HRVATSKO GLUMIŠTE
HRVATSKO GLUMIŠTE

Sjećanja

NINA ERAK (Zagreb, 12. veljače 1956. – Zagreb, 10. kolovoza 2025.)

Izvrsna edukatorica, mentorica i glumica koja je nosila repertoar Kerempuha

Nina Erak bila je posebna glumica, pametna, posvećena, glumstvena, talentirana, tako da je mogla igrati uloge u velikome rasponu: od djevojaka do starijih žena, dramske i komedijske, male i velike, u svima je bila briljantna, veseleći se svome glumačkome poslu i kolegama glumcima.

Piše: Vesna M. Muhoberac

2.9.2025. – „Iako je“, kako progovara Brook, „u društvu uopće nejasna uloga umjetnosti i iako bi većina ljudi savršeno dobro živjela bez ikakve umjetnosti, ima ljudi koji bez kazališta ne mogu i ne bi mogli“. Teško je i bolno pisati o odlasku čovjeka, još je teže ako otiđu glumci i glumice, jer s njima odlaze više

PERO MIOČ (Žabljak kod Livna, 12. siječnja 1942. – Šibenik, 26. srpnja 2025.)

Neumorni prevoditelj, pjesnik i kazalištarac

Pero Mioč pripadao je ljudima koji su mnogo toga pokušali, a mnogo i uspjeli. Pisao je pjesme, prevodio s poljskog, ali i s bugarskog, slovenskog i ruskog, komunicirao s mnogima. Za kazalište je pisao, prevodio, režirao pa napokon i dvaput zaigrao na sceni kad mu se činilo da drugačije neće ići.

Piše: Grozdana Cvitan

1.9.2025. – Studirao je i diplomirao u Zadru, što je za generaciju kojoj je Pero Mioč pripadao važno naglasiti, jer mnogi su mladići zapeli na prvim honorarnim pa stalnim poslovima (bila je to generacija kojoj život nije bio lagan i borba za preživljavanje bila je svakodnevna) ne završivši studij zbog kojeg su krenuli u gradove više

MIRKO KRALJEV (Split, 6. svibnja 1939. – Split, 22. srpnja 2025.)

Nestor hrvatskoga glumišta koji je cijeli život ostao vjeran splitskoj pozornici

Mirko Kraljev najveći broj uloga odigrao je na pozornici HNK Split, gdje je bio dobitnikom i dviju važnih nagrada. Prvo je za ulogu Klanfara u Ledi Miroslava Krleže dobio Nagradu Marul na festivalu Marulićevi dani (1994.), a zatim i Nagradu Judita za ulogu Agamemnona u Sofoklovoj tragediji Ajant na Splitskom ljetu (1998.).

Piše: Siniša Vuković

1.8.2025. – Dva i pol mjeseca pošto je navršio svoj 86. rođendan, izmoren bolešću u Splitu je 22. srpnja preminuo nestor hrvatskoga glumišta – Mirko Kraljev. Otišao je u svom domu na splitskome Lučcu, u srcu najstarijega dijela grada u kojem je i rođen. Riječ je o umjetniku koji je ostvario iznimnu i vrlo zapaženu više

MILKO ŠPAREMBLEK (Prevalje, Slovenija, 1. prosinca 1928. – Zagreb, 25. veljače 2025.)

Koreograf koji je ples utkao u sjećanje čitave generacije

„Volio je plesače, razumijevao je njihove probleme, vjerovao im je. Njegovo mjesto na klupi u dvorani, mrvice duhana smotane cigarete, puno poezije, puno sjajne glazbe, puno boje, puno novih saznanja – sve je to nama donosio Milko Šparemblek. Bilo je to za nas veliko vrijeme učenja, škola svih kazališnih umijeća, jer bez takvog znanja nema kompletnoga umjetnika.“ (Ljiljana Gvozdenović)

Piše: Ljiljana Gvozdenović

31.5.2025 – Ispratili smo Milka Šparembleka. Koliko se poznajemo, je li dugi niz godina i brojnih predstava postao nejasan i dalek u prostoru vremena ili ipak nije? Sjećanja se pojavljuju kao kakav akvarel, ne posve jasna ali posve bliska. Ma koliko plesači pamtili koraka i muzičkih fraza, u sjećanju ostaje značajan prostor za one čiji više

ŽELJKO VUKMIRICA VUK (Zagreb, 11. listopada 1953. – Zagreb, 3. svibnja 2025.)

Kazališni čarobnjak velike karizme i scenske energije

Željko Vukmirica otišao je iznenada i ostavio duboku prazninu u hrvatskom glumačkome svijetu. Bio je prema svemu drukčiji, izvanserijski, veliki kazališni i filmski glumac, Zagrepčanin rođenjem, umjetnik cijeloga svijeta. Sve je mogao izvesti, pravi glumac, histrion, iznimne pojavnosti, izvrsno je pjevao, svirao niz instrumenata, plesao, bio vrlo spretan i strastven u glumi.

Piše: Vesna M. Muhoberac

8.5.2025. – Jedan od najkarizmatičnijih hrvatskih glumaca srednje generacije, dramski umjetnik, u glumačkoj mladosti enfant terrible, Željko Vukmirica Vuk napustio nas je iznenada, 3. svibnja 2025., kao jedan od onih ljudi za koje smo mislili da neće nikad otići, jer su snažni u tijelu, glavi i umu i imaju još toliko kazališnih ideja koje sad više

ALFI KABILJO (Zagreb, 22. prosinca 1935. – Zagreb, 1. travnja 2025.)

