Sjećanja - Hrvatsko glumište

SARA HRIBAR (Zagreb, 5. rujna 1986. – Zagreb, 20. veljače 2025.)

Scenaristica i redateljica iznimnog talenta i posvećenosti

Talent, upornost i posvećenost filmu, od rane mladosti činili su Saru Hribar jednom od najzanimljivijih figura na domaćoj filmskoj sceni. Njezin dugometražni film Lada Kamenski pobudio je veliko zanimanje publike i kritike, za koji je Sara na 65. Pulskom filmskom festivalu dobila Nagradu Breza za najbolju debitanticu.

Piše: Branka Primorac

5.2.2026. – Teško je nagađati kakav bi bio konačan filmski opus rano preminule redateljice i scenaristice Sare Hribar, ali umijeće koje je pokazala svojim prvim dugometražnim filmskim ostvarenjima svrstava je u najveće talente hrvatske kinematografije. Unatoč teškoj, neizlječivoj bolesti koja joj je oduzela moć rada, u fazi remisije uspjela je snimiti Ladu Kamenski. Hrvatska zbiljska više

ANTONIJA ĆUTIĆ (Zagreb, 26. rujna 1938. – Zagreb, 5. rujna 2025.)

Glumica i prevoditeljica bogate i raznolike karijere

U 87. godini života preminula je Antonija Ćutić, svestrana dramska glumica i književna prevoditeljica, čija je bogata karijera obuhvatila kazalište, film i televiziju, a obilježena je dugogodišnjim radom u Varaždinu, Zagrebu i domaćim i inozemnim produkcijama.

Piše: Branka Primorac

3.2.2026. – U visokoj dobi od 87. godina umrla je svestrana dramska glumica i književna prevoditeljica s engleskog Antonija Ćutić. Njezina biografija nalik je biografiji mnogih glumaca, a potvrđuje poznato razmišljanje o glumi – glumački je kruh nepredvidiv i težak, što ključnu odluku o izboru fakulteta prate velike dvojbe. Odluka mlade Antonije bila je pametna više

MARKO HRENOVIĆ (Zagreb, 8. prosinca 1988. – Zagreb, 18. listopada 2025.)

Nevidljivi autor velikih priča i iznimnog talenta

Marko Hrenović bio je talentirani dramaturg i scenarist čiji su humor, kreativnost i skromnost obilježili hrvatsku kazališnu, filmsku i televizijsku scenu. Ostavio je iza sebe bogat, ali široj javnosti nedovoljno poznat opus.

Piše: Branka Primorac

31.1.2026. – U 37. godini života u Zagrebu je iznenada preminuo talentirani mladi dramaturg, kazališni, filmski i televizijski scenarist Marko Hrenović, magistar Dramaturgije na ADU, smjer Dramsko i filmsko pismo, poznat i po nadimcima Torpedo i Hren. „U dvadeset godina profesorske karijere na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti nisam imao studenta na dramaturgiji kao što je bio više

KSENIJA GREGURIĆ (8. svibnja 1959. – Zagreb, 19. kolovoza 2025.)

Neumorna vila lutkarica

Ksenija Gregurić od mladosti je bila vezana uz kazalište, a sa suprugom Sašom Gregurićem, od 1987. razvijala je Lutkarsku scenu Ivana Brlić-Mažuranić – poznatu destinaciju Novog Zagreba, ali i drugih hrvatskih gradova.

Piše: Branka Primorac

27.1.2026. – Umrla je Ksenija Gregurić, neumorna vila lutkarica, srce Lutkarske scene Ivana Brlić-Mažuranić, glumica, od 1988. članica Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Od mladosti je bila vezana uz kazalište, a s osnivačem, suprugom Sašom Gregurićem, od 1987. – kad je osnovana Scena Ivana Brlić-Mažuranić, razvijala je malu privatnu umjetničku organizaciju, poznatu lutkarsku destinaciju Novog Zagreba, više

MARIJA PARO (Baošić, Boka kotorska, 13. ožujka 1936. – Zagreb, 22. siječnja 2026.)

Repertoarna glumica trajne pouzdanosti i tihog kazališnog kontinuiteta

Marija Paro pripadala je generaciji glumica koje su karijeru gradile na trajnoj, tihoj i predanoj prisutnosti u ansamblu, na pouzdanosti, preciznosti i dubokom razumijevanju scenske cjeline. Bila je glumica ansambla u najplemenitijem smislu te riječi, umjetnica koja je znala mjeru vlastite uloge, ali i njezinu važnost u ukupnoj strukturi predstave.

Piše: Zlatko Vidačković

22.1.2026. – Danas je u Zagrebu preminula Marija Paro, rođena Aljinović, istaknuta kazališna, filmska i televizijska glumica čiji je umjetnički put obilježio više od četiri desetljeća na pozornici Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Pripadala je onoj generaciji glumaca koja je vlastitim radom sudjelovala u stvaranju novih kazališnih poetika, ali je istodobno ostala trajno vezana uz više

JASMINA BOŽINOVSKA ŽIVALJ (Zagreb, 18. prosinca 1957. – Zagreb, 23. lipnja 2025.)

