HRVATSKO GLUMIŠTE
HRVATSKO GLUMIŠTE

LAUREATI

GUILHERME GAMEIRO ALVES (29. rujna 1989., Lisabon), dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta 2025. za izuzetna umjetnička ostvarenja, za ulogu Klaudija u baletu Hamlet HNK-a u Zagrebu

Volim ulogu Karenjina jer ima nebrojeno oprečnih emocionalnih stanja

„Kada nagrada ima veze s nacionalnim, onda mi kao strancu to daje veću važnost i značaj. Tako nešto nije čest slučaj u inozemstvu i stvarno osjećam kako su me Zagreb i Hrvatsko narodno kazalište prihvatili, cijene me kao umjetnika. To nije nešto uobičajeno i ovdje osjećam ljubav i poštovanje publike za koju nastupam.“

30.4.2026. - „A minha alma é uma orquestra oculta; não sei que instrumentos tangem e rangem, cordas e harpas, timbales e tambores, no meu interior. Só me conheço como sinfonia.“  („Moja duša je skroviti, tajanstveni orkestar; ne znam koji instrumenti sviraju i stružu u meni, žice i harfe, timpani i bubnjevi. Poznajem sebe samo kao simfoniju.“) Fernando Pessoa Guilherme Gameiro Alves, nacionalni prvak baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, dobitnik… više

TEA BAŠIĆ ERCEG dobitnica Nagrade hrvatskoga glumišta 2024. godine za kostimografiju predstave Figarov pir W. A. Mozarta u produkciji HNK u Osijeku

Kostim nije samo odjeća – on je dramaturški alat koji govori prije nego lik progovori

5.1.2026. - Tea Bašić Erceg eminentna je hrvatska kostimografkinjačiji je rad cijenjen i od publike i od struke. Neposredni povod za ovaj razgovor je Nagrada hrvatskoga glumišta za kostimografiju predstave Figarov pir W. A. Mozarta pod dirigentskim vodstvom Filipa Pavišića… više

PIER GIORGIO MORANDI, dirigent (1958., Biella, Italija), dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju operu 2024. godine, za Rogoletto Giuseppea Verdija, u produkciji HNK-a u Zagrebu

Glazba mora spajati, a ne dijeliti ljude

7.12.2025. - Maestro Pier Giorgio Morandi dirigent je velikoga međunarodnog iskustva, koji ravna predstavama na najvećim svjetskim opernim pozornicama: od Beča i Milana do New Yorka. Posljednjih godina maestro Morandi djeluje kao šef-dirigent Opere HNK u Zagrebu, gdje je ostvario… više

FRANKO KLISOVIĆ (Šibenik, 1994.), dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta 2024. godine za ulogu labuda/Đavla u scenskoj kantati Carmina Burana Carla Orffa, u produkciji HNK-a u Splitu za 70. Splitsko ljeto

Kada se režijska ideja spoji s mojom maštom i razigranošću, nastaje bombastičan spoj

6.12.2025. - Kontratenor Franko Klisović jedinstvena je pojava hrvatske operne scene, koji već neko vrijeme gradi i zamjetljivu međunarodnu karijeru na relevantnim pozornicama. Neposredan povod za razgovor s njim je Nagrada hrvatskog glumišta za ulogu labuda/Đavla u scenskoj… više

Pročitajte sve članke

OBLJETNICE

DAVOR PANIĆ: Nakon 46 godina umjetničkog djelovanja na sceni osječkog HNK-a odlazi u zasluženu mirovinu

Glumac ne smije predugo ostati u zoni komfora

Za Davora Panića mirovina nije spuštanje zastora, nego prijelaz u novo poglavlje istoga kazališnog života. Nakon 46 godina na sceni HNK-a u Osijeku i više od stotinu uloga, govori o vjernosti osječkom teatru, obitelji i gradu, o likovima koji su ga oblikovali kao glumca, o publici koju treba osluškivati, tišini koja može zaustaviti vrijeme te o glumačkom dostojanstvu koje se čuva poštenim radom.