Najveća ličnost hrvatskog mjuzikla

Alfi Kabiljo na hrvatskoj je glazbenoj sceni ostavio neizbrisiv trag glazbom brojnih mjuzikla, zbog čega je u tisku prozvan „kraljem hrvatskog mjuzikla“. Od Velike trke u Komediji 1969. Kabiljovi su mjuzikli izvedeni više od tisuću puta. Kultna Jalta, Jalta od praizvedbe 1971. godine u Zagrebu izvedena je više od 1500 puta u interpretaciji različitih kazališta.

Piše: Vesna M. Muhoberac

17.4.2025. – Hrvatski skladatelj, dirigent, aranžer, pijanist, tekstopisac, libretist i producent, predsjednik Hrvatskoga društva skladatelja, ali i sportaš, Alfi Kabiljo napustio nas je 1. travnja u devedesetoj godini. Pravim imenom Alfons, veliki je umjetnik cijelu karijeru izgradio kao Alfi. Rođen je u Zagrebu u obitelji sefardskih Židova porijeklom iz Sarajeva. Otac Ašer Kabiljo (1903. – više

TOMISLAV KURELEC (Karlovac, 11. svibnja 1942. – Zagreb, 14. srpnja 2024.)

Neizostavan glas hrvatske kazališne i filmske kritike

Tomislav Kurelec bio je hrvatski kritičar, dramaturg, redatelj te od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do nedavna odlaska jedan od najvećih autoriteta kazališne i filmske kritike u nas, jednako cijenjen među kolegama u svijetu.

Piše: Branka Primorac

12.3.2025. – Tomislav Kurelec, kritičar, dramaturg, redatelj, od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do nedavna odlaska jedan od najvećih autoriteta kazališne i filmske kritike u Hrvatskoj, jednako cijenjen među kolegama u svijetu. Diplomirani komparatist, vrlo je rano počeo pisati kazališne kritike kao novinar kritičar na Radiju Zagreb (1965. – 1968.), svom prvom radnom mjestu. Ubrzo je više

IVAN IVICA KUNEJ (Zagreb, 14. prosinca 1931. – Zagreb, 23. veljače 2025.)

Čovjek iznimne energije i darovitosti u raznim područjima djelovanja

Ivan Ivica Kunej u svojim tridesetima i četrdesetima, kao član Komedijina glumačkog ansambla, u četrnaest je godina ostvario sedamdesetak uloga u repertoaru koji Komedija njeguje od osnutka do danas. Glumio je u drami, ali i plesao i pjevao u komediji i opereti, mjuziklu. Dokazivao se kao komičar, pjevač i plesač, a najplodnije godine bile su mu od 1955. do 1968.

Piše: Branka Primorac

11.3.2025. – Ivan Ivica Kunej bio je kazališni i filmski glumac te politički i kulturni djelatnik. Polovicu radnog vijeka proveo je u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija (1955. – 1978.), kao član glumačkog ansambla i potom organizacijski tajnik. Rođeni Zagrepčanin sa završenom Srednjom tehničkom školom, na razmeđi srednjeg i visokog obrazovanja donosi odluku koja nije bila više

MIRJANA DONADINI PERIĆ (Split, 1933. – Split, 11. veljače 2025.)

Pouzdana pjevačica koja je briljirala u operetnim ulogama domaćih autora

Mirjana Donadini Perić najviše se istaknula u operetama Ive Tijardovića. Tako se ponajbolje pamte njezini nastupi u komadu Mala Floramye, u kojima je bila i Mala Floramye i Šjora Petronila i Miss Eveline Beauty-Flower, te kapolavoru žanra Spli’ski akvarel, u kojem je tumačila uloge i Marice i Perine Štrambere.

Piše: Siniša Vuković

Naslovna fotografija: Mirjana Donadini Perić (Rosalinda), Johann Strauss ml., Šišmiš, HNK Split 9.3.2025. – Odlaskom Mirjane Donadini Perić splitska operna scena ostaje bez jedne od važnih opruga iz stare garde solistica u mehanizmu kazališnog života najvećeg dalmatinskoga grada. Sopranistica rođena 1933. godine u Splitu značajnim je doprinosom obilježila desetljeća Splitske opere između Drugoga svjetskog rata više

LUKRECIJA BREŠKOVIĆ (Dubrovnik, 30. kolovoza 1940. – Zagreb, 11. veljače 2025.)

Legenda zagrebačkog mjuzikla i značajna figura Komedijine povijesti

Lukrecija Brešković pripadala je onom krugu Komedijinih umjetnika koji su se, od kraja 1960-ih do kraja 1990-ih, intenzivno posvetili izvođenju hrvatskih mjuzikala i sudjelovali u stvaranju pojma „zagrebačke škole mjuzikla“ pod vodstvom Vlade Štefančića. U Komediji su je od milja zvali Kike. Bila je posebna. Zračila je šarmom na sceni i u privatnom životu, pozitivnom energijom i vedrinom.

Piše: Davor Schopf

1.3.2025. – Lukrecija Brešković provela je cijeli radni vijek u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija, u radnom odnosu od kraja 1963. do kraja 2000. godine. Pripadala je onom krugu Komedijinih umjetnika koji su se, od kraja 1960-ih do kraja 1990-ih, intenzivno posvetili izvođenju hrvatskih mjuzikala i sudjelovali u stvaranju pojma „zagrebačke škole mjuzikla“ pod vodstvom Vlade više