Laureati

KREŠIMIR DOLENČIĆ (Zagreb, 1962.), dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta za najbolje redateljsko ostvarenje u dramskoj predstavi Ekvinocijo u produkciji 75. Dubrovačkih ljetnih igara kao i za Nagrade za najbolje redateljsko ostvarenje za operu Figarov pir HNK-a u Osijeku

Teatar je danas jedna od rijetkih istina

Vrijeme je da se u Dubrovniku ponovo igra na Gundulićevoj placi, da se nekada vrati Carrarina poljana u Splitu i da se mogu velike predstave igrati i na Prokurativama. Vrijeme je da se shvati kako restoranska ponuda ne može diktirati duhovnu hranu koja je tim gradovima potrebna, inače će se srušiti. I nestati. A vrijeme je i da Dubrovnik sagradi tu dvoranu. Isto tako je vrijeme i da Zagreb dobije ono što je već pedeset godina Cankarjev dom u Ljubljani. Kad se grade kazališta onda ljudi ne odlaze iz zemlje.

Razgovarao: Luka Nalis

23.9.2025. – Redatelj Krešimir Dolenčić (1962.) nezaobilazno je ime hrvatske i međunarodne kazališne scene. Riječ je o kazališnom umjetniku koji podjednako uspješno djeluje u opernom i dramskom repertoaru, a njegove režije Zajčeva Nikole Šubića Zrinjskog i Gotovčeva Ere s onoga svijeta amblematske su predstave koje spadaju u kazališnu opću kulturu u Hrvata. Neposredan povod za više

---

DIANA HALLER (Rijeka, 1986.), dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju žensku ulogu – Giovanne Seymour u operi Anna Bolena Gaetana Donizettija, u produkciji HNK-a Ivana pl. Zajca Rijeka

Svako kazalište mora riskirati – samo tako raste i publika i ansambl

„Mišljenja sam da je uloga redatelja puno teža od uloge pjevača jer kao pjevačica ovisim sama o sebi i eventualno o dirigentu i tempu koji zadaje, a kao redatelj ovisim o svima drugima i mislim da je to najveći izazov: od svakoga uključenog u proces izvući ono što je potrebno kako bi se zamišljeni redateljski koncept doista i ostvario.“

Razgovarao: Luka Nalis

28.7.2025. – Mezzosopranistica Diana Haller rođena je 1986. u Rijeci. Već dugi niz godina uspješno gradi međunarodnu karijeru pretežito na njemačkom govornom području, gdje se nalazi njena matična kuća – Državna opera u Stuttgartu. U posljednje vrijeme polako ulazi u sopranski fah, a osim pjevačke paralelno njeguje karijeru operne redateljice. Neposredni povod za ovaj razgovor više

---

ANJA PLETIKOSA (Zagreb, 31. srpnja 1987.), dobitnica Nagrade za dramaturgiju predstave Smrt u Dubrovniku Dramskog studija Prazan prostor na 35. Marulićevim danima

Dramaturgija je pitanje socijalne i emotivne inteligencije

„Voljela bih se pozabaviti adaptacijom nekoga ogromnog klasika. Voljela bih raditi s nekim od redatelja s kojima još nisam imala priliku raditi. Strašno me intrigiraju intimne teme smrti, sjećanja i djetinjstva, ali i društvenih nepravdi u ovo neofeudalno doba u kojem živimo. No što god se desilo, želim da moj rad uvijek bude iskren i posvećen kakav je dosad bio, bez fige u džepu, ali i bez kompromisa.“

Razgovarao: Borna Vujčić

15.6.2025. – Anja Pletikosa pripada redu onih kazališnih autorica čiji se rad ne mjeri samo brojem projekata nego i dubinom etičkog i društvenog promišljanja koje unosi u svaki od njih. Kao dramaturginja i dramska spisateljica svoj je profesionalni put izgradila na razmeđi nezavisne scene, za koju kaže da je „razdrmala klasično uštogljeno kazalište“, i velikih više

