Piše: Vesna M. Muhoberac

17.4.2025. – Hrvatski skladatelj, dirigent, aranžer, pijanist, tekstopisac, libretist i producent, predsjednik Hrvatskoga društva skladatelja, ali i sportaš, Alfi Kabiljo napustio nas je 1. travnja u devedesetoj godini. Pravim imenom Alfons, veliki je umjetnik cijelu karijeru izgradio kao Alfi. Rođen je u Zagrebu u obitelji sefardskih Židova porijeklom iz Sarajeva. Otac Ašer Kabiljo (1903. – 1994.), modernistički arhitekt i ovlašteni graditelj, projektirao je mnoge zgrade u Zagrebu tridesetih godina prošloga stoljeća. Svoj prvi orkestar osnovao je još kao 15-godišnjak. Na festivalu prvi put sudjeluje 1960. godine s pjesmom Zekini jadi, a već godinu poslije dobiva nagradu žirija na Zagrebačkom festivalu za pjesmu Pisano u noći, te nagradu za najpopularniju pjesmu, za šlager Cvrčak i mrav.

Život posvećen glazbi

Alfi Kabiljo počeo se glazbom baviti kao sedmogodišnjak, pohađao je privatnu glazbenu školu velikoga hrvatskog skladatelja i pedagoga Rudolfa Matza, završio je Glazbenu školu Vatroslav Lisinski i Tehničku školu, kompoziciju usavršavao u Parizu u belgijskoga producenta Rogera Samyna, a diplomirao je arhitekturu. „Razmišljam uvijek glazbeno, ali sam od arhitekture naučio da je forma bitna, a taj studij me naučio da treba uvijek raditi do savršenstva, kao da brusite dijamante.“ Na zimskim Olimpijskim igrama 1994., 1998. i 2002. godine najpoznatiji su svjetski klizači nastupali uz njegovu glazbu. Putovao je i radio po cijelome svijetu: u Barceloni, Beču, Londonu, Los Angelesu, Ljubljani, Madridu, Parizu; bio je član međunarodne festivalske organizacije FIDOF-a (International Federation of Festival Organizations), predsjednik Hrvatskog društva skladatelja, snimao je u Hollywoodu, ali je unatoč brojnim pozivima iz Rija, Argentine, Španjolske, bio i ostao samostalan umjetnik živeći i radeći u Zagrebu. Obitelj mu je bila temelj i podrška, kako na privatnom, tako i na profesionalnom planu. Tako je sin Ilan aranžirao i producirao njegovu glazbu, kći Daniela napisala je tekstove za mnoge skladbe, a supruga Katja prepisivala je note.

Intervjuirala sam za Hrvatsko glumište maestra Kabilja povodom dodjele prestižne nagrade za europsku filmsku glazbu Camille Award Europskoga saveza društava skladatelja (ECSA) za životno djelo 2022. godine, predstavljajući ga kao „jednoga od najpoznatijih i najkvalitetnijih hrvatskih, europskih i svjetskih skladatelja, dirigenata, aranžera i producenta, uglednoga, decentnoga i uvaženoga gospodina“, a maestrovi su odgovori bili vrlo egzaktni, gotovo suzdržani unatoč svoj veličini umjetnika, kao što je i odgovor na pitanje o dobivanju tako prestižne nagrade: „Očito su gledali na YouTubeu i vidjeli moj interesantan opus ozbiljne glazbe“.

Nagrade

Dobitnik je mnogih priznanja i nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, među kojima su tri Zlatne arene: 1976. za Seljačku bunu 1573., 1981. za Banović Strahinju i 2010. godine za glazbu u filmu Neka ostane među nama; Vjesnikova nagrada Josip Štolcer Slavenski (1986.), Povelja grada Zagreba (1999.), Milivoj Körbler (HDS, 1998.), Porin za životno djelo (2004.), Status (Hrvatska glazbena unija, 2004.), Kairos (Festival filmske glazbe u Trogiru, 2009.), Boris Papandopulo (Hrvatsko društvo skladatelja za Koncert za flautu i orkestar, 2009.), Vladimir Nazor za životno djelo (Ministarstvo Republike Hrvatske, 2016.), Zlatni Oktavijan za životno djelo (Hrvatsko društvo filmskih kritičara, 2023.) i mnoge druge. Nositelj je državnog odličja Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića od 1995. Prvi je dobitnik Nagrade za poseban doprinos Zagrebačkom festivalu, dobio je Zlatni Studio za životno djelo…. „Najdraži i najvrjedniji je bez sumnje Camille, a poslije Vladimir Nazor, najjača naša nagrada u kulturi.“

Mjuzikli

Od Velike trke u Komediji 1969. Kabiljovi su mjuzikli izvedeni više od tisuću puta. Kultna Jalta, Jalta od praizvedbe 1971. godine u Zagrebu izvedena je više od 1500 puta u interpretaciji različitih kazališta i njihovih ansambala, a prevedena je i na njemački, talijanski i norveški jezik. „Mjuzikl mora imati dobre melodije i harmonije, sjajnu orkestraciju, izvrsnu dramaturgiju, koreografiju. U većini mojih mjuzikla svi elementi su tu, zato su i imali uspjeha.“ Jalta je prevedena na osam jezika i igrana u mnogim produkcijama. „Meni je uvijek bila bitna estetska vrijednost i visoki umjetnički domet, makar smo se Grgić i ja znali malo zezati s politikom.Kazalište Komedija izvelo je većinu mojih mjuzikala. Imam i nove mjuzikle: Marylin Monroe, Madame Hamlet o glumici Sarah Bernhardt,Krađa Mona Lise s libretom Mire Gavrana na kojem još treba raditi.“

Na hrvatskoj je glazbenoj sceni ostavio neizbrisiv trag glazbom brojnih mjuzikla, zbog čega je u tisku prozvan „kraljem hrvatskog mjuzikla“. Veliki uspjeh imali su i drugi mjuzikli: Velika trka (1969.), Dlakav život (1976.), Crveni otok (1981.), Vjenčani list (1986.), Car Franjo Josip u Zagrebu (1989.), Kralj je gol (1994.)  i Tko pjeva zlo ne misli (1998.) koje je realizirao najčešće u suradnji s Milanom Grgićem, Vladom Štefančićem i Dragom Britvićem.

