Laureati

Intervju: ANICA TOMIĆ i JELENA KOVAČIĆ

Iskreno kazalište nas zauvijek mijenja

Svaki tekst dio je naših ličnosti, bez obzira govorimo li o autorskom projektu ili projektu koji se temelji na nekom predlošku. Pronalazimo zrno nas u onome što želimo raditi, i taj sadržaj određuje perspektive kojima se bavimo. Nužno je zadržati idealizam, koliko god da se on nekad čini naivnim, dati sve od sebe, ne odustati od svoje radne etike, jer jedino tako se ostaje dosljedan sebi.

Piše: Igor Ružić

„Duet se odrađuje, duom se postaje.“ Tako bi se, kao uvod u rad Anice Tomić i Jelene Kovačić, moglo parafrazirati nimalo slučajno izabrani izvornik. Profesionalac može odraditi duet tako da obje strane, a i publika, budu zadovoljne. Duo, međutim, radi zajedno ne zbog publike nego iz unutarnje potrebe, možda i nemogućnosti da radi solo. Iako više

Intervju: IVICA BOBAN

Najviše sam se zalagala da promijenim teatar iznutra

Iza mene je više od pedeset generacija studenata s kojima sam radila i stvarala i kojima sam predavala sva svoja znanja i iskustva, ali prije svega vjeru u teatar, u ustrajnost i hrabrost stalnog istraživanja, u promjene i u otkrivanje novog.

Piše: Igor Ružić

Kažu neki da je prije nje kazalište bilo pretežno statično, uz mačevanje i herojske geste, opiralo se samo naglas, opiralo se samo glasom, gesta je bila naučena, možda precizna, ali neosobna, hod teatralan i izvještačen, dodir krut i shematičan. Nakon nje, ili otkad je nje, najprije u kazalištu a onda i na Akademiji dramske umjetnosti više

Intervju: SANDRA LONČARIĆ

Vjetar u leđa za nove projekte

Radim posao koji volim, koji mi nudi mogućnost kreativnosti, zabavu i učenje. Imala sam sreću da u karijeri nisam svrstana u određeni fah i da dobivam uloge različitih karaktera žena. Samim time, svaka nova uloga je i novi izazov, a status nacionalne dramske prvakinje je potvrda da se moj dugogodišnji rad cijeni i vjetar je u leđa za nove projekte.

Razgovarao: Alen Biskupović

Osječka glumica Sandra Lončarić stekla je status nacionalne dramske prvakinje sa samo 46 godina, postavši tako najmlađa osoba koja je stekla taj status u Republici Hrvatskoj i prva koja ga je stekla u HNK Osijek. Iako je to velika vijest – kako za Lončarić tako i za HNK Osijek, zapravo ne predstavlja veliko iznenađenje. Naime, više

ZDENKA HERŠAK (Zagreb, 19. kolovoza 1928. - 3. srpnja 2020.)

Uvijek sam bila slobodna

Dobar glumac koristi pisani tekst uzimajući od autora samo ono što želi, a drugo nadograđuje. Glumac mora znati više o sebi, o svojim mogućnostima, nego što zna redatelj.

Zdenka Heršak zauvijek nas je napustila 3. srpnja 2020. S jednom od najistaknutijih hrvatskih kazališnih, televizijskih i filmskih glumica, ali i s popularnom spisateljicom, divom hrvatskoga glumišta razgovarali smo u povodu Nagrade hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje. U svom ste pismu pročitanom na dodjeli Nagrade hrvatskog glumišta spomenuli da glumac oživljava mrtvo slovo na više

Intervju: ZRINKA CVITEŠIĆ

Glumiti i živjeti punim plućima

U mom osobnom radu nije bilo nikakve razlike između hrvatskih projekata i projekata izvan države. Imam jedno jedino pravilo - ili radim sto posto i bez zadrške i fige u džepu ili uopće ne ulazim u projekt.

