HRVATSKO GLUMIŠTE
HRVATSKO GLUMIŠTE

Teme

Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 8.

Tko vodi balet: Analiza struktura odlučivanja i vođenja baletnih institucija

Vođenje baleta u Hrvatskoj nije jednostavno pitanje autoriteta. To je uloga koja objedinjuje umjetničku viziju, pedagošku ulogu, menadžerske sposobnosti, pregovaračku vještinu i administrativnu preciznost. Ravnatelji baleta, iako najčešće nevidljivi široj javnosti, ti suho precizni koordinatori koji drže cijelu strukturu u ravnoteži, često na rubu izdržljivosti.

Piše: Zlatko Vidačković

28.11.2025. – U hrvatskim nacionalnim kazalištima baletni ansambl postoji kao cjelina koja funkcionira na sceni, ali iza te scenske homogennosti krije se vrlo složen sustav upravljanja. Publika obično vidi ravnatelja baleta kao ključnu osobu koja vodi ansambl, postavlja repertoar i oblikuje umjetnički smjer kuće. No hrvatska kazališta ne funkcioniraju po jednostavnom modelu jasne vertikale. Vođenje više

Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 7.

Koliko vrijedi balet: značajni pomaci u uvjetima rada

Uz povlaštenu mirovinu, novi Zakon o kazalištima donosi i tranzicijska rješenja koja su baletnim plesačima desetljećima nedostajala: besplatno doškolovanje ili prekvalifikaciju, mogućnost rada na pola radnog vremena uz punu mirovinu, kao i mehanizme koji omogućuju brži ulazak mladih plesača u struku. Time se prvi put sustavno regulira pitanje fluktuacije, tranzicije i egzistencijalne sigurnosti jedne od najopterećenijih struka u izvedbenim umjetnostima.

Piše: Zlatko Vidačković

27.11.2025. – Kada baletni umjetnik skoči uvis i na trenutak se učini da je nadvladao gravitaciju, publika vidi čaroliju, ali ne i cijenu te čarolije. Elegancija je, međutim, samo završni sloj dugogodišnjeg sustava rada, discipline i fizičkog trošenja. U podlozi svakog pokreta uvijek stoji jedno prozaično pitanje: koliko u Hrvatskoj vrijedi ples? Ne u metaforičkom, više

Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 6.

Vidljivi i prisutni – baletni umjetnici u javnom prostoru

Baletni plesači nisu samo izvođači, nego i kulturni emisari. Njihova prisutnost u medijima, emisijama, kampanjama i digitalnom prostoru nije trenutna atrakcija, nego rezultat činjenice da je jedno od najstarijih kazališnih zanimanja afirmirano i kao dio suvremenog identiteta hrvatske kulture. Vidljivost nije samo marketinška kategorija; ona je potvrda da baletna profesija ima svoje mjesto u javnosti.

Piše: Zlatko Vidačković

26.11.2025. – Hrvatska radiotelevizija je desetljećima bila jedan od ključnih nositelja vidljivosti baletne umjetnosti, i to na razini produkcijske ozbiljnosti koja danas više ne postoji. Još od vremena Maje Bezjak nastajali su originalni baletni filmovi i televizijske koreografije, posebno osmišljene za studio-format koji je HRT nekoć razvijao s punom profesionalnom ambicijom. U osamdesetima su to više

Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 5.

Bez sigurnosne mreže: Što dolazi nakon profesionalnog baletnog plesa?

Tijelo koje prestaje biti instrument, identitet koji više nije vezan uz scenu, ritam života koji se mijenja preko noći — sve su to duboko osobni procesi. No razlika je ogromna između plesača koji ostaje sam i plesača koji ima zajednicu, instituciju, zakon i profesionalni okvir iza sebe. Upravo ta razlika određuje kako izgleda život nakon umjetničke karijere.

Piše: Zlatko Vidačković

25.11.2025. – Ples je jedna od rijetkih profesija koja gotovo uvijek počinje prerano, a završava još ranije. Dok ljudi u tridesetima i četrdesetima tek dostižu profesionalnu puninu i sigurnost, profesionalni plesač već se nalazi u svojevrsnom međustupnju: tijelo je na izmaku, karijera je u silaznoj liniji, a identitet koji je desetljećima bio vezan uz pozornicu više

Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 4.

Stereotipi, predrasude i realnost baletne profesije u Hrvatskoj

Ako je nekoć balet bio prepoznat kao ženska umjetnost, danas je sve jasnije da je to umjetnost obaju spolova koja od muških plesača zahtijeva velik stupanj stupanj snage, tehnike, hrabrosti i identitetske sigurnosti. A mladi baletani koji danas ulaze u sustav možda više nemaju potrebu objašnjavati se kao njihove prethodne generacije

Piše: Zlatko Vidačković

24.11.2025. – U hrvatskim baletnim školama već se desetljećima ponavlja isti prizor: u razredu stoji dvadesetak djevojčica i tek poneki dječak. Ta neravnoteža nije tek statistički podatak, nego temelj razumijevanja kako se u Hrvatskoj gradi muška baletna karijera i s kakvim se društvenim očekivanjima mladi plesači susreću. Nastavnici u zagrebačkoj Školi za klasični balet javno više

Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 3.