27.4.2026. - Nakon gotovo pola stoljeća provedenog na sceni HNK-a u Osijeku, Davor Panić otišao je u mirovinu kao jedan od najprepoznatljivijih i najpostojanijih glumačkih stupova slavonskoga teatra. Tijekom karijere izgradio je reputaciju glumca jednako uvjerljivoga i u klasičnom repertoaru i u suvremenim dramama, bez podlijeganja tipizaciji ili fahu. Njegov profesionalni put obilježili su kontinuirani rad u ansamblu, odanost kazalištu i rijetka sposobnost transformacije… više

Intervju: VJEKOSLAV JANKOVIĆ (Vrbanja, 12. ožujka 1969.) – 30 godina umjetničkoga rada

Slavonci mogu biti duhoviti i na svoj račun – bez fige u džepu

16.3.2026. - Glumac, redatelj i profesor na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, Vjekoslav Janković, 11. veljače ove godine obilježio je 30 godina umjetničkog rada. Rođen u Vrbanji, a profesionalno vezan uz HNK u Osijeku, tijekom karijere ostvario je više od 80 kazališnih… više

Intervju: ZIJAD GRAČIĆ (Kakanj, 7. ožujka 1959.) – 40 godina umjetničkog djelovanja

Kazalište je moja ljubav i oduvijek me fasciniralo

16.7.2024. - Iako ove godine obilježavate veliku glumačku obljetnicu, na kojoj Vam odsrca čestitam, manje je poznato da Vi imate i druge umjetničke talente koje godinama njegujete i koji će u nekom dobrom trenutku možda ugledati svjetlo dana i objaviti se javnosti. Da, često… više

RATKO GLAVINA (Split, 1. prosinca 1941.) – 70 godina na hrvatskim kazališnim daskama i pred kamerama

Nikada nije išao linijom manjeg umjetničkog otpora

30.7.2024. - „Po najužoj struci i od malih nogu, on je glumac, i to kazališni, čak i nasljedno zaražen glumom, što se uopće ne bi dalo pogoditi na prvi ni na drugi pogled, budući da gospodin Ratko Glavina izgleda kao normalan građanin. Onaj tko ga ne zna, pomislio bi, onako… više

Pročitajte sve članke

SJEĆANJA

DARA VUKIĆ (Karlovac, 1926. – Split, 22. siječnja 2026.)

Glumic koja je obilježila čitavo stoljeće hrvatskoga glumišta

Dara Vukić bila je i ostala glumica čije su ime i umjetnički rad trajno obilježili kazališnu scenu Splita i hrvatsko glumište. Bila je umjetnica rijetke mudrosti, snage i skromnosti, glumica koja je ispunjavala ponosom svaki novi kazališni naraštaj i koja je duboko vjerovala da se živo kazalište uvijek rađa iznova.

8.4.2026. - Kad netko poput glumice Dare Vukić premine u stotoj, a 1998. u prigodnom razgovoru uz pedeset godina na sceni u intervju s Goranom Pelaićem spomene plejadu glumaca i redatelja s kojima je dijelio scenu, povijest hrvatske dramske umjetnosti 20. stoljeća pruži se na dlanu. Bile su to sve teatarske veličine: Vika Podgorska, Tito Strozzi, Bojan Stupica, Marko Fotez, Zdravka Krstulović, Asja Kisjić, Zoja Odak, Tomislav Tanhofer, Josip Genda, Boris Dvornik…… više

MLADEN BARBARIĆ (Kičevo, 1953. – Žrnovnica, 19. ožujka 2026.)

