HRVATSKO GLUMIŠTE
HRVATSKO GLUMIŠTE

Laureati

TOMISLAV ZAJEC (Zagreb, 12. ožujka 1972.), dobitnik Nagrade Marin Držić za suvremeni dramski tekst na 35. Marulićevim danima za predstavu Nestajanje HNK-a u Zagrebu.

Nisam pisac koji svoje tekstove režira dok ih ispisuje

„Nagrada Marin Držić uvijek je dobrodošla stimulacija kazalištima, kao što je i sama nagrada svojevrsni reflektor koji može pokazati u kojem se smjeru i na koji način razvija suvremeno hrvatsko dramsko pismo.“

Razgovarao: Borna Vujčić

14.6.2025. – Tomislav Zajec ime je koje u suvremenoj hrvatskoj književnosti i kazalištu već desetljećima ispisuje stranice prožete specifičnom autorskom vizijom, gdje se precizna dramska mehanika susreće s dubokim uranjanjem u kompleksnost ljudskih odnosa i društvenih trauma. Kao višestruko nagrađivani pjesnik, romanopisac i dramatičar, te kao utjecajni redoviti profesor na Odsjeku dramaturgije Akademije dramske umjetnosti više

JAN KOVAČIĆ (Zagreb, 15. veljače 1999.), dobitnik posebnoga priznanja na 18. Gumbekovim danima za predstavu Balade Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija

Predstavom Balade vodim publiku u prekrasan svijet Krležinih misli

„Balade Petrice Kerempuha su tako prekrasno komplicirano djelo. Cijeli proces nastanka mojih Balada počeo je od glazbe. Prvo sam napisao song o grofu Kegleviću. Uzeo sam Krležinu Keglovichianu i stihovima dodao pratnju. To je krenulo dalje, pa sam iduće stvorio song za Gumbelijum rožu – glazba je bila vjetar u leđa koja je tome dala strukturu. Ljudi imaju priliku vidjeti predstavu na koju sam jako ponosan.“

Razgovarao: Borna Vujčić

23.5.2025. – Jan Kovačić začetak svoje izvođačke karijere utemeljio je na svestranosti i predanosti zanatu. Njegov umjetnički put započeo je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je stekao jedinstveno obrazovanje na smjeru glume i lutkarstva. Upravo je studij u Osijeku Kovačiću pružio duboku poduku iz mjuzikla pod vodstvom Veronike Hardy, usadivši mu više

MATIJA ŠAKORONJA (Zagreb, 15. travnja 1992.), dobitnik Nagrade za najboljega glumca na 18. Gumbekovim danima u predstavi Prekid preko veze Kazališta Moruzgva

Nezavisna scena oduvijek je bila dio mog glumačkog puta

„U Hrvatskoj nezavisna scena raste i raste. Sve je više mladih umjetničkih organizacija i trupa s izvrsnim predstavama i to me jako veseli. Nadam se da će u budućnosti dobivati i veće poticaje za svoje projekte.“

Razgovarao: Borna Vujčić

30.4.2025. – Matija Šakoronja glumac je čiju specifičnu scensku okretnost i vještinu transformacije potvrđuju brojni nizovi nagrada i nominacija. Od matičnog Satiričkog kazališta Kerempuh do raznolikih projekata na nezavisnoj sceni, Šakoronjina karijera obilježena je žanrovskom širinom, no s jasnim afinitetom prema komičnom izrazu. Njegova sposobnost munjevitog prebacivanja iz uloge u ulogu, nerijetko prožimajući i najozbiljnije više

MIROSLAV ČABRAJA (Slavonski Brod, 7. siječnja 1979.), dobitnik nagrade Zlatni studio za najboljeg glumca u predstavi Let iznad kukavičjeg gnijezda HNK-a u Osijeku

Umjetnički motiv i vapaj za stvaranjem temelji su kazališta

„Kazališna je dužnost kritički se odnositi spram vremena i prostora u kojem živimo, ne misleći samo na lokalno nego i na globalno, te isticati slabosti mediokritetskog stanja uma današnjice, i to s intelektualnim podsmijehom koji negira sve formalne i ideološke modele.“

Razgovarao: Borna Vujčić

17.4.2025. – Na mapi suvremenoga hrvatskog teatra, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku u recentnim sezonama zauzima značajno mjesto, a velik uspjeh predstave Let iznad kukavičjeg gnijezda potvrdio je status kuće koja uspješno spaja autorski izričaj s primjetnim odjekom kod publike. U središtu tog uspjeha, kako na pozornici tako i iza nje, stoji Miroslav Čabraja – više

GORAN JURIĆ (Karlovac, 1983.), dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta 2024. za ulogu Wotana u operi Rajnino zlato Richarda Wagnera, u produkciji HNK-a Ivana pl. Zajca Rijeka

Monumentalni dramski glasovi gravitacijski savijaju režiju kako lirski glasovi nisu u stanju

„Rastrganost između božanskog i ljudskog je ono što Wotana razlikuje od plošnih svemogućih božanstava. Njegova ranjivost i proračunatost u kombinaciji s božanskom prirodom otvaraju pregršt mogućnosti u glazbenom smislu.“

Razgovarao: Luka Nalis

9.3.2025. – Hrvatski bas Goran Jurić jedan je od najuspješnijih predstavnika mlađe generacije hrvatskih opernih umjetnika koji svoju karijeru gradi u Njemačkoj gdje je član Državne opere u Stuttgartu, dok je prethodno bio član Bavarske državne opere u Münchenu. Jurić je čovjek široke naobrazbe, što je razvidno iz ovog razgovora za koji je neposredni povod više

