LAUREATI

KREŠIMIR DOLENČIĆ (Zagreb, 1962.), dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta za najbolje redateljsko ostvarenje u dramskoj predstavi Ekvinocijo u produkciji 75. Dubrovačkih ljetnih igara kao i za Nagrade za najbolje redateljsko ostvarenje za operu Figarov pir HNK-a u Osijeku

Teatar je danas jedna od rijetkih istina

Vrijeme je da se u Dubrovniku ponovo igra na Gundulićevoj placi, da se nekada vrati Carrarina poljana u Splitu i da se mogu velike predstave igrati i na Prokurativama. Vrijeme je da se shvati kako restoranska ponuda ne može diktirati duhovnu hranu koja je tim gradovima potrebna, inače će se srušiti. I nestati. A vrijeme je i da Dubrovnik sagradi tu dvoranu. Isto tako je vrijeme i da Zagreb dobije ono što je već pedeset godina Cankarjev dom u Ljubljani. Kad se grade kazališta onda ljudi ne odlaze iz zemlje.

23.9.2025. - Redatelj Krešimir Dolenčić (1962.) nezaobilazno je ime hrvatske i međunarodne kazališne scene. Riječ je o kazališnom umjetniku koji podjednako uspješno djeluje u opernom i dramskom repertoaru, a njegove režije Zajčeva Nikole Šubića Zrinjskog i Gotovčeva Ere s onoga svijeta amblematske su predstave koje spadaju u kazališnu opću kulturu u Hrvata. Neposredan povod za razgovor činjenica je da je Dolenčić laureat Nagrade hrvatskog glumišta… više

DIANA HALLER (Rijeka, 1986.), dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju žensku ulogu – Giovanne Seymour u operi Anna Bolena Gaetana Donizettija, u produkciji HNK-a Ivana pl. Zajca Rijeka

Svako kazalište mora riskirati – samo tako raste i publika i ansambl

28.7.2025. - Mezzosopranistica Diana Haller rođena je 1986. u Rijeci. Već dugi niz godina uspješno gradi međunarodnu karijeru pretežito na njemačkom govornom području, gdje se nalazi njena matična kuća – Državna opera u Stuttgartu. U posljednje vrijeme polako ulazi u… više


ANJA PLETIKOSA (Zagreb, 31. srpnja 1987.), dobitnica Nagrade za dramaturgiju predstave Smrt u Dubrovniku Dramskog studija Prazan prostor na 35. Marulićevim danima

Dramaturgija je pitanje socijalne i emotivne inteligencije

15.6.2025. - Anja Pletikosa pripada redu onih kazališnih autorica čiji se rad ne mjeri samo brojem projekata nego i dubinom etičkog i društvenog promišljanja koje unosi u svaki od njih. Kao dramaturginja i dramska spisateljica svoj je profesionalni put izgradila na razmeđi… više


GORAN GOLOVKO (Split, 17. travnja, 1965.), dobitnik Nagrade za režiju za predstavu Nije pas beštija Gradskog kazališta lutaka Split, na 35. Marulićevim danima

Smoje je na Šarkova usta odašiljao satirične strelice

15.6.2025. - Rijetki su redatelji na hrvatskoj kazališnoj sceni čiji rad s jednakom predanošću i znatiželjom obuhvaća dramu, operu i, kako je recentno dokazao, inovativno lutkarstvo. Goran Golovko pripada upravo tom krugu svestranih kazališnih umjetnika, a njegov redateljski… više

OBLJETNICE

Intervju: ZIJAD GRAČIĆ (Kakanj, 7. ožujka 1959.) – 40 godina umjetničkog djelovanja

Kazalište je moja ljubav i oduvijek me fasciniralo

„Kad se osvrnem, potpisao bih sve projekte u kojima sam radio i na svaku sam glumačku ulogu ponosan. Zadovoljan sam svojim životom i radom, mislim da sam imao sreću radeći u HNK-u i s izvrsnim kolegama i kolegicama, kao i u drugim kazalištima i na festivalima, na filmovima i na radiju. Imam osjećaj zaokružene cjeline. HNK je bio jedan stup, drugi stup je bio Dubrovnik sa svim svojim sadržajima, Dubrovačkim ljetnim igrama i Kazalištem Marina Držića, rad s Lectirumom i ostalim kazalištima i kazališnim skupinama treći, na filmovima, televiziji i na radiju četvrti. Ne žalim ni za čim i mogu sve objektivno komentirati .”

