HRVATSKO GLUMIŠTE
HRVATSKO GLUMIŠTE

Laureati

Intervju: IVAN PLAZIBAT

Predstave su moj intimni i emotivni dnevnik

„Nadam se da će za mojeg vodstva Drame HNK-a Split ostati neki trag, neka vrsta zajedničkog dnevnika i da ćemo moći reći: „Da, to smo mi. Takvi smo bili, u vremenu koje je bilo, kakvo je bilo.“ Nadam se da ću imati dovoljno mira i sredstava da to i napravim.”

Razgovarala: Katarina Kolega

Redatelj Ivan Plazibat u ovoj godini ima mnogo razloga za slavlje jer njegove predstave osvajaju mnoge festivale, osobito 55 kvadrata koja je oduševila svaku našu procjenjivačku komisiju. Na Nagradama hrvatskog glumišta proglašen je najboljim redateljem, nedavno je primio i Nagradu Anđelko Štimac za najbolju režiju na Festivalu malih scena u Rijeci, predstava je na tom više

Intervju: ADAM KONČIĆ

U propitivanju kabaretske forme i dalje nalazim izuzetno zadovoljstvo

„U kabareu je imperativ da se publika dobro osjeća. Ako već posjetitelj nije prilikom dolaska dobre volje, svakako ćemo se potruditi da s tim osjećajem ode iz kabarea. To je zadatak svih nas koji se bavimo ovom profinjenom kazališnom formom.”

Razgovarao: Borna Vujčić

Adam Končić primio je na ovogodišnjim Gumbekovim danima Nagradu za izuzetan doprinos i razvoj kabarea. Radi se o žanru koji u Hrvatskoj ne susrećemo često i po pitanju kojeg nemamo snažnu tradiciju, barem u usporedbi s SAD-om i zemljama zapadne Europe. Ipak, Adam Končić već dvadeset godina drži ovaj žanr na životu i u nas, više

Intervju: NINA KAIĆ MADIĆ

Smijeh je instrument kojim lakše dolazimo do bolne istine

„Lemo na svoj specifičan način, nedvosmisleno iznosi istinu o svom vremenu, kritičan je prema nizu pojava koje danas ugrožavaju ono ljudsko u čovjeku i općenito cijelo društvo. Rekla bih da je cabaret Zagrepčanke i statičar čin otpora čovjeka koji se ne želi podrediti suvremenoj manipulaciji ljudima.”

Razgovarao: Borna Vujčić

Nina Kaić Madić na Gumbekovim danima odnijela je nagradu za najbolju žensku ulogu u predstavi Zagrepčanke i statičar, onu beogradske trans-osobe koja kao prostitutka djeluje pod pseudonimom Jessica Al Rhawi. Struka i publika hvali njezinu scensku moć, kojom u jednom času grohotom nasmijava da bi zatim presjekla i nagnala gledatelja na ganuto preispitivanje. Nina Kaić više

Intervju: SILVIA MARCHIG

Volim kada polja referentnosti slobodno cirkuliraju

„Moj solo je moj, ali i svih onih koji su godinama upisivali svoj trag u moje interese, odabire, od kojih sam učila i s kojima sam se izmjenjivala. Samoća i introspekcija preobrazili su se tako u auto-forenziku bivših odnosa.“ Ovim riječima Silvia Marchig – dobitnica NHG u kategoriji Ples - Najbolja predstava u cjelini za predstavu SOL predstavlja svoju solo-predstavu koju kritika, stručna javnost i publika oduševljeno prate iz izvedbe u izvedbu.

Razgovarala: Iva Nerina Sibila

Autorica naslovne fotografije: Nina Đurđević Jedna ste od rijetkih, ako ne trenutačno i jedina izvođačica-autorica na našoj suvremenoj plesnoj sceni, koja je izrasla iz baletnog miljea. Vaši su počeci vezani za Baletni studio Ivana pl. Zajca u Rijeci, a nakon školovanja u Dresdenu i Mannheimu kao plesačica širokog dijapazona plesačkih izričaja (plesali ste u baletnom više

Intervju: UGO KORANI

Glumci moraju biti čuvari posvećenosti i profesionalnosti

„Smeta mi što se kultura promatra kroz prizmu profita, jer takvo razmišljanje je smrt umjetnosti. Ravnatelji bi se trebali brinuti o repertoaru koji sukobljava ideje i stajališta, koji od publike traži sudjelovanje a ne samo gledanje, koji će gurati ansambl u prostor napretka.” Ugo Korani dobitnik je Nagrade hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina za uloge Dmitrija Fjodoroviča Karamazova i Kartašova u ZKM-ovoj predstavi Braća Karamazovi redatelja Olivera Frljića.

Razgovarao: Borna Vujčić

Ugo Korani glumac je mlađe generacije i istarskog porijekla. Nakon nekoliko važnih uloga u  svojem matičnom Zagrebačkom kazalištu mladih, u adaptaciji klasika Braća Karamazovi u tom kazalištu preuzeo je dvije uloge – one Dmitrija Fjodoroviča Karamazova i Kartašova. Za taj glumački rad primio je Nagradu hrvatskog glumišta za mušku ulogu. Redakcija časopisa Hrvatsko glumište čestita više

Intervju: DARIJA AUGUŠTAN

Nadam se ulozi Violette u zagrebačkom HNK-u

„Voljela bih prije Violette dakako odigrati niz uloga, poput Adine u Ljubavnom napitku, Grofice u Figarovom piru, Donne Anne, već spomenute Liu, rado bih ponovno pjevala i Lukavu malu lisicu Leoša Janáčeka.” Darija Auguštan dobitnica je Nagrade hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina za ulogu Laurette u operi Gianni Schicchi pod ravnanjem Valentina Egela, u režiji Fabrizija Melana u produkciji HNK-a Ivan pl. Zajc u Rijeci.

