HRVATSKO GLUMIŠTE
HRVATSKO GLUMIŠTE

Teme

Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 4.

Stereotipi, predrasude i realnost baletne profesije u Hrvatskoj

Ako je nekoć balet bio prepoznat kao ženska umjetnost, danas je sve jasnije da je to umjetnost obaju spolova koja od muških plesača zahtijeva velik stupanj stupanj snage, tehnike, hrabrosti i identitetske sigurnosti. A mladi baletani koji danas ulaze u sustav možda više nemaju potrebu objašnjavati se kao njihove prethodne generacije

Piše: Zlatko Vidačković

24.11.2025. – U hrvatskim baletnim školama već se desetljećima ponavlja isti prizor: u razredu stoji dvadesetak djevojčica i tek poneki dječak. Ta neravnoteža nije tek statistički podatak, nego temelj razumijevanja kako se u Hrvatskoj gradi muška baletna karijera i s kakvim se društvenim očekivanjima mladi plesači susreću. Nastavnici u zagrebačkoj Školi za klasični balet javno više

Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 3.

Od djetinjstva do pozornice – profesionalni put baletnih umjetnika

Adolescenti u hrvatskim baletnim školama žive dinamiku odraslih radnika – svaki dan rade, treniraju, usvajaju nove koreografije, a ako se nađu u ansamblu, postaju dio strukture u kojoj se očekuje profesionalna pouzdanost. Rani ulazak u radni odnos stvara određenu kontradikciju: još uvijek su učenici srednje škole, ali već imaju radne obveze, probe i večernje predstave

Piše: Zlatko Vidačković

23.11.2025. – Kada se u Zagrebu početkom rujna otvore vrata Škole za klasični balet, među učenicima koji ulaze u zgradu mnogi još uvijek imaju dječje ruksake i visine su jedva iznad kvake učionice. No njihova stvarnost razlikuje se od većine vršnjaka: umjesto razigranog početka nove školske godine, ulaze u program u kojemu ritam dana određuju više

Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 2.

Umjetnost koja lomi tijelo

Znanstveni i stručni izvori potvrđuju da je balet profesija s visokim zdravstvenim rizikom, čiji izvođači trebaju stabilan sustav medicinske, preventivne i rehabilitacijske skrbi. Aktualno stanje u Hrvatskoj obilježeno je fragmentiranom podrškom, neravnomjernim uvjetima rada i nedostatnom institucionalnom zaštitom. Sustavna rješenja, u skladu s primjerima velikih europskih baletnih kuća, predstavljaju nužan preduvjet za dugotrajniji, zdraviji i sigurniji profesionalni život baletnih umjetnika.

Piše: Zlatko Vidačković

22.11.2025. – U baletnim predstavama uvijek vlada dojam lakoće: uspravna tijela, kontrolirani skokovi, linije koje izgledaju kao da prkose gravitaciji. No ta se lakoća plaća – i to svakodnevno. Hrvatski baletni ansambli, osobito oni veći poput zagrebačkog, funkcioniraju u uvjetima koji od plesača traže stalnu fizičku spremnost, neprekidne probe i niz izvedbi, uz održavanje kondicije više

Feljton: Baletani između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 1.

Tko pleše za Hrvatsku?

Dominacija inozemnih muških baletnih plesača u nacionalnim baletnim ansamblima reflektira širi kontekst – od ulaganja u domaće obrazovanje i zapošljavanje, preko ujednačavanja kriterija kulturne reprezentacije, do sve izraženije globalizacije umjetničkog tržišta. Ako želimo da hrvatska baletna scena uistinu reprezentira nacionalni identitet – ne samo estetski, već i kadrovski – potrebne su sustavne promjene

Piše: Zlatko Vidačković

16.9.2025. – Baleti hrvatskih narodnih kazališta – poput onih u Zagrebu, Splitu i Rijeci, već se godinama oslanjaju na značajan broj inozemnih plesača, što je vidljivo u gotovo svim sezonama posljednjeg desetljeća. Ovo ne samo da oblikuje estetski i repertoarni karakter predstava, nego otvara i šira pitanja o ulozi domaćih umjetnika, kulturnoj politici te mogućnostima više

Feljton: Izazovi teške umjetničke profesije - UVOD

Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti

Feljton “Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije” istražuje svakodnevicu profesionalnih baletnih umjetnika u Hrvatskoj, s naglaskom na zagrebačku scenu. Iako publika baletane doživljava kroz prizmu elegancije i gracioznosti, njihova stvarnost uključuje godine rigorozne discipline, fizičke iscrpljenosti, ozljeda i rane profesionalizacije.

Piše: Zlatko Vidačković

18. 8. 2025. Feljton Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije istražuje svakodnevicu profesionalnih baletnih umjetnika u Hrvatskoj, s naglaskom na zagrebačku scenu. Iako publika baletane doživljava kroz prizmu elegancije i gracioznosti, njihova stvarnost uključuje godine rigorozne discipline, fizičke iscrpljenosti, ozljeda i rane profesionalizacije. Feljton se sastoji od deset više

Šlager, red. Nevio Marasović, Hrvatska, Slovenija, 2024.

