Sjećanja

ŽARKO POTOČNJAK (Pakrac, 3. veljače 1946. - Zagreb, 21. listopada 2021.)

Dojmljiv tumač likova kojima se vjerovalo i s kojima se suosjećalo

Žarko Potočnjak bio je kao stvoren za uloge simpatičnih, dobrodušnih, nerijetko naivnih te narodskom pameću obilježenih likova. Upravo je takva bila većina uloga u njegovoj bogatoj karijeri televizijskog i filmskog glumca, koja je trajala dulje od pola stoljeća, a ostvario je i zapažene uloge na daskama Kazališta Gavella i u Glumačkoj družini Histrioni.

Piše: Josip Grozdanić

Na filmu i televiziji Žarko Potočnjak bio je kao stvoren za uloge ljudi iz naroda, običnih, jednostavnih, malih ljudi koji se na svakojake načine bore za egzistenciju i koji također na raznolike načine vide i doživljavaju svoju egzistenciju, a gledatelji su ga možda ponajviše i voljeli upravo zbog te njegove sposobnosti da sa stvarnom ili više

---

IVO ŠTIVIČIĆ (Rešetari, 13. svibnja 1936. – Zagreb, 15. listopada 2021.)

Nemjerljiv doprinos razvoju i kvaliteti hrvatske televizije

Ivo Štivičić bio je jedan od najvažnijih hrvatskih dramaturga i scenarista, ali i književnik i novinar. U suradnji s nizom redatelja poput Ivana Hetricha, Eduarda Galića, Nikole Tanhofera ili pak Marija Fanellija ostavio je znatan trag u razvoju i kvaliteti hrvatske televizije od 1960-ih do kraja 1980-ih.

Piše: Tomislav Čegir

Kako je znameniti hrvatski dramaturg i scenarist, ali i književnik i novinar Ivo Štivičić preminuo u Zagrebu 15. listopada u 86. godini, nužno je ukratko se osvrnuti spram njegova stvaralaštva jer njegova je uloga u razvoju i kvaliteti hrvatske televizije, kao i nešto manje i hrvatskoga filma – nemjerljiva. Rođen u Rešetarima pokraj Nove Gradiške, više

---

MIRA MUHOBERAC (Dubrovnik, 18. kolovoza 1959. - Zagreb, 30. rujna 2021.)

Neumorna kazališna prosvjetiteljica puna entuzijazma i inovativnosti

Mira Muhoberac bila je teatrologinja i dramaturginja, književna i kazališna kritičarka, te profesorica scenske umjetnosti, starije hrvatske književnosti kao i metodike nastave hrvatskog jezika na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Kao teatrologinja dala je značajne doprinose na području držićologije, a djelovala je i kao predsjednica Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa.

Piše: Petra Jelača

Kao i svi kolege, prijatelji i poznanici s bilo koje strane pozornice, više sam nego u nevjerici primila vijest o iznenadnom odlasku Mire Muhoberac. S jedne je strane teško i nezahvalno o njoj pisati iz osobnog kuta, jer takav rakurs sigurno sužava pogled na sve njezine djelatnosti u području književnosti i kazališta, te bi bilo više

---

MIRO ŠEGRT (Bastasi, Bosansko Grahovo (BiH), 5. svibnja 1941. – Zagreb, 10. listopada 2021.)

Staloženost, svestranost i posvećenost glumi

Miro Šegrt bio je nadasve predan i posvećen svom glumačkom pozivu. U četrdeset godina umjetničkog rada u Drami HNK ostvario je mnogo malih glumačkih zadataka, presudnih za cjelokupan umjetnički uspjeh predstava. Njegova umjetnička suradnja i angažman bili su dragocjeni za teatar.

Piše: Branka Primorac

„Miro Šegrt bio je nadasve predan i posvećen svom glumačkom pozivu”, kaže o nedavno preminulom glumcu (10. listopada 2021.) redateljica Ivica Boban koja je režirala Zagorku, predstavu na čijoj se premijeri 2011. godine u zagrebačkom HNK Šegrt oprostio od kazališnih dasaka iako je, službeno, u mirovinu otišao još 1. siječnja 2009. Boban dodaje: „Ostvario je više

---

MIŠE MARTINOVIĆ (Dubrovnik, 1. lipnja 1926. – Dubrovnik, 1. kolovoza 2021.)

Glumac i gospar arkadijskih zagovora

Miše Martinović odigrao je cijele galerije lica iz svjetske dramske literature, a posebice onih iz dubrovačke dramske baštine i likova iz opusa Marina Držića i Iva Vojnovića, s prepoznatljivom mediteranskom životnošću i preciznim unutarnjim dubinskim iščitavanjima koja su bila osnovom i tajnom njegove glumačke neponovljivosti.

Piše: Davor Mojaš

Pozornica hrvatskog glumišta kojem smo suvremenici i kakvi-takvi i koliko treba marni pratitelji, ostala je bez još jednog velikana, dramskog umjetnika koji je svojim umijećem, bogatom i sadržajnom kazališnom kronologijom ali i životnim i drugim javnim prinosima ostavio važan trag obvezujućih priziva i zasluženih zahvala i spomena. Pretoplog i ljetnog festivalskog 1. kolovoza 2021. u više

---

NENAD ŠEGVIĆ (Split, 7. listopada 1936. – Rijeka, 11. srpnja 2021.)