Od djetinjstva do pozornice – profesionalni put baletnih umjetnika

Adolescenti u hrvatskim baletnim školama žive dinamiku odraslih radnika – svaki dan rade, treniraju, usvajaju nove koreografije, a ako se nađu u ansamblu, postaju dio strukture u kojoj se očekuje profesionalna pouzdanost. Rani ulazak u radni odnos stvara određenu kontradikciju: još uvijek su učenici srednje škole, ali već imaju radne obveze, probe i večernje predstave

Piše: Zlatko Vidačković

23.11.2025. – Kada se u Zagrebu početkom rujna otvore vrata Škole za klasični balet, među učenicima koji ulaze u zgradu mnogi još uvijek imaju dječje ruksake i visine su jedva iznad kvake učionice. No njihova stvarnost razlikuje se od većine vršnjaka: umjesto razigranog početka nove školske godine, ulaze u program u kojemu ritam dana određuju više

Feljton: Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 2.

Umjetnost koja lomi tijelo

Znanstveni i stručni izvori potvrđuju da je balet profesija s visokim zdravstvenim rizikom, čiji izvođači trebaju stabilan sustav medicinske, preventivne i rehabilitacijske skrbi. Aktualno stanje u Hrvatskoj obilježeno je fragmentiranom podrškom, neravnomjernim uvjetima rada i nedostatnom institucionalnom zaštitom. Sustavna rješenja, u skladu s primjerima velikih europskih baletnih kuća, predstavljaju nužan preduvjet za dugotrajniji, zdraviji i sigurniji profesionalni život baletnih umjetnika.

Piše: Zlatko Vidačković

22.11.2025. – U baletnim predstavama uvijek vlada dojam lakoće: uspravna tijela, kontrolirani skokovi, linije koje izgledaju kao da prkose gravitaciji. No ta se lakoća plaća – i to svakodnevno. Hrvatski baletni ansambli, osobito oni veći poput zagrebačkog, funkcioniraju u uvjetima koji od plesača traže stalnu fizičku spremnost, neprekidne probe i niz izvedbi, uz održavanje kondicije više

Feljton: Baletani između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije 1.

Tko pleše za Hrvatsku?

Dominacija inozemnih muških baletnih plesača u nacionalnim baletnim ansamblima reflektira širi kontekst – od ulaganja u domaće obrazovanje i zapošljavanje, preko ujednačavanja kriterija kulturne reprezentacije, do sve izraženije globalizacije umjetničkog tržišta. Ako želimo da hrvatska baletna scena uistinu reprezentira nacionalni identitet – ne samo estetski, već i kadrovski – potrebne su sustavne promjene

Piše: Zlatko Vidačković

16.9.2025. – Baleti hrvatskih narodnih kazališta – poput onih u Zagrebu, Splitu i Rijeci, već se godinama oslanjaju na značajan broj inozemnih plesača, što je vidljivo u gotovo svim sezonama posljednjeg desetljeća. Ovo ne samo da oblikuje estetski i repertoarni karakter predstava, nego otvara i šira pitanja o ulozi domaćih umjetnika, kulturnoj politici te mogućnostima više

Feljton: Izazovi teške umjetničke profesije - UVOD

Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti

Feljton “Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije” istražuje svakodnevicu profesionalnih baletnih umjetnika u Hrvatskoj, s naglaskom na zagrebačku scenu. Iako publika baletane doživljava kroz prizmu elegancije i gracioznosti, njihova stvarnost uključuje godine rigorozne discipline, fizičke iscrpljenosti, ozljeda i rane profesionalizacije.

Piše: Zlatko Vidačković

18. 8. 2025. Feljton Baletni plesači između scenske bajke i surove realnosti – izazovi teške umjetničke profesije istražuje svakodnevicu profesionalnih baletnih umjetnika u Hrvatskoj, s naglaskom na zagrebačku scenu. Iako publika baletane doživljava kroz prizmu elegancije i gracioznosti, njihova stvarnost uključuje godine rigorozne discipline, fizičke iscrpljenosti, ozljeda i rane profesionalizacije. Feljton se sastoji od deset više

Šlager, red. Nevio Marasović, Hrvatska, Slovenija, 2024.

Autentične i suživljene glumačke kreacije Lane Barić i Janka Popovića Volarića

Lana Barić i Janko Popović Volarić autentično su iznijeli krize srednjih godina koje sa sobom donose brojne kušnje i karakterne promjene. Cijelo vrijeme gledatelj se pita što je ostalo od njihove ljubavi i od njihovih snova, no Marasović namjerno ruši koncept ljubavi koji bi ugađao ukusu publike nudeći promatraču cijeli poligon pitanja, začkoljica, uspona i padova u donošenju zaključaka.

Piše: Vesna Aralica

1.4.2025. – Nakon veleuspješnice Comic sans, ovjenčane s čak šest Zlatnih arena i Nagradom publike na Pulskom filmskom festivalu (2017.), Nevio Marasović, perspektivni mladi redatelj, još jednom je osvojio svekoliku hrvatsku kulturnu scenu serioznom dramom Pamtim samo sretne dane (ZFF 2023.) okupivši svojevremeno na filmskom setu plejadu ponajboljih glumaca (Radka Poliča, Leona Lučeva, Almu Pricu više