Autentične i suživljene glumačke kreacije Lane Barić i Janka Popovića Volarića

Lana Barić i Janko Popović Volarić autentično su iznijeli krize srednjih godina koje sa sobom donose brojne kušnje i karakterne promjene. Cijelo vrijeme gledatelj se pita što je ostalo od njihove ljubavi i od njihovih snova, no Marasović namjerno ruši koncept ljubavi koji bi ugađao ukusu publike nudeći promatraču cijeli poligon pitanja, začkoljica, uspona i padova u donošenju zaključaka.

Piše: Vesna Aralica

1.4.2025. – Nakon veleuspješnice Comic sans, ovjenčane s čak šest Zlatnih arena i Nagradom publike na Pulskom filmskom festivalu (2017.), Nevio Marasović, perspektivni mladi redatelj, još jednom je osvojio svekoliku hrvatsku kulturnu scenu serioznom dramom Pamtim samo sretne dane (ZFF 2023.) okupivši svojevremeno na filmskom setu plejadu ponajboljih glumaca (Radka Poliča, Leona Lučeva, Almu Pricu više

IVAN VIDIĆ: Sviraju zavađene muzike i druge drame, Hrvatski centar ITI, 2022.

Poetski realizam i apokaliptične vizije

Svih sedam Vidićevih drama pružaju uvid u svjetove koje nismo do sada previše susretali u njegovom pisanju. Raspuknuti realitet je konstanta svih njegovih drama, od samih početaka, ali tematika i likovi s kojima smo se upoznali u ovim djelima su specifični i neodoljivi. Svaka drama ima nekakvu apokaliptičnu os oko koje se vrti radnja, bilo da je ta os vidljiva ili naslućivana.

Piše: Sanja Ivić

19.11.2024. – Ivan Vidić (1966.) poznati je romanopisac i izvođeni kazališni autor koji je  osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća stupio na domaću kazališnu scenu.  Od Harpe u ZKM-u, Ospica i Velike Tilde u Gavelli do Bakinog srca u &TD-u i Octopussyja u HNK-u u Zagrebu, Vidić je konstantno prisutan na kazališnim daskama širom Hrvatske više

5 SUVREMENIH POLJSKIH DRAMA, Izbor drama: Jelena Kovačić i Gabriela Abrasowicz

Transformacija suvremene poljske drame

Gabriele  Abrasowicz: „Ovaj zanimljiv i značajan presjek ocrtava reprezentativne primjere onog što se u zadnjih dvadeset godina izvodilo na poljskim pozornicama… Nadam se da će ovaj isječak iz korpusa suvremene poljske drame zainteresirati čitatelje…“. Mi bismo dodali: i dramaturge, i redatelje i sve one koji se bave kazalištem.

Piše: Sanja Ivić

25.11.2024. – U uvodnom tekstu Jelena Kovačić (koja je zajedno s Gabrijelom Abrasovicz odabrala drame) naglašava kako u iznimno opsežnoj suvremenoj poljskoj dramskoj literaturi nije nimalo lako izabrati pet tekstova koji su reprezentativni za sadašnji trenutak poljske književnosti za kazalište. Ovaj izbor temelji se na različitoj tematici, drugačijim pristupima strukturiranju samoga teksta, te recepciji u više

ANTOLOGIJA SUVREMENE KANADSKE DRAME (Englesko govorno područje; Izbor drama i prijevod: Cintija Ašperger)

Zanimljiva antologija koja poziva na čitanje i izvođenje

Ono što bi se moglo reći da je svojevrstan zajednički nazivnik svih pet drama jest modernost strukturiranja odnosa, sloboda u vođenju radnje, intrigantni likovi i velika emotivna angažiranost uz široki dijapazon tema iz suvremenosti koju dijelimo svi na ovome planetu.

Piše: Sanja Ivić

18.11.2024. – „Glazba svira dok duh odrpane devetogodišnje Portugalke Isobel trči u krugovima, u strahu od nekoga tko je progoni u sjećanjima. Ona ustvari bježi od čovjeka koji ju je ubio na ovom igralištu prije sedamnaest godina. Jesenje lišće prekrilo je igralište, a djeca joj se približavaju s punim rukama lišća koje bacaju na nju. više

POBJEDNIK PULSKOG FILMSKOG FESTIVALA 2024.: Proslava, red. Bruno Anković, Hrvatska, Katar, 2024.

Lička saga o identitetu, traumi i otporu

Ankovićev film u cijelosti otvara raspravljački diskurs nad idejnim premisama četiriju fabularnih sekvenci Mijina života, koji svakako manje osuđuje, a više pokušava empatijom dokučiti položaj maloga čovjeka u izazovnim i teškim vremenima. Unatoč svim povijesnim porazima, političkim Scilama i Haribdama koje su je snašle, Lika nedvojbeno ostaje simbolom čistog i ničim pomućenoga Srca Croatije.

Piše: Vesna Aralica

18.11.2024. – Nakon svjetske premijere na Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovim Varima, igrani film Proslava (u režiji Brune Ankovića) uskoro se ovjenčao četverostrukim Arenama na Pulskom filmskom festivalu: Velikom zlatnom za najbolji hrvatski film te trima Zlatnima za scenarij, fotografiju i najbolju mušku ulogu (dodijeljenu Bernardu Tomiću). Domaći uspjeh Proslava duguje višestrukoj motiviranosti, od kojih više