16.7.2024. - Iako ove godine obilježavate veliku glumačku obljetnicu, na kojoj Vam odsrca čestitam, manje je poznato da Vi imate i druge umjetničke talente koje godinama njegujete i koji će u nekom dobrom trenutku možda ugledati svjetlo dana i objaviti se javnosti. Da, često sam se primao olovke i crtao meni zanimljive stvari i objekte u sredinama u kojima sam se nalazio. To me smirivalo i koncentriralo na nadolazeće aktivnosti. Osobito mi je inspirativan bio… više

RATKO GLAVINA (Split, 1. prosinca 1941.) – 70 godina na hrvatskim kazališnim daskama i pred kamerama

Nikada nije išao linijom manjeg umjetničkog otpora

30.7.2024. - „Po najužoj struci i od malih nogu, on je glumac, i to kazališni, čak i nasljedno zaražen glumom, što se uopće ne bi dalo pogoditi na prvi ni na drugi pogled, budući da gospodin Ratko Glavina izgleda kao normalan građanin. Onaj tko ga ne zna, pomislio bi, onako… više


Intervju: PERO JURIČIĆ (Seoce, 19. srpnja 1945.) – 50 godina umjetničkog djelovanja

Kako god glumili, jedino istina dopire do publike

24.4.2024. - Slavonac Pero Juričić sredinom srpnja proslavit će 79. rođendan, koji na neki način protječe u svjetlu velike obljetnice: punih 50 godina vjernosti glumi – kako kazališnoj, tako i filmskoj i televizijskoj. S obzirom na to da nije u mirovini (što ga drži vitalnim,… više


Intervju: ARETA ĆURKOVIĆ (Đakovo, 6. ožujka 1973.) – 30 godina umjetničkog djelovanja na sceni i filmu

Uvijek sam nastojala na sceni biti ogoljena i iskrena

Autorica naslovne fotografije: Marina Vojnović Buljubašić 14.4.2024. - Glumica, lutkarica, prvakinja Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića – Areta Ćurković, prije dvije je godine, u sklopu 27. lutkarskog proljeća, u Vukovaru primila nagradu za životno djelo – Povelju Zvonko… više

SJEĆANJA

NINA ERAK (Zagreb, 12. veljače 1956. – Zagreb, 10. kolovoza 2025.)

Izvrsna edukatorica, mentorica i glumica koja je nosila repertoar Kerempuha

Nina Erak bila je posebna glumica, pametna, posvećena, glumstvena, talentirana, tako da je mogla igrati uloge u velikome rasponu: od djevojaka do starijih žena, dramske i komedijske, male i velike, u svima je bila briljantna, veseleći se svome glumačkome poslu i kolegama glumcima.

2.9.2025. - „Iako je“, kako progovara Brook, „u društvu uopće nejasna uloga umjetnosti i iako bi većina ljudi savršeno dobro živjela bez ikakve umjetnosti, ima ljudi koji bez kazališta ne mogu i ne bi mogli“. Teško je i bolno pisati o odlasku čovjeka, još je teže ako otiđu glumci i glumice, jer s njima odlaze i umiru i sve njihove uloge. Otišla je Nina Erak, iznimna, istaknuta i višestruko nagrađivana kazališna, filmska i televizijska glumica,… više

PERO MIOČ (Žabljak kod Livna, 12. siječnja 1942. – Šibenik, 26. srpnja 2025.)