Urednica s instinktom za trajne televizijske priče

Oni koji poznaju rad Jasmine Božinovske Živalj, pa i oni koji ne pamte ime urednice koja im je priredila sate smijeha i zabave, moraju priznati da je riječ o vrlo uspješnoj karijeri televizijskog djelatnika. Bila je profesionalka, sklona socijalnim temama i sofisticiranom humoru, a imala je jednostavno rečeno nos za dobar tekst koji otvara mnoge mogućnosti glumcima u gradnji karaktera koji će zaživjeti i ostaviti trag u vječnosti.

Piše: Branka primorac

12.1.2026. – Jasmina Božinovska Živalj, redateljica i urednica, preminula je u Zagrebu u 68. godini nakon kratke i teške bolesti, nedugo poslije umirovljenja i četiri desetljeća rada na HRT-u. Na RTZ došla je 1984. godine neposredno po završetku Studija kazališne i TV režije na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti da bi na državnoj televiziji provela cijeli više

TATJANA ŠUPUT RAPONJA (Beograd, 04. veljače 1947. – Osijek, 29. studenoga 2024.)

Autorica i dramaturginja čiji su tekstovi spajali filozofiju, humor i duboko razumijevanje

Tatjana Raponja dramatizirala je pedesetak tekstova uglavnom za izvedbe matičnog kazališta, ali i nekih drugih. Nerijetko je to bila suradnja sa suprugom, redateljem Robertom Raponjom. Taj umjetnički dvojac radio je zajedno i 2020. u tek osnovanom Teatru Fort Forno u Balama, koji je 2025. u veljači proslavio pet godina djelovanja.

Piše: Branka Primorac

12.1.2026. – U Osijeku je u 78. godini umrla Tatjana Šuput Raponja – redateljica po zvanju, a po zanimanju dramaturginja i spisateljica. Školovala se u tri kulturno najjača republička centra bivše države. Porijeklom Plitvičanka, osnovnu je školu završila u Ljubljani, gimnaziju u Zagrebu, a Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu. Nakon završene akademije – filmske režije, studirala više

NINA ERAK (Zagreb, 12. veljače 1956. – Zagreb, 10. kolovoza 2025.)

Izvrsna edukatorica, mentorica i glumica koja je nosila repertoar Kerempuha

Nina Erak bila je posebna glumica, pametna, posvećena, glumstvena, talentirana, tako da je mogla igrati uloge u velikome rasponu: od djevojaka do starijih žena, dramske i komedijske, male i velike, u svima je bila briljantna, veseleći se svome glumačkome poslu i kolegama glumcima.

Piše: Vesna M. Muhoberac

2.9.2025. – „Iako je“, kako progovara Brook, „u društvu uopće nejasna uloga umjetnosti i iako bi većina ljudi savršeno dobro živjela bez ikakve umjetnosti, ima ljudi koji bez kazališta ne mogu i ne bi mogli“. Teško je i bolno pisati o odlasku čovjeka, još je teže ako otiđu glumci i glumice, jer s njima odlaze više

PERO MIOČ (Žabljak kod Livna, 12. siječnja 1942. – Šibenik, 26. srpnja 2025.)

Neumorni prevoditelj, pjesnik i kazalištarac

Pero Mioč pripadao je ljudima koji su mnogo toga pokušali, a mnogo i uspjeli. Pisao je pjesme, prevodio s poljskog, ali i s bugarskog, slovenskog i ruskog, komunicirao s mnogima. Za kazalište je pisao, prevodio, režirao pa napokon i dvaput zaigrao na sceni kad mu se činilo da drugačije neće ići.

Piše: Grozdana Cvitan

1.9.2025. – Studirao je i diplomirao u Zadru, što je za generaciju kojoj je Pero Mioč pripadao važno naglasiti, jer mnogi su mladići zapeli na prvim honorarnim pa stalnim poslovima (bila je to generacija kojoj život nije bio lagan i borba za preživljavanje bila je svakodnevna) ne završivši studij zbog kojeg su krenuli u gradove više

MIRKO KRALJEV (Split, 6. svibnja 1939. – Split, 22. srpnja 2025.)

Nestor hrvatskoga glumišta koji je cijeli život ostao vjeran splitskoj pozornici

Mirko Kraljev najveći broj uloga odigrao je na pozornici HNK Split, gdje je bio dobitnikom i dviju važnih nagrada. Prvo je za ulogu Klanfara u Ledi Miroslava Krleže dobio Nagradu Marul na festivalu Marulićevi dani (1994.), a zatim i Nagradu Judita za ulogu Agamemnona u Sofoklovoj tragediji Ajant na Splitskom ljetu (1998.).

Piše: Siniša Vuković

1.8.2025. – Dva i pol mjeseca pošto je navršio svoj 86. rođendan, izmoren bolešću u Splitu je 22. srpnja preminuo nestor hrvatskoga glumišta – Mirko Kraljev. Otišao je u svom domu na splitskome Lučcu, u srcu najstarijega dijela grada u kojem je i rođen. Riječ je o umjetniku koji je ostvario iznimnu i vrlo zapaženu više