Feljton

10. Zaboravljene kazališne heroine: Dvije režije Grete Kraus-Aranicki

Naklonost publike, oštre kritike i novi kriteriji u izboru redatelja

Greta Kraus-Aranicki debitirala je kao redateljica 1936. godine režijom komedije Matura Lászla Fodora, a s režiranjem je nastavila još samo jedanput, i to odmah nakon povratka iz Beograda u Zagreb, ujesen 1945. kada režira satiru Misija Mr. Perkinsa u zemlji boljševika Aleksandra Evdokimoviča Kornejčuka

Piše: Snježana Banović I. HNK u Zagrebu: Ladislav Fodor, Matura, red. Greta Kraus-Aranicki, 1936. Kao redateljica, Greta Kraus-Aranicki debitirala je 1936. godine režijom komedije Lászla Fodora (u prijevodu Bele Krleže) za vrijeme upravitelja (onodobni naziv za intendanta) Branimira (Branka) Šenoe[1] koji je u svome turbulentnom mandatu na čelu HNK-a jedva izlazio na kraj s financijskim više

9a. Zaboravljene kazališne heroine: GRETA KRAUS-ARANICKI - pjevačica, glumica i prva redateljica u HNK-u u Zagrebu (Osijek, 28. ožujka 1897 - Zagreb, 10. listopada 1956)

Iz kruga onih koji decenijama sadržavaju srž hrvatske dramske umjetnosti

Njezina smrt dogodila se gotovo u dan, četrdeset godina nakon što je prvi put stupila na pozornicu u ulozi grofa Orlovskoga. Vijest da se „naglo slomio njezin život“ bila je za kazališni Zagreb – kako to u nekrologu opisuje njezin veliki poštovatelj i prijatelj Slavko Batušić – upravo neshvatljiva.

Piše: Snježana Banović

Nakon oslobođenja, vraćaju se u Zagreb pa nakon kraćeg bolovanja i dopusta ujesen 1945. Greta dobiva honorarni angažman u zagrebačkom kazalištu nastavljajući svoj glumački razvoj do pune zrelosti – odsad tumači psihološki zahtjevnije uloge: zrele žene i jake starice.[6] Kako je materijalni položaj umjetnika u razdoblju neposredno nakon rata zbog razumljivih ekonomskih neprilika u Drugoj više

9. Zaboravljene kazališne heroine: GRETA KRAUS-ARANICKI - pjevačica, glumica i prva redateljica u HNK-u u Zagrebu (Osijek, 28. ožujka 1897 - Zagreb, 10. listopada 1956)

Kultivirana pjevačica, glumica i prva redateljica zagrebačkog kazališta

Greta Kraus-Aranicki bila je inteligentna i kultivirana glumica (govorila je njemački, francuski i talijanski jezik), od početka sloveći za vanredno sposobnu i savjesnu umjetnicu kojoj je erudicija omogućila da postane i redateljicom.

Piše: Snježana Banović Nekad istaknutu i iznimno popularnu, a danas posve zaboravljenu glumicu i pjevačicu Gretu Kraus od ranoga djetinjstva nije pratila osobita sreća: nakon smrti oca Vilima, četverogodišnja Greta, dvogodišnji brat i njihova majka ostaju bez ikakvih sredstava za života sa drugim. Odlučuju iz Osijeka preseliti  rođacima u  Zagreb pa uz njihovu pomoć Greta više

8. Zaboravljene kazališne heroine: Sestre Grund, naše prve filmske zvijezde - ZORKA GRUND, ud. KREMZAR (1900. - 1984.)

Nadarena i omiljena glumica koja je obilježila začetke hrvatskog filma

Zorka Grund na sceni HNK-a u Zagrebu debitirala je kao petogodišnja djevojčica, 1. studenog 1905. u ulozi djevojčice Milke u Freudenreichovim Graničarima. Zorka, nadarena za komiku, glumu, ples, mimiku i pjevanje uskoro staje ispred kamere te postaje jedna od glumica koje su obilježile začetake hrvatskog filma.

Piše: Snježana Banović U proljeće 1984., kad ju je nespretni pad nepovratno prikovao za krevet, osamdesetogodišnju Zorku Grund Vjesnik je proglasio „našom najstarijom filmskom glumicom“. Prošlo je tada gotovo stoljeće od onoga dana početkom 1895. kad je budući miljenik zagrebačke kazališne, ali i filmske publike – dvadeset devetogodišnji Arnošt Grund (Prag, 31. siječnja 1866. — više

7. Zaboravljene kazališne heroine: IVANA FREISINGER (Budimpešta, 20. II. 1850. - nepoznato), prva hrvatska primabalerina

Prva solistica i koreografkinja hrvatskog baleta

Ivana Freisinger snažno je pridonijela prvome valu hrvatske baletne umjetnosti. Krajem, za naš Balet sudbonosne 1876. godine, na praizvedbi Zajčeve opere Nikole Šubić Zrinjski ona koreografira sve baletne scene, što je navedeno na programskoj cedulji, i što predstavlja epohalni podatak za povijest našega Baleta.

Piše: Snježana Banović Među rijetkim podacima koji se znaju o našoj prvoj primabalerini, prvoj koreografkinji i prvoj baletnoj pedagoginji Ivani Freisinger jest i taj da je u ranu jesen 1876. godine, vlakom (koji je počeo prometovati koju godinu prije) iz Budimpešte preko Dombovára, Žaknja (Zákány) i Koprivnice stigla na zagrebački kolodvor, gdje ju je posve više

6. Zaboravljene kazališne heroine: KAROLINA (DRAGUTINA) NORVEG ZAPPE ud. FREUDENREICH (Beč, 24. kolovoza 1834. – Zagreb, 10. veljače 1903.), (3. dio)

Prva žena proglašena počasnim članom hrvatskog kazališta

Dok je njezin suprug Josip Freudenreich iz ničega, otpočetka gradio temelje i glavne stupove hrvatskoga kazališta podigavši ga u kratko vrijeme do zavidne umjetničke i organizacijske visine, Karolina Freudenreich mu je davala šarm, gracioznost i strast, ali i profesionalni odnos prema ulogama kakav se dotad - u dugim diletantskim godinama koje su prethodile pojavi toga iznimnog para - gotovo i nije viđao na sceni zagrebačkoga kazališta.