Neumorni prevoditelj, pjesnik i kazalištarac

1.9.2025. - Studirao je i diplomirao u Zadru, što je za generaciju kojoj je Pero Mioč pripadao važno naglasiti, jer mnogi su mladići zapeli na prvim honorarnim pa stalnim poslovima (bila je to generacija kojoj život nije bio lagan i borba za preživljavanje bila je svakodnevna)… više


MIRKO KRALJEV (Split, 6. svibnja 1939. – Split, 22. srpnja 2025.)

Nestor hrvatskoga glumišta koji je cijeli život ostao vjeran splitskoj pozornici

1.8.2025. - Dva i pol mjeseca pošto je navršio svoj 86. rođendan, izmoren bolešću u Splitu je 22. srpnja preminuo nestor hrvatskoga glumišta – Mirko Kraljev. Otišao je u svom domu na splitskome Lučcu, u srcu najstarijega dijela grada u kojem je i rođen. Riječ je o umjetniku… više


MILKO ŠPAREMBLEK (Prevalje, Slovenija, 1. prosinca 1928. – Zagreb, 25. veljače 2025.)

Koreograf koji je ples utkao u sjećanje čitave generacije

31.5.2025 - Ispratili smo Milka Šparembleka. Koliko se poznajemo, je li dugi niz godina i brojnih predstava postao nejasan i dalek u prostoru vremena ili ipak nije? Sjećanja se pojavljuju kao kakav akvarel, ne posve jasna ali posve bliska. Ma koliko plesači pamtili koraka i muzičkih… više

FELJTON

4. Zaboravljeni prvaci hrvatskoga glumišta: DUBRAVKO DUJŠIN (Zadar, 12. rujna 1894. – Zagreb, 30. siječnja 1947.)

Majstor scene i navjestitelj suvremene glume u Hrvatskoj

Dubravko Dujšin, jedan od neprežaljenih prvaka hrvatskoga glumišta, nastupio je u kazalištu više od 2300 puta, odigravši 245 uloga. Bio je majstor glumačke umjetnosti zvonkoga glasa, osobit glumac koji je doživljavao ovacije gledališta, hvalospjeve kritike, priznanja zavidnih kolega, širio je razdraganost i dobro raspoloženje, bio je društven i duhovit, uzor kao glumac, kazališni sveznalica, vrhunski čovjek, „povijesna i kazališna legenda i naš suvremenik“

13.9.2025. - Dujšina, Gavellina učenika, „jednoga od najpopularnijih glumaca epohe“, jednoga od protagonista zagrebačke glumačke škole koji se proslavio ulogama Držićevih (Dundo Maroje), Gundulićevih (Redovnik, Dubravka), Demetrovih (Dmitar Hvaranin, Teuta), Bogovićevih (Matija Gubec), Vojnovićevih (Orsat, Dubrovačka trilogija) i Begovićevih dramskih osoba (Marko Barić u drami Bez trećega; Smrt u Pustolovu pred vratima), kao i glumeći Shakespeareove… više

3. Zaboravljeni prvaci hrvatskoga glumišta: DUBRAVKO DUJŠIN (Zadar, 12. rujna 1894. – Zagreb, 30. siječnja 1947.)

Glumački uspjesi i partnerstvo s Vikom Podgorskom

12.9.2025. - Dujšina je izgled predodredio za glumca; bio je lijep, visok, markantan, skladnih crta lica, uvijek elegantan, tako da su ga oduvijek pratile obožavateljice, a imao je i divan glas – navode se „bogate modulacije Dujšinova baritona“. Međutim, nije se odmah počeo… više


2. Zaboravljeni prvaci hrvatskoga glumišta: DUBRAVKO DUJŠIN (Zadar, 12. rujna 1894. – Zagreb, 30. siječnja 1947.)

Gospodar scene i slamatelj srdaca

11.9.2025. - Čime je Dujšin zadužio hrvatsku kazališnu javnost? Intrigantnim se čini pratiti samo naslove u novinama za vrijeme njegova života i nakon iznenadne smrti, kao i u godinama i desetljećima obilježavanja preranoga odlaska i katarzičnoga završetka gotovo filmskoga… više


