HRVATSKO GLUMIŠTE
HRVATSKO GLUMIŠTE

Feljton

28. Zaboravljene kazališne heroine: MIRA ŽUPAN (Otočac, 5. kolovoza 1926. – Zagreb, 12. kolovoza 1993.) (1. dio)

Buntovnica sa snažnim glumačkim porivom

Mira Župan oduvijek je željela biti glumica. S četrnaest i pol godina postala je najmlađa učenica Glumačke škole, po svemu sudeći i najdarovitija, a zasigurno - najsretnija. Njezini profesori su, uz Gavellu bili svi do jednog, prvaci našeg kazališnog života: Dubravko Dujšin, Tomislav Tanhofer, Slavko Batušić...

Piše: Snježana Banović

„Glumački poziv je jedan snažni, stalni poriv“, rekla je na kraju svoje iznimno bogate karijere umjetnica koja je „oduvijek željela biti glumica“. Nakon gostovanja Vike Podgorske i Dubravka Dujšina u njenom rodnom Otočcu 1936. godine, desetogodišnja Mira Župan, sklona umjetničkom izražavanju kroz djetinje pisanje, crtanje i plesanje, puna želje da „mnogo toga vidi i doživi“, više

27. Zaboravljene kazališne heroine: IVANKA ŽUNAC (Zagreb, 23. svibnja 1938. – Zagreb, 30. rujna 2022.) (3. dio)

Giselle za sva vremena

Giselle Ivanke Žunac i danas pamte i ističu kao najbolju svi oni koji su je imali prilike vidjeti prije više od pola stoljeća. U razdoblju od 1965. do 1979. ulogu je plesala četrnaest puta, uključujući premijeru 1965. i obnovu 1970. godine, u koreografiji Gradimira Hadži-Slavkovića, te proslavu 25. godišnjice umjetničkog rada, 1979.

Piše: Davor Schopf

Na klasično pitanje koje je uloge najviše voljela, Ivanka Žunac odgovorila je: „Veliko mi je zadovoljstvo bilo plesati Juliju koju je koreografirao Dimitrije Parlić. Kolegica Đurđica Ludvig i ja mijenjale smo se s gošćom iz Beograda Dušankom Sifnios. Partner mi je bio Milorad Mišković, s kojim sam kasnije plesala i Giselle. Smatram da postoje tri više

26. Zaboravljene kazališne heroine: IVANKA ŽUNAC (Zagreb, 23. svibnja 1938. – Zagreb, 30. rujna 2022.) (2. dio)

Među najistaknutijim solistima

U Parizu je pripremala ulogu Aurore u baletu Trnoružica s koreografkinjom Françoise Adret koja je tu predstavu postavila u Zagrebu, s velikim uspjehom. Kao romantična balerina, koja je svoje kreacije oplemenjivala toplinom i profinjenošću, kao umjetnica visokih tehničkih mogućnosti te izrazite muzikalnosti, Ivanka Žunac odmah je privukla pozornost publike i kritike.

Piše: Davor Schopf

Ivanka Žunac postala je članica baletnog ansambla HNK-a 1956. godine. Od 1961. je solistica i nositeljica klasičnog, modernog i nacionalnog repertoara. Ostvarila je više od pedeset glavnih i naslovnih uloga. Godine 1966. bila je na studijskom boravku u Parizu. U znamenitoj Salle Wacker radila je sa svjetski poznatim pedagoginjama Norom Kiss i Rosellom Hightower. S više

25. Zaboravljene kazališne heroine: IVANKA ŽUNAC (Zagreb, 23. svibnja 1938. – Zagreb, 30. rujna 2022.) (1. dio)

Privrženost kazalištu

Ivanka Žunac primjer je talenta osuđenog na uspjeh. Nije prošla uobičajeno školovanje u baletnoj školi, ali joj je prirodna nadarenost otvarala sva vrata. Prve plesne korake naučila ju je Meri Šembera, a pohađala je i baletni studio Mile Jovanovića. Kada je prvi put došla na njegov klas, rekao joj je da izgleda kao lutka i tako je nastao nadimak – Beba.

Piše: Davor Schopf

Naslovna fotografija: Ivanka Žunac kao Lisa u Vragolastoj djevojci Zaboravlja li se brzo kazališne umjetnike? Ili prebrzo? Olako? Teška su to pitanja, a odgovor nije nimalo jednostavan. Kao što nečiji uspjeh može biti rezultatom najrazličitijih okolnosti, tako i na zaborav utječu najrazličitije okolnosti. Jedan je od važnih čimbenika ponašanje samog umjetnika poslije aktivna rada: posjećuje više

24. Zaboravljene kazališne heroine: PAULA HERZBERGER (Sisak, 29. lipnja 1906. – ?, oko 1950.) (3. dio)

Temperamentnta buntovnica iznimna talenta čiji je život završio kao u trileru

Živahna, temperamentna, puna topline i osjećaja, kako su je kritičari prikazivali u međuraću, Paula Herzberger isticala se u interpretacijama mladih djevojaka (naivki) pokazujući izraziti talent za prirodnu komiku, ali izraziti netalent za međuljudske odnose: bila je ratoborna i osvetoljubiva, optuživalo ju se za spletkarenje i ogovaranje kolega, naročito kolegica.

