Sjećanja

IVO KADIĆ (Dugi Rat, Omiš, 15. siječnja 1929. – Split, 16. veljače 2022.)

Znatiželjan, dobrodušan i iskren glumac koji se na sceni davao bez ostatka

Ivo Kadić od početka karijere pokazivao je izuzetan dar za komiku, pojačanu njegovom staturom uz markantne crte lica, no bio je i odličan karakteran glumac u mnogim klasičnim i modernim dramskim tekstovima. Surađivao je sa svim najboljim domaćim redateljima, kao i s gostima iz inozemstva. U svojoj dugoj karijeri glumio je u Karlovačkom kazalištu, Narodnom kazalištu u Zadru, Kazalištu Komedija, a 30 godina proveo je kao član ansambla HNK-a u Zagrebu, gdje je glumio do osamdesete godine života.

Piše: Branka Primorac

U devedeset i četvrtoj godini umro je Ivo Kadić, dugogodišnji istaknuti član Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, glumac koji je – iako umirovljenik i u visokim godinama, još prije deset sezona izlazio na pozornicu. Mlađe ga se generacije kazališne publike vjerojatno ne sjećaju, no kolege iz zagrebačkog HNK, sredine u kojoj je proveo trideset više

NATALI GEBER (Split, 13. veljače 1967. – Zagreb, 30. listopada 2021.)

Beskompromisna, emotivna i ranjiva glumica

Natali Geber od malena je udisala duh scene, noćarila uz mlade roditelje, slušala glumačke razgovore. Svoje prve uloge ostvarila je u Titovim mornarima kao 15-godišnjakinja, potom na Splitskom ljetu kao studentica Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu, a najintenzivnijim razdobljem njezinog djelovanja bio je rad u Teatru klasike, koji su osnovali Janko Marinković i Antun Celio-Cega.

Piše: Branka Primorac

Natali Geber, djevojački Kovačić, bilo je suđeno biti glumicom. Od rođenja njezin je svijet bilo kazalište – uz djeda Nikšu Kovačića, intendanta HNK Split i jednog od osnivača Splitskog ljeta; baku Mariju, zvanu Meri; oca Vasju, prvaka HNK Split, omiljenog i duhovitog kazališnog, filmskog i televizijskog glumca; majku Zlatu, inspicijenticu i šaptačicu u istoj instituciji. više

ŽELJKO MAVROVIĆ (Beograd, 17. veljače 1947. – Trstenik, 22. siječnja 2022.)

Glumac raskošna talenta koji je najsretniji bio radeći pred djecom i za djecu

Željko Mavrović ostvario je široku lepezu karaktera – od tragičnih do komičnih, u kazalištu, na filmu i televiziji, ali po svemu sudeći najsretniji je bio radeći pred djecom i za djecu. Godinama je ocjenjivao mlade dramske umjetnike u dramskom prosudbenom povjerenstvu LiDraNa, pa tako već ima njegovih učenika na pozornici, kao i onih stasalih da se popnu na nju.

Piše: Branka Primorac

„Željac je bio divna osoba – mudar, obrazovan, blage naravi i velikog srca, sigurno najomiljeniji glumac naše klase, kojeg su jednako voljeli profesori i mi njegovi kolege”, prisjeća se nedavno preminuloga glumca Željka Mavrovića Branka Cvitković, nacionalna dramska prvakinja u mirovini. Cvitka, kako su je zvali njezini klasići na studiju glume zagrebačke Akademije dramske umjetnosti, više

DRAGOLJUB LAZAROV (Čoka, Srbija, 20. veljače 1950. – Zagreb, 27. prosinca 2021.)

Istinski boem koji je živio glumu

Dragoljub Lazarov na glumačku akademiju u Zagrebu upisao se kao 25-godišnjak, a fizička sprema koju je stekao baveći se gimnastikom u mladosti odveli su ga u avangardnu glumačku družinu Pozdravi utemeljiteljice Ivice Boban. Bio je izuzetan glumac, često negativac, onaj kojeg su junaci na koncu pobjeđivali, a publika zadovoljno išla kući.

Piše: Branka Primorac

„Dragoljub Lazarov bio je pola godine mlađi od mene, ali je zagrebačku Akademiju dramske umjetnosti završio sedam godina poslije mene (1979). Njegov profesionalni put kazališnog, filmskog i televizijskog glumca bio je nešto drukčiji od moga”, kaže Žarko Savić, kolega i prijatelj glumca GDK Gavella, preminulog u studenom prošle godine. Zanimljivost iz Lazarovljeva života svakako je više

RANKO TIHOMIROVIĆ (Čakovec, 3. lipnja 1951. – Zagreb, 12. prosinca 2021.)

Majstor pjevačkih uloga i sinkronizacija

Ranka Tihomirovića proslavila je uloga don Jere u Marinkovićevoj Gloriji, koju je na početku karijere igrao uz splitsku divu Zdravku Krstulović. Bio je višestruko talentiran, a zbog lijepog pjevačkog glasa iz HNK-a Split odlazi u kazalište Komedija. Osim uspjeha u dramama, mjuziklima i rock-operama, ostvario je zapažene uloge i na filmovima.

