HRVATSKO GLUMIŠTE
HRVATSKO GLUMIŠTE

Laureati

MATIJA ŠAKORONJA (Zagreb, 15. travnja 1992.), dobitnik Nagrade za najboljega glumca na 18. Gumbekovim danima u predstavi Prekid preko veze Kazališta Moruzgva

Nezavisna scena oduvijek je bila dio mog glumačkog puta

„U Hrvatskoj nezavisna scena raste i raste. Sve je više mladih umjetničkih organizacija i trupa s izvrsnim predstavama i to me jako veseli. Nadam se da će u budućnosti dobivati i veće poticaje za svoje projekte.“

Razgovarao: Borna Vujčić

30.4.2025. – Matija Šakoronja glumac je čiju specifičnu scensku okretnost i vještinu transformacije potvrđuju brojni nizovi nagrada i nominacija. Od matičnog Satiričkog kazališta Kerempuh do raznolikih projekata na nezavisnoj sceni, Šakoronjina karijera obilježena je žanrovskom širinom, no s jasnim afinitetom prema komičnom izrazu. Njegova sposobnost munjevitog prebacivanja iz uloge u ulogu, nerijetko prožimajući i najozbiljnije više

MIROSLAV ČABRAJA (Slavonski Brod, 7. siječnja 1979.), dobitnik nagrade Zlatni studio za najboljeg glumca u predstavi Let iznad kukavičjeg gnijezda HNK-a u Osijeku

Umjetnički motiv i vapaj za stvaranjem temelji su kazališta

„Kazališna je dužnost kritički se odnositi spram vremena i prostora u kojem živimo, ne misleći samo na lokalno nego i na globalno, te isticati slabosti mediokritetskog stanja uma današnjice, i to s intelektualnim podsmijehom koji negira sve formalne i ideološke modele.“

Razgovarao: Borna Vujčić

17.4.2025. – Na mapi suvremenoga hrvatskog teatra, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku u recentnim sezonama zauzima značajno mjesto, a velik uspjeh predstave Let iznad kukavičjeg gnijezda potvrdio je status kuće koja uspješno spaja autorski izričaj s primjetnim odjekom kod publike. U središtu tog uspjeha, kako na pozornici tako i iza nje, stoji Miroslav Čabraja – više

GORAN JURIĆ (Karlovac, 1983.), dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta 2024. za ulogu Wotana u operi Rajnino zlato Richarda Wagnera, u produkciji HNK-a Ivana pl. Zajca Rijeka

Monumentalni dramski glasovi gravitacijski savijaju režiju kako lirski glasovi nisu u stanju

„Rastrganost između božanskog i ljudskog je ono što Wotana razlikuje od plošnih svemogućih božanstava. Njegova ranjivost i proračunatost u kombinaciji s božanskom prirodom otvaraju pregršt mogućnosti u glazbenom smislu.“

Razgovarao: Luka Nalis

9.3.2025. – Hrvatski bas Goran Jurić jedan je od najuspješnijih predstavnika mlađe generacije hrvatskih opernih umjetnika koji svoju karijeru gradi u Njemačkoj gdje je član Državne opere u Stuttgartu, dok je prethodno bio član Bavarske državne opere u Münchenu. Jurić je čovjek široke naobrazbe, što je razvidno iz ovog razgovora za koji je neposredni povod više

ŽELJKO KÖNIGSKNECHT (Vukovar, 12. veljače 1961.), dobitnik Bobijeve nagrade za najboljeg glumca za ulogu u predstavi Pljuska u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh

Nijedna vlast ne voli čuti kritike na svoj račun, ali i u socijalizmu smo radili vrlo oštre predstave

„Pljuska je u svojoj osnovi komedija intrige i konverzacije. E, sad, kada se na to nadoda i njen političko-satirički element, onda je to prava poslastica za publiku. A ova predstava je izvrstan primjer politički angažiranog teatra i izvrsno odražava stanje današnjeg hrvatskog društva.“

Razgovarao: Borna Vujčić

8.3.2025. – Željko Königsknecht je glumac čija karijera, protežući se preko četrdeset godina, nije obilježena samo kvantitetom uloga, nego i kontinuiranim istraživanjem raznolikosti kazališnog izraza – od satiričnih komedija do dramskih studija karaktera. Königsknechtov umjetnički put karakterizira učestalost pohvala i priznanja struke, od Zlatnog smijeha na Danima satire, preko Zlatne jabuke za mlade umjetnike, do više

Intervju: DAMIR BARTOL INDOŠ, dobitnik Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo na području kazališne umjetnosti

Ne mogu pristati na to da je umjetnički čin inferiorniji kirurškom zahvatu

„Glavni šahtofonski projekt bruitizma za zvuk i tijelo je nastavak istraživanja panceriziranog instrumentarija, oklopljavanja klasičnih instrumenata u oštre, metalne, piramidalne konstrukcije unutar kojih su instrumenti jednom zauvijek sarkofagizirani, premreženi jakim oprugama koje se opiru pokretanju. Radimo na onemogućavanju uobičajene virtuoznosti muziciranja, ali i na pronalasku njegovih izvedbenih i zvučnih potencijala. Klasični instrument je na taj način sačuvan, konzerviran za umjetnički rad protiv svog programa.“

Razgovarala: Katarina Kolega

3.3.2025. – Susretati godinama Damira Bartola Indoša po različitim kazališnim, uglavnom neintistucionalnim prostorima, za mene je velika čast. Kad je jedan od gledatelja, tih je i samozatajan, u razgovoru oduševljava me duhovitošću i znanjem, dok stvara i izvodi svoju umjetnost fascinira me njegova autentičnost, dosljednost, strast, jedinstvenost. Prošle godine struka mu je uručila Nagradu Vladimir više