Piše: Snježana Banović

Naslovna fotografija: Paula Herzberger kao Franuša u Molièreovoj komediji Nauk od mužova, HNK u Zagrebu 1947. Još uoči rata, a u izrazito nepovoljnim financijskim prilikama za zagrebački teatar, novi ravnatelj Drame i kolega, prvak Dubravko Dujšin (na toj dužnosti od 31. listopada 1937. do 15. ožujka 1939.) odbija potpisati novi ugovor s Paulom Herzberger za više

23. Zaboravljene kazališne heroine: PAULA HERZBERGER (Sisak, 29. lipnja 1906. – ?, oko 1950.) (2. dio)

Rad u kontroverznom Studiju i aspiracije ozbiljne dramske prvakinje

Paula Herzberger istakla se kao Tamara u predstavi Slobodna ljubav već dugo zaboravljenog, a tada izuzetno popularnog ruskoga pisca, filozofa i moralista Pantelejmona Romanova. Svojim je elanom i erosom znatno pridonijela uspjehu predstave te je smatrala da je pred njom napokon prava karijera zrele dramske prvakinje, no prevarila se.

Piše: Snježana Banović

Naslovna fotografija: Paula Herzberger kao Vera u predstavi Prst pred nosom Jože Horvata Svojim čestim nastupima, u koje se ubrajaju i redovite zamjene u posljednji čas (ponajviše boležljive Nade Babić, v. nastavke 13. i 14. ovoga feljtona) Herzberger dodaje i one u Dramskom studiju, kojeg je bila članica od početka, a koji je 1927. kao više

22. Zaboravljene kazališne heroine: PAULA HERZBERGER (Sisak, 29. lipnja 1906. – ?, oko 1950.) (1. dio)

Rasna komičarka koja je od prvih uloga dobivala salve divljenja publike i kritike

Paula Herzberger prve četiri sezone provedene na daskama zagrebačkog kazališta igrala je veće i manje uloge, dokazujući se i u onima koje se inače ne daju mladim glumicama, pa je primjerice u Tolstojevu Uskrsnuću u režiji Tita Strozzija (1927.) igrala ulogu Starca, usto grbavog. Bilo bi preuranjeno tvrditi da je Paula Herzberger već izgrađena umjetnica, ali su nesumnjivi simptomi i jasne konture već tu.

Piše: Snježana Banović

Godine 1929., posljednje prije ukinuća zagrebačke glumačke škole iz koje je potekla zlatna generacija hrvatskog glumišta koja će ga oblikovati sve tamo do kraja 50-ih godina prošloga stoljeća, svoj je glumački nauk završila i Paula Herzberger. Rođena u Sisku kamo se 1904. iz Rumunjske kao službenik Austrijskih državnih željeznica doselio Izidor Herzberger (6. travnja 1878. više

21. Zaboravljene kazališne heroine: MILA MOSINGER-POPOVIĆ (Gradec kraj Vrbovca, 3. travnja 1894. – Zagreb, 19. kolovoza 1982.) (3. dio)

Velika umjetnica virtuoznog talenta koja je odolijevala vremenu

Mila Mosinger-Popović bila je pripadnica posljednjeg glumačkog ešalona stare garde zlatnoga razdoblja zagrebačkog kazališta između dva rata, koja je odolijevala vremenu, prilagođavajući se virtuozno kako novim modama, tako i zahtjevima novih generacija pisaca, redatelja i glumaca.

Piše: Snježana Banović

Nakon rata, Milin suprug Franjo Mosinger zapošljava se u Odjelu za štampu Predsjedništva Vlade NR Hrvatske u Zagrebu te u stilu gorljiva socrealizma snima brojne portrete radnika i seljaka. Njegova pak supruga redovito nastupa na sceni HNK iz koje je opereta (osim omiljenih, Tijardovićevih!) preselila u novo kazalište Komedija, osnovano u okviru zamaha petoljetke. Ostvaruje više

20. Zaboravljene kazališne heroine: MILA MOSINGER-POPOVIĆ (Gradec kraj Vrbovca, 3. travnja 1894. – Zagreb, 19. kolovoza 1982.) (2. dio)

Operetna prvakinja koja se na vrhuncu karijere uspješno posvećuje dramskim ulogama

Mila Mosinger-Popović do Drugog svjetskog rata nastupila je u mnoštvu velikih operetnih uloga, ali ravnopravno i u gomili manjih. Od 1934. godine, kada na vrhuncu karijere prestaje s pjevanjem, Mila se posvećuje dramskim ulogama te ostaje još puna dva desetljeća u angažmanu

Piše: Snježana Banović

Prva Milina dramska uloga u Zagrebu bila je ona Elize u Moliēreovom Škrtcu (13. lipnja 1920.) s kojom nastavlja svoj uspjeli komediografski niz: preuzima odmah veću ulogu Marianne u istom komadu, potom slijede Martina i Beliza u Učenim ženama pa Gospođa de Sotenville u Georgu Dandinu. Naročito se ističe (u svojoj 15. ulozi) kao Anitra više

19. Zaboravljene kazališne heroine: MILA MOSINGER-POPOVIĆ (Gradec kraj Vrbovca, 3. travnja 1894. – Zagreb, 19. kolovoza 1982.) (1. dio)

Operetna umjetnica s velikim talentom, šarmom i scenskom vještinom

Mila Mosinger-Popović pripada velikom nizu operetnih umjetnica s dugim karijerama bez kojih naša opereta ne bi zasigurno dostigla svoje zlatno razdoblje. Posjedovala je baš sve što opereta traži od izvođača: glas, stas, pokret, glumačku virtuoznost, smisao za stil, zavodljivi talent za improvizaciju, prirođeni šarm i zabavljački dar.

Piše: Snježana Banović

Naslovna fotografija: Mila u objektivu supruga Franje Mosingera, glasovitog zagrebačkog fotografa. Operetna subreta i dramska glumica čije ime danas izvan najužih teatroloških krugova ne govori gotovo ništa, potvrđuje u punom smislu pravilo o prolaznosti scenskog trajanja od kojeg se, paradoksalno, ispisuje kazališna povijest, grade mitovi i raspredaju legende. Danas je gotovo nemoguće razumjeti i djelić pozornosti više