Raznovrsnost opusa

U njegovu su opusu mjuzikl, televizijski mjuzikl, dječji mjuzikl, balet, glazba za filmove, glazba za televizijske serije, zabavne melodije, šansone, opere, orkestralna glazba, simfonijski orkestar, instrumentalna glazba, komorna glazba. Kabiljo je skladao glazbu za četrdesetak filmova, potvrđujući „smisao za prilagodbu glazbenog izričaja raznolikim stilovima i povijesnim razdobljima“. Među najpoznatijima su filmovi Scissors (sa Sharon Stone), Sky Bandits, Fear, Gymkata, The Girl, Kužiš, stari moj, Seljačka buna, Deps, Novinar, Pad Italije, Okupacija u 26 slika, Lea i Darija. Skladao je i za preko sto televizijskih serija: Nikola Tesla, Ne daj se, Floki, Nepokoreni grad. Njegova glazba za film Sky Bandits bila je nominirana u kategoriji Best original score, BAFTA (British Academy Film Awards) i Oscar Američke filmske akademije. „U filmu je sklon glazbenim temama karakterističnim za pojedine likove, prizore ili događaje (tzv. lajtmotivi) te kombiniranju klasičnoga instrumentarija sa suvremenim zvučnim sredstvima (preparirani glasovir, sintesajzer).“

Autor je komične opere Casanova u Istri (HNK Rijeka, 2009.) i baleta Kentaur XII (HNK, Zagreb, 1979.) te opsežnog instrumentalnog opusa za solistička glazbala, komorne ansamble i orkestar. Za gudački orkestar transkribirao je Slike s izložbe M. P. Musorgskog. „Moja glazba je melodična, harmonije su bogate, na temelju američke škole mjuzikla u većini slučajeva. U orkestru se volim igrati bojama i ne pretrpavati zvuk. Racionalnost mi je bitna. Volim 20. stoljeće i stalno proučavam velike skladatelje.“ Alfi Kabiljo surađivao je u emisijama tadašnjeg Radio-Zagreba Po vašem izboru, Musical i Filmska glazba. Dijelom su autobiografski njegovi prilozi u knjizi Obitelj i u zborniku Krležini dani u Osijeku 2001. Radio je s najpoznatijim i najboljim hrvatskim pjevačima: Vice Vukov, Tereza Kesovija, Radojka Šverko, Kićo Slabinac, Miro Ungar, Sanda Langerholz, Boris Pavlenić, Đani Stipaničev, Renata Sabljak, Daniela Pintarić….

Mnogobrojnost publike

Široj publici ostat će zapamćen kao autor velikog broja zabavnih pjesama koje su ušle u antologiju hrvatske zabavne glazbe, poput najizvođenije domoljubne pjesme Tvoja zemlja (Zagreb, 1971.), Svijet je moj (na najvećem Međunarodnom festivalu zabavne glazbe u Rio de Janeiru pjesma Svijet je moj u izvedbi Radojke Šverko dobila je 1. nagradu 1970.), Neka cijeli svijet (Tokio, 1971.), Dan koji se pamti (Opatija, 1978.), Želim malo nježnosti i ljubavi (Opatija, 1970.), Svemu dođe kraj (Zagreb, 1967.), Majko, nemoj plakati, Doviđenja, sretan put i velikog broja šansona: Parkovi (Zagreb, 1965.), Ti si ruža, C’est la vie (Zagreb, 1983.), Kužiš, stari moj, Ne traži drugi put. Radio je završne korekcije velikog projekta na kojemu je posljednjih nekoliko godina intenzivno radio, a to je njegova biografija Alfi Kabiljo – Živjela glazba! Viva la musica! U Off ciklusu Zagrebačke filharmonije, u siječnju 2021. maestru je posvećen koncert u Lisinskom pod nazivom Neka cijeli ovaj svijet, a u ožujku 2024. koncert ALFI KABILJO – Svijet je moj; šansona, pjesma, mjuzikl, opera, film, tv.

Komemoracija za maestra Kabilja održala se u ponedjeljak, 7. travnja u Zagrebačkome gradskome kazalištu Komedija, uz mnoge obožavatelje koji su se poklonili veličanstvenome umjetniku i pianino na kojemu je skladana Jalta, Jalta i koji je obitelj poklonila Kazalištu.         

„Kad se osvrnem natrag, najzadovoljniji sam kad čujem neke starije skladbe i kažem: ovdje svaka nota stoji na svom mjestu i ništa ne treba mijenjati.“

Iako ste govorili: „Vrijeme i glazba idu naprijed i s tim se treba pomiriti“, dragi maestro, Vaša će glazba živjeti vječno u svima nama. Hvala Vam na tome!

©Vesna M. Muhoberac, Hrvatskoglumiste.hr, objavljeno 17. travnja 2025.