Laureati

Intervju: DAMIR BARTOL INDOŠ, dobitnik Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo na području kazališne umjetnosti

Ne mogu pristati na to da je umjetnički čin inferiorniji kirurškom zahvatu

„Glavni šahtofonski projekt bruitizma za zvuk i tijelo je nastavak istraživanja panceriziranog instrumentarija, oklopljavanja klasičnih instrumenata u oštre, metalne, piramidalne konstrukcije unutar kojih su instrumenti jednom zauvijek sarkofagizirani, premreženi jakim oprugama koje se opiru pokretanju. Radimo na onemogućavanju uobičajene virtuoznosti muziciranja, ali i na pronalasku njegovih izvedbenih i zvučnih potencijala. Klasični instrument je na taj način sačuvan, konzerviran za umjetnički rad protiv svog programa.“

Razgovarala: Katarina Kolega

3.3.2025. – Susretati godinama Damira Bartola Indoša po različitim kazališnim, uglavnom neintistucionalnim prostorima, za mene je velika čast. Kad je jedan od gledatelja, tih je i samozatajan, u razgovoru oduševljava me duhovitošću i znanjem, dok stvara i izvodi svoju umjetnost fascinira me njegova autentičnost, dosljednost, strast, jedinstvenost. Prošle godine struka mu je uručila Nagradu Vladimir više

---

Intervju: HELENA BULJAN (Đurđenovac, 9. srpnja 1941.), dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje – DRAMA

Moramo raditi na svojoj intimnoj, unutarnjoj slobodi

„Glumci svoje grčeve često prikrivaju i gledatelji ih ne trebaju primijetiti, no ja sam imala stalnu potrebu raditi na sebi i osloboditi se svega što me sputava. Htjela sam da i mladi ljudi to osvijeste, da dišu slobodno, da nemaju strahova, jer jedino slobodan čovjek može biti kreativan.“

Razgovarala: Katarina Kolega

25.2.2025. – Veličina bilo koje osobe, a posebice umjetnika, nije samo u njegovim djelima, nego u cjelokupnoj osobnosti. Glumica Helena Buljan velika je ne samo zbog upečatljivih interpretacija široke lepeze najzahtjevnijih uloga kojima je tijekom dugogodišnje karijere oduševljavala publiku i struku, nego i zbog samozatajnosti, samokritičnosti, skromnosti, prijateljske topline, optimizma i duboke introspekcije kojima me više

---

Intervju: LANA MENIGA (Wels, Austria, 1996.), dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju žensku ulogu u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade, 2024.

I dalje se borimo protiv duboko ukorijenjenih predrasuda i očekivanja koja su usmjerena prema ženama

„Naslov Možeš biti sve što želiš zvuči kao afirmativna poruka, ali kada ga stavimo u kontekst društvenih očekivanja, on postaje i ironičan. Postavlja pitanje – možemo li doista biti sve što želimo ili smo ograničeni normama i stereotipima?“

Razgovarao: Borna Vujčić

24.2.2025. – Lana Meniga, uz stalni angažman u ansamblu GDK Gavella, ostvarila je značajne uloge i na nezavisnoj sceni. U koprodukciji Umjetničke organizacije Punctum, T25 i KunstTeatra, nastala je predstava Možeš biti sve što želiš. Autorica Ivana Vuković godinama je gradila tekst, prikupljajući primjere mizoginije u svojevrsnom arhivskom radu – od starih brojalica i viceva više

---

Intervju: MATEJ KEJŽAR (Kranj, Slovenia, 1974.) autor i koreograf predstave House Bolero nagrađene Nagradom hrvatskog glumišta za Najbolju predstavu u cjelini u kategoriji Ples

Ples je po meni najčarobniji oblik umjetnosti

„Kao makera, jako me zanima kako ples živjeti, ne samo izvoditi. Moj cilj je bio, i još uvijek jest, kako to iskustvo prenijeti i na publiku, da i publika postane dio samog plesa. Da smo svi koji smo zajedno fizički prisutni u danom prostoru i vremenu dio ovog plesa. Gledati publiku kako gleda ples, ili biti u neposrednoj blizini plesača, sasvim je drugačije iskustvo.“