Intervju: HELENA BULJAN (Đurđenovac, 9. srpnja 1941.), dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje – DRAMA

Moramo raditi na svojoj intimnoj, unutarnjoj slobodi

„Glumci svoje grčeve često prikrivaju i gledatelji ih ne trebaju primijetiti, no ja sam imala stalnu potrebu raditi na sebi i osloboditi se svega što me sputava. Htjela sam da i mladi ljudi to osvijeste, da dišu slobodno, da nemaju strahova, jer jedino slobodan čovjek može biti kreativan.“

Razgovarala: Katarina Kolega

25.2.2025. – Veličina bilo koje osobe, a posebice umjetnika, nije samo u njegovim djelima, nego u cjelokupnoj osobnosti. Glumica Helena Buljan velika je ne samo zbog upečatljivih interpretacija široke lepeze najzahtjevnijih uloga kojima je tijekom dugogodišnje karijere oduševljavala publiku i struku, nego i zbog samozatajnosti, samokritičnosti, skromnosti, prijateljske topline, optimizma i duboke introspekcije kojima me više

Intervju: LANA MENIGA (Wels, Austria, 1996.), dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju žensku ulogu u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade, 2024.

I dalje se borimo protiv duboko ukorijenjenih predrasuda i očekivanja koja su usmjerena prema ženama

„Naslov Možeš biti sve što želiš zvuči kao afirmativna poruka, ali kada ga stavimo u kontekst društvenih očekivanja, on postaje i ironičan. Postavlja pitanje – možemo li doista biti sve što želimo ili smo ograničeni normama i stereotipima?“

Razgovarao: Borna Vujčić

24.2.2025. – Lana Meniga, uz stalni angažman u ansamblu GDK Gavella, ostvarila je značajne uloge i na nezavisnoj sceni. U koprodukciji Umjetničke organizacije Punctum, T25 i KunstTeatra, nastala je predstava Možeš biti sve što želiš. Autorica Ivana Vuković godinama je gradila tekst, prikupljajući primjere mizoginije u svojevrsnom arhivskom radu – od starih brojalica i viceva više

Intervju: MATEJ KEJŽAR (Kranj, Slovenia, 1974.) autor i koreograf predstave House Bolero nagrađene Nagradom hrvatskog glumišta za Najbolju predstavu u cjelini u kategoriji Ples

Ples je po meni najčarobniji oblik umjetnosti

„Kao makera, jako me zanima kako ples živjeti, ne samo izvoditi. Moj cilj je bio, i još uvijek jest, kako to iskustvo prenijeti i na publiku, da i publika postane dio samog plesa. Da smo svi koji smo zajedno fizički prisutni u danom prostoru i vremenu dio ovog plesa. Gledati publiku kako gleda ples, ili biti u neposrednoj blizini plesača, sasvim je drugačije iskustvo.“

Razgovarala: Sanja Petrovski

6.2.2025. – Krajnje nepredvidljiv i intenzivan oblik zajedništva publika je imala prilike vidjeti na predstavi House Bolero čiji koncept i koreografiju potpisuje slovenski plesač i koreograf Matej Kejžar. Predstava je dobila Nagradu hrvatskog glumišta za Najbolju predstavu u cjelini u kategoriji Ples, a nastala je u produkciji Studija za suvremeni ples povodom 60. godišnjice postojanja više

Intervju: HELENA MINIĆ MATANIĆ (Pula, 8. ožujka 1979.) dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju sporednu ulogu – DRAMA

Višeslojni i izazovni likovi su prilika za izlazak iz sigurnih zona i glumački rast

„Novakov lik ravnateljice, koji igram u predstavi Slučaj vlastite pogibelji, isčitala sam kao da je kroz taj lik opisao sustav, zapravo sve sustave s kojima se svakodnevno susrećemo u raznim institucijama, a ne samo u školstvu. Taj model sustava i ponašanja nam je svima prepoznatljiv. Većina koja zasjedne u tu fotelju ne obazire se na ljude oko sebe, nego samo teže ka jednom cilju, a to je što duže zadržati se na vlasti. U manjim sredinama to dodatno dolazi do izražaja. Takva je moja ravnateljica.“

Razgovarao: Borna Vujčić

20.1.2024. – Helena Minić Matanić dosad je imala živopisan i rasprostranjen glumački put. Ova rođena Puležanka glumu je diplomirala na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, a prvi teatarski angažman stječe 2003. u Kazalištu Virovitica. Šest godina kasnije zapošljava se u Istarskom narodnom kazalištu u rodnoj Puli, a 2022. postaje članica ansambla HNK Varaždin. Stalni angažman više

Intervju: RUŽICA MAURUS (Požega, 3. lipnja 1998.) dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina

Godina uspjeha, novih izazova i zahvalnosti

„Izuzetno sam sretna i počašćena da sam dobila priliku u tako ranoj dobi u takvoj kući kao što je Kazalište Komedija. S obzirom na to da se uz glumu bavim i pjevanjem, voljela bih se okušati u mjuziklu u skorije vrijeme, a što se tiče dramskog repertoara, volim igrati komedije, tako da se zaista tamo osjećam kao kod kuće.“

Razgovarao: Borna Vujčić

7.1.2025. – Ružica Maurus 2024. godinu pamtit će po značajnim uspjesima. Na početku godine primljena je u stalni angažman Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija, a na kraju godine prima Nagradu Hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina za ulogu Gostioničarke Ruže u predstavi Gostioničarka Carla Goldonija u režiji Davora Svedružića i produkciji Gradskog više