---

GORAN GOLOVKO (Split, 17. travnja, 1965.), dobitnik Nagrade za režiju za predstavu Nije pas beštija Gradskog kazališta lutaka Split, na 35. Marulićevim danima

Smoje je na Šarkova usta odašiljao satirične strelice

„Stručni žiri prepoznao je estetske dosege predstave Nije pas beštija, tim više što se jedna lutkarska predstava za odrasle na prestižnom Festivalu hrvatske drame mogla percipirati samo kao kuriozitet ili šaljivi dodatak njegovom ozbiljnom dramskom programu. Marulićevi dani iz godine u godinu dokazuju svoju svrhu i važnost u promicanju hrvatskoga dramskog pisma i traganju za novim, drugačijim izvedbenim pristupima i formama.“

Razgovarao: Borna Vujčić

15.6.2025. – Rijetki su redatelji na hrvatskoj kazališnoj sceni čiji rad s jednakom predanošću i znatiželjom obuhvaća dramu, operu i, kako je recentno dokazao, inovativno lutkarstvo. Goran Golovko pripada upravo tom krugu svestranih kazališnih umjetnika, a njegov redateljski potpis, utkan u repertoare brojnih nacionalnih i gradskih kazališta, odlikuje se promišljenim pristupom tekstu i dubokim razumijevanjem više

---

TOMISLAV ZAJEC (Zagreb, 12. ožujka 1972.), dobitnik Nagrade Marin Držić za suvremeni dramski tekst na 35. Marulićevim danima za predstavu Nestajanje HNK-a u Zagrebu.

Nisam pisac koji svoje tekstove režira dok ih ispisuje

„Nagrada Marin Držić uvijek je dobrodošla stimulacija kazalištima, kao što je i sama nagrada svojevrsni reflektor koji može pokazati u kojem se smjeru i na koji način razvija suvremeno hrvatsko dramsko pismo.“

Razgovarao: Borna Vujčić

14.6.2025. – Tomislav Zajec ime je koje u suvremenoj hrvatskoj književnosti i kazalištu već desetljećima ispisuje stranice prožete specifičnom autorskom vizijom, gdje se precizna dramska mehanika susreće s dubokim uranjanjem u kompleksnost ljudskih odnosa i društvenih trauma. Kao višestruko nagrađivani pjesnik, romanopisac i dramatičar, te kao utjecajni redoviti profesor na Odsjeku dramaturgije Akademije dramske umjetnosti više

---

JAN KOVAČIĆ (Zagreb, 15. veljače 1999.), dobitnik posebnoga priznanja na 18. Gumbekovim danima za predstavu Balade Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija

Predstavom Balade vodim publiku u prekrasan svijet Krležinih misli

„Balade Petrice Kerempuha su tako prekrasno komplicirano djelo. Cijeli proces nastanka mojih Balada počeo je od glazbe. Prvo sam napisao song o grofu Kegleviću. Uzeo sam Krležinu Keglovichianu i stihovima dodao pratnju. To je krenulo dalje, pa sam iduće stvorio song za Gumbelijum rožu – glazba je bila vjetar u leđa koja je tome dala strukturu. Ljudi imaju priliku vidjeti predstavu na koju sam jako ponosan.“

Razgovarao: Borna Vujčić

23.5.2025. – Jan Kovačić začetak svoje izvođačke karijere utemeljio je na svestranosti i predanosti zanatu. Njegov umjetnički put započeo je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je stekao jedinstveno obrazovanje na smjeru glume i lutkarstva. Upravo je studij u Osijeku Kovačiću pružio duboku poduku iz mjuzikla pod vodstvom Veronike Hardy, usadivši mu više

---

MATIJA ŠAKORONJA (Zagreb, 15. travnja 1992.), dobitnik Nagrade za najboljega glumca na 18. Gumbekovim danima u predstavi Prekid preko veze Kazališta Moruzgva

Nezavisna scena oduvijek je bila dio mog glumačkog puta

„U Hrvatskoj nezavisna scena raste i raste. Sve je više mladih umjetničkih organizacija i trupa s izvrsnim predstavama i to me jako veseli. Nadam se da će u budućnosti dobivati i veće poticaje za svoje projekte.“