1. Zaboravljeni prvaci hrvatskoga glumišta: DUBRAVKO DUJŠIN (Zadar, 12. rujna 1894. – Zagreb, 30. siječnja 1947.)

Prvi kazališni koraci i neraskidiva veza dviju umjetničkih duša

10.9.2025. - „Večeras sam odigrao prvu rolu. Prvi put sam stupio na zagrebačku pozornicu, prvi put sam proživio za kulisama i pred njima, prvi put sam pogledao s bine na ono opasno, crno, milo, drago zjalo s tisuću očiju, tisuću glava, srdaca, ruku, na ono zahvalno i kruto… više

TEME

Feljton: Baletani između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 1.

Tko pleše za Hrvatsku?

Pregled nacionalnih baletnih ansambala i razloga zašto dominiraju inozemni plesači.

Baleti hrvatskih narodnih kazališta – poput onih u Zagrebu, Splitu i Rijeci – već se godinama oslanjaju na značajan broj stranih plesača, što je vidljivo u gotovo svim sezonama posljednjeg desetljeća. Ovo ne samo da oblikuje estetski i repertoarni karakter predstava, već otvara šira pitanja o ulozi domaćih umjetnika, kulturnoj politici te mogućnostima razvoja nacionalnog plesačkog kadra. Pitanje “Tko pleše za Hrvatsku?” postaje, u tom kontekstu,… više

Feljton: Izazovi teške umjetničke profesije - UVOD

Baletani između scenske bajke i surove realnosti

18. 8. 2025. Feljton Baletani između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije istražuje svakodnevicu profesionalnih baletnih umjetnika u Hrvatskoj, s naglaskom na zagrebačku scenu. Iako publika baletane doživljava kroz prizmu elegancije i gracioznosti,… više



IVAN VIDIĆ: Sviraju zavađene muzike i druge drame, Hrvatski centar ITI, 2022.

Poetski realizam i apokaliptične vizije

19.11.2024. - Ivan Vidić (1966.) poznati je romanopisac i izvođeni kazališni autor koji je  osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća stupio na domaću kazališnu scenu.  Od Harpe u ZKM-u, Ospica i Velike Tilde u Gavelli do Bakinog srca u &TD-u i Octopussyja… više

NOVOSTI

Dodijeljene Nagrade Judita 71. Splitskog ljeta

Glumac Mijo Jurišić i ansambl opere Dioklecijan dobitnici su nagrada Judita za najbolja umjetnička ostvarenja u dramskom i glazbenom programu 71. Splitskog ljeta.

18.8.2025. - Nagradu Judita za najbolje umjetničko ostvarenje u dramskom programu 71. Splitskog ljeta ocjenjivački sud odlučio je dodijeliti prvaku Drame Hrvatskog narodnog kazališta Split Miji Jurišiću za ulogu Marka Bruta u tragediji Williama Shakespearea Julije Cezar. Ocjenjivački sud u sastavu: Jasna Jukić, glumica; Roko Sikavica, glumac; Toni Ćapeta, univ. mag. educ. philol. croat. et angl. Nagrada Judita za najbolje umjetničko ostvarenje glazbenog programa… više

Pobjednici 72. Pulskog filmskog festivala

18.8.2025. - Svečana dodjela Zlatnih arena 72. Pulskog filmskog festivala održala se u Istarskom narodnom kazalištu. Velikom zlatnom arenom za najbolji film nagrađen je Mirotvorac Ivana Ramljaka. O filmovima iz Glavnog natjecateljskog programa odlučivao je peteročlani žiri:… više



40. Zagrebačko histrionsko ljeto

20.6.2025. - Jubilarno 40. Zagrebačko histrionsko ljeto otvaram se u četvrtak 10. srpnja u 21 h, premijerom komedije MUKE PO IVEKU Nina Škrabea, a režiji Ivan-Gorana Viteza. Predstava će igrati sve do 6. rujna, svaki dan osim nedjelje i ponedjeljka, od 8. srpnja do 9. kolovoza… više