Kazališni znalac koji je cijenio svako pojavljivanje na sceni

Nenad Šegvić samo u HNK-u Ivana pl. Zajca u Rijeci odigrao je više od sto i pedeset uloga širokog repertoara – od velikih svjetskih klasika, hrvatske starije i novije dramske baštine, kao i suvremenih, ponajviše američkih i hrvatskih dramatičara. Kao mladi glumac lijepe vanjštine istaknuo se u ulogama ljubavnika. U zreloj dobi preuzeo je dužnost ravnatelja Hrvatske drame u HNK Ivana pl. Zajca, a 1993. uz Larryja Zappiju i malu grupu riječkih glumaca, osniva i pokreće HKD teatar.

Piše: Branka Primorac

U 85. godini života u Rijeci je umro Nenad Šegvić, rođeni Splićanin, glumac, nezaobilazna figura umjetničkog i kazališnog života Rijeke, kazališni umjetnik, dramski prvak, dugogodišnji ravnatelj Hrvatske drame HNK Ivana pl. Zajca, u koji je došao 1965. i ostao do umirovljenja 1999. godine. Završio je beogradsku Akademiju za pozorište, film, radio i televiziju (1959.), a više

---

JOŠKO JUVANČIĆ (Dubrovnik, 26. siječnja 1936. - 24. ožujka 2021.)

Erudit renesansne svestranosti i predani zastupnik istinskih vrijednosti

Joško Juvančić Jupa redatelj je koji je ostavio neizbrisiv trag u povijesti hrvatskog kazališta. Nije bio samo važan, osebujan i karizmatičan redatelj, nego i vrsni pedagog koji je odgojio mnoge generacije hrvatskih glumaca i većini njih otvorio velika vrata u svijet kazališta.

Piše: Katarina Kolega

Joško Juvančić redatelj je koji je ostavio neizbrisiv trag u povijesti hrvatskog kazališta. Prve susrete s kazališnom umjetnosti imao je u Dubrovniku, gdje se rodio 1936. godine. Tijekom gimnazijskih dana amaterski se bavio glumom u Kulturno-umjetničkom klubu Marin Držić, zajedno sa starijim članovima, kasnije istaknutim glumcima kao što su Tonko Lonza ili Izet Hajdarhodžić. Zahvaljujući više

---

SAŠA ANOČIĆ (Osijek, 19. svibnja 1968. – Zaprešić, 4. svibnja 2021.)

Inventivan i maštovit majstor žanrova, topline, samoironije, apsurda i humora

Anočića su oduvijek zanimale životne priče ljudi s margine društva, takozvanih gubitnika. Profilirao se kao redatelj koji voli mijenjati žanrovske kodove igre – od naturalizma i groteske do montipajtonovskog crnog humora, kako bi sumorne trenutke života kontrapunktirao duhovitim persiflažama.

Piše: Katarina Kolega

Saša Anočić bio je po struci glumac, i to izvrstan glumac – sugestivan, uvjerljiv, prirodan, no pamtit ćemo ga i kao vrsnog redatelja koji nam je u naslijeđe ostavio nekoliko kazališnih bisera, antologijskih ostvarenja hrvatskoga glumišta. Glumu je diplomirao 1998. godine u  rodnom gradu Osijeku, gdje je zagrebačka  Akademija dramske umjetnosti imala dislocirani studij, a više

---

RANKO STOJIĆ (Vinkovci, 1952. – Zagreb, 19. srpnja 2021.)

Svestrani glumac i majstor scenske minijature

Ranko Stojić bio je nositelj stare škole originalnih glumačkih osobnosti. Cijelu je karijeru kao stalni član bio vezan uz dječje Kazalište Trešnja u Zagrebu, još od vremena kada se to kazalište zvalo Malo kazalište Trešnjevka. Bio je majstor scenske minijature u važnim sporednim ulogama, jasnoga glasa i sjajne dikcije, mogao je igrati uloge komične i tragične, iskusni stup ansambla, profesionalac od glave do pete na kojega je svaki redatelj mogao računati bez oklijevanja.

Piše: Branka Primorac

Ljetos nas je napustio još jedan glumac, svestrani Ranko Stojić. Cijelu je karijeru kao stalni član bio vezan uz dječje Kazalište Trešnja u Zagrebu, još od vremena kada se to kazalište zvalo Malo kazalište Trešnjevka. No, osim kazališta puno je radio na televiziji, filmu i radiju, glumački jednako vrijedne srednje i manje uloge. Scenu matičnog više

---

MARINKO MARIČIĆ (Karlovac, 23. lipnja 1969. – Zagreb, 13. srpnja 2021.)

Nesebično se davao kazališnoj umjetnosti i oblikovanju svjetla

Marinko Maričić bio je dugogodišnji oblikovatelj svjetla u Zagrebačkom kazalištu mladih i veliki znalac svog posla. Brojni su Zekaemovi kazališni naslovi tijekom dvadeset i šest godina na pozornicu stigli osvijetljeni njegovom rukom, ali u kazališnoj i profesionalnoj zajednici pamtit će se i kao jedan od prvih u Zagrebu koji je napravio video-animaciju za kazališnu predstavu.

Piše: Branka Primorac

Marinko Maričić Miš, od 1995. stalno zaposleni operater na rasvjetnom pultu u Zagrebačkom kazalištu mladih, veliki znalac svog posla, glumac, umro je u Zagrebu poslije kraće bolesti 13. srpnja 2021. Brojni su Zekaemovi kazališni naslovi tijekom dvadeset i šest godina na pozornicu stigli osvijetljeni njegovom rukom, ali u kazališnoj i profesionalnoj zajednici pamtit će se više

---