Razgovarala: Sanja Petrovski

6.2.2025. – Krajnje nepredvidljiv i intenzivan oblik zajedništva publika je imala prilike vidjeti na predstavi House Bolero čiji koncept i koreografiju potpisuje slovenski plesač i koreograf Matej Kejžar. Predstava je dobila Nagradu hrvatskog glumišta za Najbolju predstavu u cjelini u kategoriji Ples, a nastala je u produkciji Studija za suvremeni ples povodom 60. godišnjice postojanja više

---

Intervju: HELENA MINIĆ MATANIĆ (Pula, 8. ožujka 1979.) dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju sporednu ulogu – DRAMA

Višeslojni i izazovni likovi su prilika za izlazak iz sigurnih zona i glumački rast

„Novakov lik ravnateljice, koji igram u predstavi Slučaj vlastite pogibelji, isčitala sam kao da je kroz taj lik opisao sustav, zapravo sve sustave s kojima se svakodnevno susrećemo u raznim institucijama, a ne samo u školstvu. Taj model sustava i ponašanja nam je svima prepoznatljiv. Većina koja zasjedne u tu fotelju ne obazire se na ljude oko sebe, nego samo teže ka jednom cilju, a to je što duže zadržati se na vlasti. U manjim sredinama to dodatno dolazi do izražaja. Takva je moja ravnateljica.“

Razgovarao: Borna Vujčić

20.1.2024. – Helena Minić Matanić dosad je imala živopisan i rasprostranjen glumački put. Ova rođena Puležanka glumu je diplomirala na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, a prvi teatarski angažman stječe 2003. u Kazalištu Virovitica. Šest godina kasnije zapošljava se u Istarskom narodnom kazalištu u rodnoj Puli, a 2022. postaje članica ansambla HNK Varaždin. Stalni angažman više

---

Intervju: RUŽICA MAURUS (Požega, 3. lipnja 1998.) dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina

Godina uspjeha, novih izazova i zahvalnosti

„Izuzetno sam sretna i počašćena da sam dobila priliku u tako ranoj dobi u takvoj kući kao što je Kazalište Komedija. S obzirom na to da se uz glumu bavim i pjevanjem, voljela bih se okušati u mjuziklu u skorije vrijeme, a što se tiče dramskog repertoara, volim igrati komedije, tako da se zaista tamo osjećam kao kod kuće.“

Razgovarao: Borna Vujčić

7.1.2025. – Ružica Maurus 2024. godinu pamtit će po značajnim uspjesima. Na početku godine primljena je u stalni angažman Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija, a na kraju godine prima Nagradu Hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina za ulogu Gostioničarke Ruže u predstavi Gostioničarka Carla Goldonija u režiji Davora Svedružića i produkciji Gradskog više

---

Intervju: NIVES IVANKOVIĆ, laureatkinja 34. Marulićevih dana za ulogu Vesne u predstavi Crvena voda HNK-a Split

Teatar je jedno od posljednjih utočišta za kritičko promišljanje temeljnih ljudskih vrijednosti

„Majke su jedina sorta ljudi koje govore istim jezikom, jezikom ljubavi. Najdivnije i najrazornije emocije. Oblikovanje i strukturiranje takvih uloga je jedan od najljepših glumačkih izazova u mojoj životnoj i glumačkoj zrelosti. Pogotovo što u dramaturškom okviru, gdje je ona zatvorena u četiri tjeskobna zida malomišćanskog mentaliteta ali i doslovno, kao da je sebe sama osudila na kućni pritvor, nije mi bio prepreka nego izazov da je učinim emotivnim pokretačem predstave.“