Piše: Branka Primorac

Ranko Tihomirović, kazališni, filmski i televizijski glumac čiji se glas čuje u brojnim sinkroniziranim animiranim filmovima – diplomirani glumac zagrebačke Akademije dramske umjetnosti i glumac koji je glumački zanat i razne glumačke tehnike usavršavao u Americi (Odjel drame, Cornell University), umro je u Zagrebu u sedamdesetoj godini. Dugogodišnji član zagrebačkog gradskog kazališta Komedija, prvi put više

LADISLAV VINDAKIJEVIĆ (Zagreb, 1936. - 22. prosinca 2021.)

Budio je maštu gledatelja i slušatelja svih generacija

Ladislav Vindakijević bio je zanesen radijskom umjetnošću te ćemo ga prije svega pamtiti kao istaknutog i višenagrađivanog redatelja radio-drama i dokumentarnih radio-drama.

Piše: Katarina Kolega

Prošlu ćemo godinu nažalost pamtiti po odlasku mnogih velikana hrvatskog glumišta. U 85. godini, 22. prosinca 2021. napustio nas je samozatajni kazališni, televizijski i radijski redatelj Ladislav Vindakijević. Diplomirao je glumu na zagrebačkoj Akademiji i makar je na kazališnim daskama ostvario nekoliko zapaženih komičnih uloga, već je kao student pokazivao afinitet prema režiji. Prve redateljske više

MIRJANA ROGINA (Zagreb, 6. studenog 1961. - Zagreb, 27. studenoga 2017.) - u povodu 5 obljetnice smrti

Dobrota, jednostavnost i nenadmašan smisao za humor

Dramska pedagogija bila je njezin poziv, brinula se za sve svoje polaznike te je uvijek imala vremena saslušati njihove muke i probleme, dati dobar savjet ili jednostavno zagrliti u znak podrške.

Piše: Ozana Iveković

Prije pet godina preminula je Mirjana Rogina, hrvatska glumica, dramska pedagoginja i televizijska voditeljica. U Zagrebu je, nakon osmoljetke, završila srednju školu za odgajatelje, a od 1975. do 1979.  godine pohađa dramski studio Zagrebačkog kazališta mladih pod vodstvom Zvjezdane Ladike i Slavenke Čečuk. Od 1980. do 1993. radi u dječjem vrtiću kao odgajateljica te se više

ZLATKO KOŠTA (Zadar, 25. veljače 1951. - 6. studenog 2021.)

Veliki, samozatajni zadarski lutkar

Zlatko Košta podjednako je bio dobar i kao glumac na glumačkoj sceni i lutkar na lutkarskoj sceni, a isticao se velikim talentom, upornošću, radom. Samoobrazovanjem se uspio izdignuti iznad prosječnog lutkara i vrlo dobrog dramskog glumca. Ostat će zapamćen po maestralno odigranoj ulozi Michelangela u Krležinoj predstavi Michelangelo Buonarroti, za koju je bio višestruko nagrađen.

Pišre: Teodora Vigato

Zlatko Košta rođen je 25. 2. 1951. u Zadru. Prve glumačke korake napravio je u različitim amaterskim grupama koje su bile krajem sedamdesetih vrlo aktivne na području Zadra. Stalni član ansambla Kazališta lutaka Zadar postao je od 1979. godine, gdje ostaje do umirovljenja 2018. Dugogodišnji rad, veliko iskustvo, bezbroj uloga i nagrada zasluženo mu je više

LILI ČAKI (Murska Sobota, 6. studenog 1923. – Zagreb, 19. studenog 2021.)

Svestrana umjetnica zlatnog doba zagrebačke operete

Lili Čaki bila je vrsna pjevačica, plesačica i glumica te jedna od najomiljenijih umjetnica svekolikog hrvatskog glumišta koja je oduševljavala stvaralačkom energijom i svestranošću. Tijekom karijere sudjelovala je u stvaranju Komedijinog operetnog i mjuzikl-ansambla.

U svojoj 99. godini zauvijek nas je napustila umirovljena članica umjetničkog ansambla Kazališta Komedija Lili Čaki. Rođena je 6. studenog 1923. u Murskoj Soboti (Prekmurje) kao Lili Legenstein. Odrastala je djelomično u Čakovcu, odakle u devetoj godini odlazi na školovanje u Budimpeštu. Ondje je učila klasični balet, akrobatiku, step, klavir. U tom gradu upisuje Državnu više

ANTE JELASKA (Split, 20. srpnja 1925. – 20. prosinca 2021.)

Redatelj i pisac iznimne umjetničke kompetentnosti

Ante Jelaska svojim djelima uspijevao je postići da ona sama sobom izazivaju percepciju društvenih razlika, bez tendencioznosti unaprijed otkrivene namjere. Tako je kamuflirao svoj društveni angažman u neodlučnim i protuslovnim gibanjima vremena i političkih dinamika.

Piše: Vlatko Perković

Uz smrt 96 godina starog Ante Jelaske, do mirovine mahom redateljski angažiranog u HNK u Splitu, nameću se dva svojstva njegova kazališnog djelovanja. Ponajprije Jelaskin antifašizam, iz kojeg se reflektirao angažman za komunističkim svojstvima društvenog poretka. Iz te osnove Jelaskino umjetničko sudjelovanje u neodlučnim i protuslovnim gibanjima vremena postaje i ostaje određenje suprotno onim paralelnim više