ŽELJKO KÖNIGSKNECHT (Vukovar, 12. veljače 1961.), dobitnik Bobijeve nagrade za najboljeg glumca za ulogu u predstavi Pljuska u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh

Nijedna vlast ne voli čuti kritike na svoj račun, ali i u socijalizmu smo radili vrlo oštre predstave

„Pljuska je u svojoj osnovi komedija intrige i konverzacije. E, sad, kada se na to nadoda i njen političko-satirički element, onda je to prava poslastica za publiku. A ova predstava je izvrstan primjer politički angažiranog teatra i izvrsno odražava stanje današnjeg hrvatskog društva.“

Razgovarao: Borna Vujčić

8.3.2025. – Željko Königsknecht je glumac čija karijera, protežući se preko četrdeset godina, nije obilježena samo kvantitetom uloga, nego i kontinuiranim istraživanjem raznolikosti kazališnog izraza – od satiričnih komedija do dramskih studija karaktera. Königsknechtov umjetnički put karakterizira učestalost pohvala i priznanja struke, od Zlatnog smijeha na Danima satire, preko Zlatne jabuke za mlade umjetnike, do više

Intervju: DAMIR BARTOL INDOŠ, dobitnik Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo na području kazališne umjetnosti

Ne mogu pristati na to da je umjetnički čin inferiorniji kirurškom zahvatu

„Glavni šahtofonski projekt bruitizma za zvuk i tijelo je nastavak istraživanja panceriziranog instrumentarija, oklopljavanja klasičnih instrumenata u oštre, metalne, piramidalne konstrukcije unutar kojih su instrumenti jednom zauvijek sarkofagizirani, premreženi jakim oprugama koje se opiru pokretanju. Radimo na onemogućavanju uobičajene virtuoznosti muziciranja, ali i na pronalasku njegovih izvedbenih i zvučnih potencijala. Klasični instrument je na taj način sačuvan, konzerviran za umjetnički rad protiv svog programa.“

Razgovarala: Katarina Kolega

3.3.2025. – Susretati godinama Damira Bartola Indoša po različitim kazališnim, uglavnom neintistucionalnim prostorima, za mene je velika čast. Kad je jedan od gledatelja, tih je i samozatajan, u razgovoru oduševljava me duhovitošću i znanjem, dok stvara i izvodi svoju umjetnost fascinira me njegova autentičnost, dosljednost, strast, jedinstvenost. Prošle godine struka mu je uručila Nagradu Vladimir više

Intervju: HELENA BULJAN (Đurđenovac, 9. srpnja 1941.), dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje – DRAMA

Moramo raditi na svojoj intimnoj, unutarnjoj slobodi

„Glumci svoje grčeve često prikrivaju i gledatelji ih ne trebaju primijetiti, no ja sam imala stalnu potrebu raditi na sebi i osloboditi se svega što me sputava. Htjela sam da i mladi ljudi to osvijeste, da dišu slobodno, da nemaju strahova, jer jedino slobodan čovjek može biti kreativan.“

Razgovarala: Katarina Kolega

25.2.2025. – Veličina bilo koje osobe, a posebice umjetnika, nije samo u njegovim djelima, nego u cjelokupnoj osobnosti. Glumica Helena Buljan velika je ne samo zbog upečatljivih interpretacija široke lepeze najzahtjevnijih uloga kojima je tijekom dugogodišnje karijere oduševljavala publiku i struku, nego i zbog samozatajnosti, samokritičnosti, skromnosti, prijateljske topline, optimizma i duboke introspekcije kojima me više

Intervju: LANA MENIGA (Wels, Austria, 1996.), dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju žensku ulogu u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade, 2024.

I dalje se borimo protiv duboko ukorijenjenih predrasuda i očekivanja koja su usmjerena prema ženama

„Naslov Možeš biti sve što želiš zvuči kao afirmativna poruka, ali kada ga stavimo u kontekst društvenih očekivanja, on postaje i ironičan. Postavlja pitanje – možemo li doista biti sve što želimo ili smo ograničeni normama i stereotipima?“

Razgovarao: Borna Vujčić

24.2.2025. – Lana Meniga, uz stalni angažman u ansamblu GDK Gavella, ostvarila je značajne uloge i na nezavisnoj sceni. U koprodukciji Umjetničke organizacije Punctum, T25 i KunstTeatra, nastala je predstava Možeš biti sve što želiš. Autorica Ivana Vuković godinama je gradila tekst, prikupljajući primjere mizoginije u svojevrsnom arhivskom radu – od starih brojalica i viceva više

Intervju: MATEJ KEJŽAR (Kranj, Slovenia, 1974.) autor i koreograf predstave House Bolero nagrađene Nagradom hrvatskog glumišta za Najbolju predstavu u cjelini u kategoriji Ples

Ples je po meni najčarobniji oblik umjetnosti

„Kao makera, jako me zanima kako ples živjeti, ne samo izvoditi. Moj cilj je bio, i još uvijek jest, kako to iskustvo prenijeti i na publiku, da i publika postane dio samog plesa. Da smo svi koji smo zajedno fizički prisutni u danom prostoru i vremenu dio ovog plesa. Gledati publiku kako gleda ples, ili biti u neposrednoj blizini plesača, sasvim je drugačije iskustvo.“

Razgovarala: Sanja Petrovski

6.2.2025. – Krajnje nepredvidljiv i intenzivan oblik zajedništva publika je imala prilike vidjeti na predstavi House Bolero čiji koncept i koreografiju potpisuje slovenski plesač i koreograf Matej Kejžar. Predstava je dobila Nagradu hrvatskog glumišta za Najbolju predstavu u cjelini u kategoriji Ples, a nastala je u produkciji Studija za suvremeni ples povodom 60. godišnjice postojanja više