Razgovarao: Borna Vujčić

30.4.2025. – Matija Šakoronja glumac je čiju specifičnu scensku okretnost i vještinu transformacije potvrđuju brojni nizovi nagrada i nominacija. Od matičnog Satiričkog kazališta Kerempuh do raznolikih projekata na nezavisnoj sceni, Šakoronjina karijera obilježena je žanrovskom širinom, no s jasnim afinitetom prema komičnom izrazu. Njegova sposobnost munjevitog prebacivanja iz uloge u ulogu, nerijetko prožimajući i najozbiljnije više

---

MIROSLAV ČABRAJA (Slavonski Brod, 7. siječnja 1979.), dobitnik nagrade Zlatni studio za najboljeg glumca u predstavi Let iznad kukavičjeg gnijezda HNK-a u Osijeku

Umjetnički motiv i vapaj za stvaranjem temelji su kazališta

„Kazališna je dužnost kritički se odnositi spram vremena i prostora u kojem živimo, ne misleći samo na lokalno nego i na globalno, te isticati slabosti mediokritetskog stanja uma današnjice, i to s intelektualnim podsmijehom koji negira sve formalne i ideološke modele.“

Razgovarao: Borna Vujčić

17.4.2025. – Na mapi suvremenoga hrvatskog teatra, Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku u recentnim sezonama zauzima značajno mjesto, a velik uspjeh predstave Let iznad kukavičjeg gnijezda potvrdio je status kuće koja uspješno spaja autorski izričaj s primjetnim odjekom kod publike. U središtu tog uspjeha, kako na pozornici tako i iza nje, stoji Miroslav Čabraja – više

---

GORAN JURIĆ (Karlovac, 1983.), dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta 2024. za ulogu Wotana u operi Rajnino zlato Richarda Wagnera, u produkciji HNK-a Ivana pl. Zajca Rijeka

Monumentalni dramski glasovi gravitacijski savijaju režiju kako lirski glasovi nisu u stanju

„Rastrganost između božanskog i ljudskog je ono što Wotana razlikuje od plošnih svemogućih božanstava. Njegova ranjivost i proračunatost u kombinaciji s božanskom prirodom otvaraju pregršt mogućnosti u glazbenom smislu.“

Razgovarao: Luka Nalis

9.3.2025. – Hrvatski bas Goran Jurić jedan je od najuspješnijih predstavnika mlađe generacije hrvatskih opernih umjetnika koji svoju karijeru gradi u Njemačkoj gdje je član Državne opere u Stuttgartu, dok je prethodno bio član Bavarske državne opere u Münchenu. Jurić je čovjek široke naobrazbe, što je razvidno iz ovog razgovora za koji je neposredni povod više

---

ŽELJKO KÖNIGSKNECHT (Vukovar, 12. veljače 1961.), dobitnik Bobijeve nagrade za najboljeg glumca za ulogu u predstavi Pljuska u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh

Nijedna vlast ne voli čuti kritike na svoj račun, ali i u socijalizmu smo radili vrlo oštre predstave

„Pljuska je u svojoj osnovi komedija intrige i konverzacije. E, sad, kada se na to nadoda i njen političko-satirički element, onda je to prava poslastica za publiku. A ova predstava je izvrstan primjer politički angažiranog teatra i izvrsno odražava stanje današnjeg hrvatskog društva.“

Razgovarao: Borna Vujčić

8.3.2025. – Željko Königsknecht je glumac čija karijera, protežući se preko četrdeset godina, nije obilježena samo kvantitetom uloga, nego i kontinuiranim istraživanjem raznolikosti kazališnog izraza – od satiričnih komedija do dramskih studija karaktera. Königsknechtov umjetnički put karakterizira učestalost pohvala i priznanja struke, od Zlatnog smijeha na Danima satire, preko Zlatne jabuke za mlade umjetnike, do više

---