Nezaboravni Pegula iz Velog mista

6.4.2026. - U obiteljskoj kući u Žrnovnici u 73. godini preminuo je kazališni, filmski i televizijski glumac Mladen Barbarić, u splitskom naselju s istoimenim grobljem na kojem je pokopan Miljenko Smoje, autor nezaboravnog Velog mista, TV serije s brojnim tipičnim splitskim… više

ZRINKA KOLAK FABIJAN (31. ožujka 1949., Vukovar – 16. ožujka 2026., Rijeka)

Umjetnica koja je spojila dramsku snagu i čaroliju lutkarstva

25.3.2026. - Preminula riječka dramska prvakinja koja je u 32 godine glumačkog angažmana u HNK I. pl Zajca ostvarila „nezaboravne uloge koje će živjeti u individualnoj i kolektivnoj memoriji riječke kazališne publike“, kako ističe HNK Zajc, posljednjih 12 godina svoje… više

ZDENKO BOTIĆ (Zenica, 9. rujna 1946. – Rijeka, 6. studenog 2025.)

Ustrajnost glumačke mjere u poeziji komike, tišine i riječi

24.3.2026. - U sjećanju će živjeti njegovi impresivni kazališni monolozi, visoko odmjerena emocionalna pauza, duboko misaono otkrivanje likova uz postignut intenzivan doživljajno spoznajni angažman publike u tradicionalnim i suvremenim kazališnim predstavama tijekom četiri… više

Pročitajte sve članke

FELJTON

24. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 5/5

Niz uloga u antologijskim filmovima hrvatske kinematografije

August Cilić između 1944. i 1961. odigrao je uglavnom komične uloge i u nizu filmova: nakon nijemih filmova, glumi u prvome zvučnome filmu Lisinski (1944.), u dugometražnome igranome filmu Ciguli Miguli Branka Marjanovića iz 1952., Kameni horizonti iz 1953., Svoga tela gospodar Fedora Hanžekovića iz 1957., u igranome filmu Cesta duga godinu dana Giuseppea De Santisa iz 1959. i drugim.

30.12.2025. - Između 1917. i 1925. bavi se i filmskom umjetnošću, glumi u filmu Matija Gubec, hrvatskom igranom filmu iz 1917. redatelja Aleksandra Biničkog, koji je snimljen prema scenariju Marije Jurić Zagorke i Augusta Šenoe, a glumili su: Ivo Badalić, Ignjat Borstnik, Josip Pavić, Borivoj Rasković (Matija Gubec), Franja Sotosek, Nina Vavra, dok je direktor fotografije bio Josip Halla. Cilić je dobio ulogu i u romantičnoj filmskoj komediji Dvije sirote/Dvije… više

23. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 4/5

Cilićevska specifičnost kao glumački kodeks

22.12.2025. - Ipak se tri autora izdvajaju kao najzaslužnija za Cilićevu tako veliku popularnost. To su Molière sa svojim Argonom i Harpagonom, koje su uloge, kako bilježe kazališni povjesničari, njegova najzrelija, vrhunska ostvarenja. Književnik Ervin Šinko je u kazališnoj… više

22. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 3/5

Proslava 40 godina umjetničkog rada Senečićevom komedijom

21.12.2025. - Igra stalno i dalje, npr. u Horvatovoj komediji Prst pred nosom, a sa Senečićevom komedijom Logaritmi i ljubav slavi 1953. godine 40 godina umjetničkoga rada. Bruno Begović ga je tom prigodom intervjuirao. „Smatral sam ti navek, da je teatar najefikasnija umetnost… više

21. Velikani hrvatskog glumišta: AUGUST CILIĆ (Zagreb, 10. kolovoza 1891. – Zagreb, 30. ožujka 1963.). 2/5

Vrhunci glumačkog umijeća u djelima Senečića, Shakespearea i Molièrea

20.12.2025. - Nakon nekoliko gostovanja i uskak(iv)anja u kazališne haenkaovske uloge, Cilić igra ujesen 1924. Argana u Umišljenom bolesniku, kojom je ulogom probio sebi put do prve hrvatske scene, tako da u stalni angažman Hrvatskoga narodnog kazališta stupa u ožujku 1925.… više

Pročitajte sve članke

TEME

BORIS SVRTAN: Hrvatska poruka za Svjetski dan kazališta 27. ožujka 2026.