Razgovarao: Borna Vujčić

26.9.2024. – „Nives Ivanković u ulozi majke pokazala je sve faze žalovanja zbog nestanka djeteta kroz neprihvaćanje surove realnosti preko ljutnje do tuge i prihvaćanja. Nada u dobar ishod držala je grč lica i tijela kroz suzdržane kretnje i dinamiku glasa. Tako izgleda nepatvorena patnja. Povjerovali smo.” Ovim riječima žiri Slobodne Dalmacije obrazložio je svoju više

---

Intervju: LUCIJA MARKOVIĆ, dobitnica druge Nagrade Marin Držić za dramsko djelo 75 godina i Alah nije prozborio ni riječ

Moderno ropstvo i demokracija na društvenim mrežama

„Prvo mišljenje mi je bilo da je ovu dramu nemoguće uprizoriti, ali sam onda dobila ideju. Komentari s društvenih mreža su možda građa koja bi bila najbliža korskom, demokratičnom iskazu kakvog su Grci razvijali u početcima antičke tragedije. Moj zamišljaj potencijalne inscenacije išao bi u smjeru demokratizacije kazališne izvedbe. Možda bi glumci i publika stajali zajedno izmiješani u prostoru u ravnopravnom odnosu, možda bi se tražilo da publika dodaje svoje komentare i gradi novi tekst u svakoj izvedbi.“

Razgovarao: Borna Vujčić

12. rujna 2024. – Lucija Marković autorica je drame 75 godina i Alah nije prozborio ni riječ, za koju joj je na 37. Marulovim danima uručena druga Nagrada Marin Držić. Završavajući preddiplomski studij dramaturgije, Lucija Marković osvrće se na autorsko-aktivistički aspekt izrade dramskog teksta o stradanjima civila u Gazi, s naglaskom na zbivanja nakon izraelskog više

---

Intervju: ŽELIMIR MESARIĆ, dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje – DRAMA

Cijeli život borim se s logikom ili – ili

„Ovo je nagrada obitelji, nagrada ceha. Bio bih licemjeran kada bih rekao da me nije razveselila. I njome nije završena moja karijera, kao što se neki moji prijatelji vole šaliti. Dapače, sad sam dobio još veći vjetar u leđa i spreman sam raditi intenzivno. Ponovno želim postaviti Ibsenova Neprijatelja naroda. Uz to, silno želim režirati Kamovljevu Kaljužu, a rado bih radio i Machiavellijevu Mandragolu.“

Razgovarala: Katarina Kolega

30.6.2024. – „Želimir Mesarić, erudit i homo theatralis, filmofil, klasičar, klasični filolog i anglist, kazališnu režiju i radiofoniju diplomirao je 1972. na Akademiji za kazalište, film i televiziju. Jedan je od najposvećenijih čuvara kazališne igre i hrvatskoga kazališta“, riječi su predsjednika žirija za dramu Velimira Čokljata, koji mu je dodijelio Nagradu hrvatskog glumišta za životno djelo. više

---

Intervju: IVAN LEO LEMO, laureat 31. Festivala glumca

Sve moje predstave imaju feminističku, almodovarovsku angažiranost

„Oduvijek sam znao da je moje mjesto u teatru. Ta inicijacija mi se dogodila u mom rodnom Splitu gledajući uloge veličanstvene Zdravke Krstulović; slušajući operete maestra Tijardovića. Sada, nakon trideset godina, trudim se sa Splitom podijeliti sve što sam u međuvremenu naučio.“

Razgovarao: Borna Vujčić

30.6.2024. – „Ivan Leo Lemo, svaka Anđa ponaosob te Ante, kao najbolja muška uloga u ovom komadu, uputili su nas u zakone Zagore. Što reći? Ovaj Gestamtkunstwerk visoko je postavio ljestvicu izvedbenog i smislenog predstavljanja cijelih larpurlartiskičkih mentalnih sklopova surovih realnosti borbenog kraja, hajdučkih ljudi i junakinja kako ženskih, tako i muških, da se pograbe više

---