Razgovarao: Luka Nalis

Darija Auguštan u vrlo kratkom vremenu postala je jedna od najsjajnijih mladih zvijezda hrvatskog opernog neba. Nastupe Darije Auguštan jednoglasno hvali i publika i kritika, a laureatkinja je mnogih nagrada – kako struke, tako i publike. Ravnomjerno njeguje operni i koncertni repertoar, a pred njom se prilično brzo otvaraju obzori međunarodne karijere. Auguštan posjeduje bogomdan više

RAZGOVOR: PETRA VALENTIĆ

Rad u Zagrebačkom plesnom ansamblu obilježio je moju plesnu karijeru u Hrvatskoj

„Mislim da je privilegij biti plesač ansambla zbog mogućnosti svakodnevnog treniranja s istim ljudima; na taj način razvija se povezanost s kolegama iz ansambla koja puno znači kada dođe do rada na različitim predstavama.“ Petra Valentić dobitnica je Nagrade za najbolje umjetničko ostvarenje u kategoriji PLES / Ženska uloga u predstavi Revel Revel u koreografiji Roser López Espinose u produkciji Zagrebačkog plesnog ansambla u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih.

Razgovarala: Maja Đurinović

U osvrtu na premijeru Revel Revel na Plesnascena.hr zabilježila sam: „Zagrebački plesni ansambl je na revel izašao u spremnoj, od lani pomlađenoj postavi koja ustrajava na jakom fizikalitetu. Predstava započinje laganim ritmičkim pulsiranjem koje mami iz mraka. Pojavljuje se slabo svjetlo (koje središte scene pretvara u plesni podij) u koje ulazi plesačica Andreja Jandrić i prepušta se više

Intervju: IVAN VIDIĆ

Svojim tekstovima ne određujem žanr – on se traži i nalazi usput, u procesu rada

„Drame s dva lika su svojevrsni bliži ili krupni plan koji mi je potreban da detaljno razradim ono što je tematski i psihološki nemoguće postići u totalima i panoramama velikih, ansambl komada.” U kategoriji za najbolji dramski tekst ili dramatizaciju djelo Ivana Vidića Kronika seoske ljubavi, koje je na kazališne daske postavljeno u produkciji Teatra Rugantino nagrađeno je Nagradom hrvatskog glumišta za najbolji dramski tekst ili dramatizaciju.

Razgovarao: Borna Vujčić

Ivan Vidić uvaženi je hrvatski romanopisac, a i hvaljeni dramatičar koji je ovu potonju ulogu dodatno potvrdio primanjem Nagrade Hrvatskog glumišta. U kategoriji za najbolji dramski tekst ili dramatizaciju pobijedilo je njegovo djelo Kronika seoske ljubavi, koje je Gordana Gadžić postavila na kazališne daske u produkciji Teatra Rugantino. Primite iskrene čestitke redakcije Hrvatskog glumišta na više

Intervju: IVANA VUKOVIĆ

HNK-u Split ne odgovara uloga provincijskog teatra

„Moja jedina nada je da maknemo sintagmu provincijskog teatra iznutra i izvana HNK-a Split. Tu sintagmu su nam izmislili i dodijelili oni kojima je tako bilo lakše voditi kazalište, smanjiti očekivanja i slijegati ramenima.” Rad autorice Ivane Vuković – predstava 55 kvadrata u produkciji HNK-a Split i režiji Ivana Plazibata nagrađen je Nagradom hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini.

Razgovarao: Borna Vujčić

Ivana Vuković dramska je umjetnica splitskog porijekla i mlađe generacije. Nakon više završenih studija – na Komparativnoj književnosti i zagrebačkoj Dramskoj akademiji, u dva najveća hrvatska grada sudjelovala je u nastanku hvaljenih predstava kao spisateljica, dramaturginja ili oboje. Njezin rad – predstava 55 kvadrata u produkciji HNK-a Split dobio je, u kontekstu hrvatske kazališne struke, više

Intervju: MATIJA FERLIN

Bitno mi je da sam u stalnom procesu traženja i otkrivanja nepoznatog

„Predstava za mene progovara više o prihvaćanju patnje kao o ključnom elementu kojim se postiže određena katarza. Bez suštinskog prihvaćanja, ne vidim oblik unutarnjeg ispunjenja, smislenosti, mira. Koliko god je predstava monumentalna u smislu solo izvedbe, ona sadrži malu i tihu poruku, poziva na oblik skrušenosti pred patnjom.” Matija Ferlin u svojoj petnaestogodišnjoj karijeri dobio je mnoge nagrade, od kojih je osam Nagrada hrvatskog glumišta. U 2022. za svoj fascinantni trosatni solo Sad Sam Matthäus primio je dvije – za najbolju predstavu u cjelini u kategoriji plesa te za najbolje umjetničko ostvarenje u plesu (muška uloga).

Razgovarala: Katarina Kolega

Mnogi su kritičari konstatirali da je Sad Sam Matthäus kruna Vašeg stvaralaštva, s kojom ste zaokružili jednu umjetničku fazu. U njemu se mogu prepoznati i reference iz mnogih Vaših predstava, posebice iz ciklusa Sad Sam. Bismo li mogli reći da je taj fascinantni trosatni solo ujedno i svojevrsna izvedbena retrospektiva Vašeg dosadašnjeg, petnaestogodišnjeg rada – više