Kazalište kao obrana ljudskosti u vremenu brutalnosti

„Dajemo obećanje večeras sebi i pred vama, nikada se nećemo odreći predivne moći kazališta, tih emocija, strasti, ironije i smijeha kojima svaku večer, u zajedničkoj suigri s vama, kazalište obnavlja svoju snagu.“

12.3.2026. - „Bez kazališta se ne može…“ rekao je u svom Galebu Anton Pavlović Čehov. Bila je to na početku 20. stoljeća poruka nade, optimizma, ali izrečena već tada ne bez izvjesne ironije. Današnje vrijeme, nažalost, pokazuje da se bez kazališta itekako može, jedini je problem što bez kazališta svijet vrlo izvjesno i vrlo brzo tone u mrak neobrazovanosti, nepismenosti, brutalnosti i isključivosti, čemu smo svakodnevno svjedoci. Mi koji smo večeras… više

SVADBA, red. Igor Šeregi, Hrvatska, Srbija, 2026.

Narodski spektakl u niskoj komediografskoj zoni

19.2.2026. - Dugo se neki film u puku nije tako iščekivao, zahvaljujući pitko populističkoj temi ali i strategiji medijskog pojavljivanja i marketinga (svaka čast) cijele ekipe, kao hrvatsko-srpska komedija Svadba redatelja Igora Šeregija. E sad zašto je to tako, postoji nekoliko… više

Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 10.

Zašto nam treba balet?

30.11.2025. - Balet je često prva umjetnost koja se povezuje s riječju – ljepota. Taj je refleks razumljiv: publika vidi sklad, lakoću, pokret koji prkosi težini tijela. No ljepota, iako vidljiva, nije najvažnija. Ljepota je tek površinski sloj nečega mnogo dubljeg, sloja… više

Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 9.

Kazalište kao sustav: Interni odnosi, hijerarhije, organizacija rada i prostor za umjetničku autonomiju

29.11.2025. - Kazalište se često zamišlja kao prostor slobode, mjesto gdje umjetnost prevladava svakodnevne brige, a kreativnost određuje ritam života. No onaj tko jednom zaviri iza zastora brzo shvati da kazalište funkcionira daleko više kao institucija nego kao boemski laboratorij.… više

Pročitajte sve članke

NOVOSTI

RIJEČ IZBORNIKA 33. FESTIVALA GLUMCA

Kazalište kao kušnja savjesti

Kazalište, koliko god se trudilo ostati “bezopasno”, ima tu neugodnu osobinu da ne završi spuštanjem zastora. Ono se, krajnje neodgojeno, nastavlja događati u glavi gledatelja. I baš tu, u toj tihoj upornosti, skriva se njegova moć.

5.4.2026. - Kazalište, naravno, nema nikakvu stvarnu moć… osim te beznačajne sposobnosti da ljude natjera da na kojih dva sata prestanu biti apsolutno sigurni u vlastitu nepogrešivost. Tko bi razuman poželio gledati kako se na sceni urušavaju pažljivo njegovane ideje o “drugima”, o „drugačijima“ ili o vlastitoj moralnoj nadmoći? Puno je praktičnije držati se provjerenih alata: rasizam štedi vrijeme, šovinizam hrani ego, a onaj kod nas, nažalost,… više

33. FESTIVAL GLUMCA, Vinkovci, Ilok, Otok, Vukovar i grad domaćin Županja (svibanj 2026.)

Odabrane predstave za 33. Festival glumca

4.4.2026. - Izbornik 33. Festivala glumca, dramski umjetnik Sven Šestak u obrazloženju selekcije navodi: „Kazalište ima moć; moć koju sam osjetio gledajući 58 predstava u vrlo kratkom roku, 58 predstava koje su, svaka na svoj način, važne, zahvalan sam na ukazanom povjerenju.… više

Nagrade 19. Gumbekovih dana

27.3.2026. - Gumbekovi dani, međunarodni kazališni kabaretni festival posvećen nezaboravnome Mladenu Crnobrnji Gumbeku, glumcu i kabaretnome majstoru koji je svoju posljednju ulogu odigrao u Histrionu 1999., na Opatovini, u predstavi Doktor pod mus, i ove su godine počeli… više

Pročitajte sve članke