Razgovarali smo s proslavljenom kazališnom, filmskom, televizijskom i jedinom hrvatskom glumicom ovjenčanom prestižnom nagradom Olivier za ulogu u mjuziklu Once, što je nezapamćen uspjeh nekog dramskog umjetnika s ovih prostora. Glumila je i u seriji Capital BBC-a, a na filmu je ostvarila sjajne uloge, od kojih su najzapaženije u filmovima Što je muškarac bez brkova više

Intervju: DRAŽEN ČUČEK

Želim se više posvetiti glumi pred kamerama

Nepredvidljivost i repertoarni rizik, poput predstave Opet on, nisu prioriteti Komedije. To je više iznimka nego pravilo, a pjevanje više nije moja strast ni interes, pa kako se redateljska osvježenja također ne ostvaruju, naprosto sam osjećao dubok intimni umjetnički poriv da se zahvalim na svemu što sam tamo naučio i odem.

Razgovarali smo s jednim od najpoznatijih hrvatskih suvremenih, kazališnih, filmskih i televizijskih glumaca, dugodgodišnjim članom ansambla Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija, koje je napustio 2019. nakon dvadeset i tri godine angažmana i krenuo novim putem. Nedugo nakon što smo vodili ovaj razgovor, postao je član ansambla Satiričkog kazališta Kerempuh. Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju mušku ulogu više

Portret: BLAŽENKA MILIĆ

Iskrenost interpretacije i izniman talent

Bila je jedna od najboljih verističkih sopranistica koje su nastupale u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Želeći uvijek ostvariti najbolje, neprestano se usavršavala i širila spoznaje o glazbi - Karijera Blaženke Milić bila je iznimno duga. Od debija u Mostaru 1961. do Aide u zagrebačkoj Operi 1998., punih 37 godina.

Bez Nagrade Hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje, zaslužni operni umjetnici padali bi u zaborav, jer nove generacije često misle da život počinje od njih. Ne zanima ih baš da smo nekad imali pjevače svjetskih kvaliteta i da su pjevali repertoar o kojemu oni mogu tek sanjati. Prvakinja zagrebačke Opere Blaženka Milić, ovogodišnja dobitnica Nagrade više

Portret: MUSTAFA NADAREVIĆ (2. svibnja 1943.- 22. studenog 2020.)

Glumački virtuoz

Od njegovih riječkih amaterskih godina u kazališnoj grupi Viktora Cara Emina cijeli je život kazalište bilo i njegov hram. Treba se sjećati uloga po kojima ga pamti i kritika i publika, kao što je nezaboravni Pomet u Dundu Maroju s Dubrovačkih ljetnih igara 1974. i u zagrebačkom HNK 1981., Krležin Leone Glembay u kazalištu i Vrdoljakovu filmu, Willy Loman u Millerovoj drami Smrt trgovačkog putnika te Hasanaga u Hasanaginici po tekstu Milana Ogrizovića ili Cyrano u Cyranu de Bergeracu.

Nacionalni kazališni prvak i dobitnik svih najvažnijih teatarskih nagrada. Teško da se može naći neka koju nije dobio za pojedinačne vrhunski odigrane uloge ili za životno djelo. On je Mustafa Nadarević, još od djetinjstva od prijatelja zvan Mujica, glumčina kojem je najveći naklon kazališne struke stigao s Nagradom hrvatskoga glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje u više

Intervju: VLADIMIR KRANJČEVIĆ (Zagreb, 21. studenog 1936. - 9. veljače 2020.)

Bez kontinuiteta nema dobrog teatra

Što je veći umjetnik, to je lakše s njim raditi, prijemljivi su, odgovorni, dobronamjerni i samokritični. Nikad od tih ljudi nisam čuo riječi samohvale. Veliki umjetnici su disciplinirani i puno se odriču za postizanje rezultata.

Vladimir Kranjčević bio je hrvatski glazbenik, dirigent, pijanist i pedagog. Diplomirao je klavir na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Ladislava Šabana, a magistrirao je kod Vojislava Ilića. Svoj pedagoški rad počeo je godinu dana prije diplome podučavajući naraštaje glazbenih umjetnika u zagrebačkim osnovnim i srednjim školama te u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog, kojoj je više