Piše: Snježana Banović Nijedna nasljednica Karoline Norveg nije je za života mogla ugroziti jer je (po strogom ali pravednom Šenoi) od svih bila – savršenija. U doba velikih scenskih pretjerivanja, prikazivanja suvišne patetike, visoke romantike i bezrazložne pantomime koje bi prečesto djelovale razorno „na naše očne živce, na osjećaj za mjeru i kontrolu“ te „na više

5. Zaboravljene kazališne heroine: KAROLINA (DRAGUTINA) NORVEG ZAPPE ud. FREUDENREICH (Beč, 24. kolovoza 1834. – Zagreb, 10. veljače 1903.), (2. dio)

Zaštitni znak operete i prva koja je pjeva na hrvatskom jeziku

Freudenreichovi se potpuno posvećuju razvoju hrvatskog glumišta - Josip režira sve što se postavlja na scenu, a Karolina igra u gotovo svakoj predstavi. Kad njezin muž uvodi na našu scenu operetu, Karolina odmah postaje prva subreta i zaštitni znak te popularne novotarije  - ujedno i prva u našoj povijesti koja je pjeva na hrvatskome.

Piše: Snježana Banović

Za svoju Karolinu je Freudenreich napisao brojne uloge u pučkim komadima, a one koje su je ponajviše proslavile su njezina prpošna dvojnica i imenjakinja u  Graničarima te šesnaestogodišnji dječak Živan u čarobnoj glumi s pjevanjem i plesom „Crna kraljica“. Zbog prilika u kojima se našla po dolasku u Zagreb, sve je svoje snage odmah usmjerila ka više

4. Zaboravljene kazališne heroine: KAROLINA (DRAGUTINA) NORVEG ZAPPE ud. FREUDENREICH (Beč, 24. kolovoza 1834. – Zagreb, 10. veljače 1903.), (1. dio)

Kazališna muza i vladarica scene

Josip Freudenreich je u svemu bio samouk te je svoju životnu suputnicu Karolinu Norveg uključivao u sve svoje „projekte“ za koje je ona imala sva potrebna, u Beču stečena znanja te mu je bez sumnje bila i muza i suradnica u njegovu grandioznome vizionarskom i pionirskom radu.

Piše: Snježana Banović

Nakon nesretne kazališne sudbine neomiljene Line Ody, na redu je jedna sretnija – ona iznimno omiljene pjevačice i glumice-komičarke prve faze u razvoju našega glumišta, Karoline rođ. Zappe, umjetničkog imena Norveg (Beč, 24. VIII. 1834. – Zagreb, 10. II. 1903). Rođena i odgojena u kazališnom okruženju (djed joj je bio slavni glumac Karl Blumenfeld ), prvi put je nastupila više

3. Zaboravljene kazališne heroine: LINA ODY (DRAGOJLA MILANOVA) rođ. pl. SCHNARENDORF (Pavija, Lombardija, 26. siječnja 1841. – Ljubljana, 26. studenoga 1901.), (3. dio)

Najnesretnija subreta hrvatskoga glumišta

Iako su zagrebačke novinske rubrike svrstavale Linu Ody u najprominentnije snage gornjogradskog kazališta, iako su je nazivali „rođenim dramatskim blagom“, vrijeme je samo radilo u korist zaborava, koji je u njezinu slučaju – sve do danas, ostao – povijesni.

Piše: Snježana Banović

Lina, ohrabrena uspjesima, želi ući i u operne podjele (kad se jednom ustanovi Opera), ali i dramske, pa za obje grane – i dramsku i glazbenu, redovito uzima jezične lekcije kod prof. Vjekoslava Babukića, znanoga jezikoslovca i preporoditelja, jednog od najbližih suradnika Ljudevita Gaja i prvog hrvatskog gramatičara.[1] Prednost joj je istančani sluh kojim lakoćom više

2. Zaboravljene kazališne heroine: LINA ODY (DRAGOJLA MILANOVA) rođ. pl. SCHNARENDORF (Pavija, Lombardija, 26. siječnja 1841. – Ljubljana, 26. studenoga 1901.), (2. dio)

Miljenica publike i kritike

Lina Ody (Dragojla Milanova) glumila je u novim ulogama u popularnom repertoaru koji puni blagajnu, a povremeno i u korisnicama - u to doba neophodnima za umjetnike bez ikakve egzistencijalne sigurnosti. Tako se objavljuje i vijest da se 3. ožujka 1866. u režiji Freudenreicha predstavlja „na korist predstavljačice i pjevačice Dragojle Milanove jednočina opereta Monsieur i Madame Denis Offenbacha“.

Piše: Snježana Banović

Lina/Dragojla napokon počinje niz primijećenih i dobro ocijenjenih nastupa: u studenom 1864. sudjeluje u popularnoj Offenbachovoj jednočinki Čarobne gusle, u kojoj se „izvanredno dopala“. Partneri su joj opet Norwegova i mladi, ali već istaknuti komičar Josip Plemenčić, Freudenreichov omiljeni učenik.[1] Bilo je to neposredno nakon smrti njegova brata Franje, najpopularnijeg komičara u kazalištu, na mjesto više