djelovanja

Previše se dajem na sceni što često rezultira ozljedama

Diplomirali ste glumu na Područnom odjeljenju u Osijeku zagrebačke Akademije za kazalište, film i televiziju. Kako je pala odluka da se okušate u glumačkom pozivu? Slučajno ili je želja tinjala od tinejdžerskih dana? Sve je počelo s plesom. Obožavala sam plesati. Tako je… više


BOSNIMIR LIČANIN LIKOTA: 60. godina umjetničkog djelovanja

Kazališna igra puni me emocijama

Što je presudilo da diplomirani kemičar ode u glumce, u umjetničke vode? Kao gimnazijalac, prije studija na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Beogradu, prijavio sam se 1959. godine na audiciju u Amatersko pozorište u Prijedoru. Odrecitirao sam revolucionarnu pjesmu Izeta Sarajlića… više


BLANKA BART HAJOŠ

Pola stoljeća na kazališnim daskama

„U virovitičko kazalište došla sam sa četrnaest godina i otad sam na tim daskama točno pola stoljeća”, kaže Blanka Bart Hajoš, glumica Kazališta Virovitica, uz nedavno obilježenu (službenu) 35. obljetnicu umjetničkog djelovanja. „Vjerujte, nije malo i nije uvijek… više

SJEĆANJA

MIRJANA (MINJA) MAJUREC (Split, 23. kolovoza 1952. - Zagreb 2. travnja 2022.)

Glumica autentičnih i kompleksnih likova, izvan svakog kalupa

Mirjana Majurec dobro se snalazila tumačeći razne karaktere – od onih krhkih koji se slamaju pred nasrtajem stvarnog života preko razdraganih i veselih mladih djevojaka do strastvenih žena koje odišu erotičnošću i životnom energijom. Njezini likovi uvijek su bili kompleksni i autentični.

Zadnjih godina pokojnu glumicu Mirjanu Majurec, rođenu 23. kolovoza 1952. u Splitu a preminulu u Zagrebu 2. travnja 2022. nakon duge i teške bolesti, pamtimo uglavnom po nastupima na televiziji, a pogotovo u serijama Naši i vaši te Bibin svijet. Za ulogu majke Bibe u seriji Naši i vaši bila je nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta. Ipak, bilo bi nepravedno ne prisjetiti se njezinih kazališnih i filmskih ostvarenja u kojima je pokazala da se zna nositi s kompleksnim… više

VEDRANA VALČIĆ ( Pula, 1964. - Zadar, 21. svibnja 2022.)

Brižna svjedokinja povijesti Kazališta lutaka Zadar

Napustila nas je Vedrana Valčić, a s njom je nestao dio atmosfere u Kazalištu lutaka Zadar. Nećemo pretjerivati ako kažemo kako je bila stup Kazališta jer je na neki način povezivala upravu, glumce i tehniku. Jedino je ona mogla sa svima razgovarati i sve uskladiti. Kad se… više


IVO KADIĆ (Dugi Rat, Omiš, 15. siječnja 1929. – Split, 16. veljače 2022.)

Znatiželjan, dobrodušan i iskren glumac koji se na sceni davao bez ostatka

U devedeset i četvrtoj godini umro je Ivo Kadić, dugogodišnji istaknuti član Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, glumac koji je – iako umirovljenik i u visokim godinama, još prije deset sezona izlazio na pozornicu. Mlađe ga se generacije kazališne publike vjerojatno… više


NATALI GEBER (Split, 13. veljače 1967. – Zagreb, 30. listopada 2021.)

Beskompromisna, emotivna i ranjiva glumica

Natali Geber, djevojački Kovačić, bilo je suđeno biti glumicom. Od rođenja njezin je svijet bilo kazalište – uz djeda Nikšu Kovačića, intendanta HNK Split i jednog od osnivača Splitskog ljeta; baku Mariju, zvanu Meri; oca Vasju, prvaka HNK Split, omiljenog i duhovitog… više

TEME

16. Zaboravljene kazališne heroine: MARGITA DUBAJIĆ (Budinščina, Zagorje, 29. VIII. 1903. — Zagreb, 13. IX. 1986.) (2. dio)

Talentirana pjevačica čija je karijera zauvijek zaustavljena u 38. godini

Odmah po uspostavi Pavelićeva režima, zbog „krivih vjeroispovijesti“ Margita je kao Židovka otpuštena, formalno zbog bolesti, pri čemu je intendant, osoba od najvećeg povjerenja resornog ministra Mile Budaka, Dušan Žanko izjavio da kazališna uprava iskreno žali nesretan slučaj.

Piše: Snježana Banović Vjetrovi rata uskoro su zahvatili Zagreb čemu je prethodila i osobna katastrofa Margite Dubajić - ujesen 1940. godine iznenada obolijeva od dječje paralize pa preko noći mora napustiti repertoar koji ju je proslavio. Kolege i publika ne žele odustati od omiljene zvijezde Margite: organiziraju masovno posjećene priredbe i druge akcije skupljanja novca u njezinu korist, novine apeliraju na plemenitost i široko zagrebačko srce: ...… više

15. Zaboravljene kazališne heroine: MARGITA DUBAJIĆ (Budinščina, Zagorje, 29. VIII. 1903. — Zagreb, 13. IX. 1986.) (1. dio)

Popularna subreta koja je bila stup ženskog glazbenog ansambla zagrebačkog HNK-a

Piše: Snježana Banović Pjevačica i glumica, u međuratnom razdoblju jedna od naših najpopularnijih operetnih subreta isticala se prelijepom pojavom, neodoljivim scenskim šarmom i izrazitim darom za maštovito oblikovanje brojnih, posebno operetnih uloga. Sa suprugom, popularnim… više


14. Zaboravljene kazališne heroine: NADA BABIĆ (Sv. Juraj kod Senja, 5. II. 1903. – Zagreb, 26. 1. 1951.), (2. dio)

Proslavljena ikona Grada Zagreba i zagrebačkog kazališta čija je karijera prerano završila

Piše: Snježana Banović Slijedio je pravocrtni razvoj Nade Babić u središtu kojeg su bile komedije s kojima je iz dana u dan osvajala simpatije publike ulogama naivnih i srdačnih djevojčica, osobito u vedrim i romantičnim igrokazima kao što je spomenuti Niccodemijev Scampolo.[1]… više


13. Zaboravljene kazališne heroine: NADA BABIĆ (Sv. Juraj kod Senja, 5. II. 1903. – Zagreb, 26. 1. 1951.), (1. dio)

Čarobnica scene, miljenica redatelja, publike i kritike

Piše: Snježana Banović Kad je na trošnoj sceni tuškanačkog kazališnog improvizorija, u veljači 1925. zaigrala svoju dotad najveću ulogu Scampola u istoimenoj vedroj igri, mnogi su odahnuli: Napokon!. Naime, već od upisa u tek osnovanu Glumačku školu (1920.) znalo se da… više