Priredio: Željko Anzulović, 26. studenog 2023.

Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Žiri za dramu dodijelili su ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje redatelju Želimiru Mesariću, red. prof. art. U 2023. godini u Žiriju za Dramu sudjeluju predsjednik Velimir Čokljat te članovi Davor Meštrović, Jasna Palić Picukarić, Antonija Stanišić Šperanda i Ana-Marija Vrdoljak.

Theatrum hominis, homo universalis, veliki hrvatski kazališni redatelj, pedagog, profesor i kulturni djelatnik, precizan, odmjeren, suzdržan, mudar i staložen kao semantički poseban mu horoskopski znak, Želimir Mesarić, za prijatelje Mes, erudit i homo theatralis, filmofil, klasičar, klasični filolog i anglist, kazališnu režiju i radiofoniju diplomirao je 1972. godine na Akademiji za kazalište, film i televiziju. Prema vlastitu priznanju konzervativan, zapravo je, etimološki gledano, prema latinskome conservare (sačuvati), jedan od najposvećenijih čuvara kazališne igre i hrvatskoga kazališta.

Tri su grada odredila Želimira Mesarića kao čovjeka i kazalištarca. Zagreb, u kojemu je rođen, uz koji je povezan Mesov poseban životni stil i agramerski idiolekt, grad u kojemu se školovao i započeo profesionalno kazališno djelovanje, najprije u Zagrebačkom kazalištu mladih, a od 1975. do 1990. u Dramskom kazalištu Gavella u kojemu je bio angažiran kao redatelj i u kojemu je ostvario niz zapaženih režija: Kuzmanovića, Strindberga, Shaffera, Jančara. Kao jedan od najznačajnijih pripadnika druge postgavelijanske generacije, uz Večeka, Kunčevića, Carića, Međimorca, provodi Gavellinu teoriju o mitspielu, suigri glumca i gledatelja, poštujući glumačku sferu u kojoj kombinira tehniku, etiku i estetiku, jer bez glumca, kako često govori, nema teatra.

Od 1994. započinje pedagoški rad kao docent na Odsjeku glume Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, te u razdoblju do 1996. godine pokazuje izraziti smisao za umjetničku pedagogiju, realiziravši sa svojim studentima izvrsne ispitne produkcije.

Od 1996. do 2000. godine ravnatelj je Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, u kojemu je režirao Šenou, Cesarca, Krležu, a zatim se vraća pedagoškoj ulozi kao docent na Odsjeku glume Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, gdje kasnije radi kao redoviti profesor sve do odlaska u mirovinu.

Režirao je i u Kazalištu Komedija, Satiričkom kazalištu Kerempuh, Glumačkoj družini Histrion, ali i u manjim kazališnim produkcijama, jednakim redateljskim nervom i žarom, a posljednjih nekoliko godina radi kao profesor na Sveučilištu Libertas sa svojim studentima i dalje stvarajući posebno mišljene i zanimljive predstave.

U drugome gradu koji je Mesarića obilježio, Osijeku, za vrijeme je Domovinskog rata, u sezoni 1992./93. bio ravnateljem Drame Hrvatskoga narodnog kazališta osmislivši repertoar netipičan za zlehudo ratno doba, a u nedavnome je listopadu u Osijeku ostvario zasad svoju posljednju režiju kojom je obilježio pedeset godina redateljskoga života, režiju scenske praizvedbe romana Jom Kipur Ivane Šojat, predstave koja progovara o nekoliko tjeskobnih slojeva ljudskih života i koja će premijeru imati dogodine u zagrebačkome HNK-u.

U trećemu gradu koji je Mesarića odredio kao redatelja, Dubrovniku, radio je na Dubrovačkim ljetnim igrama, gdje je s Parom napravio velike predstave: Eduard II., Aretej i Kolumbo, a u Kazalištu Marina Držića posebno je zapažena bila predstava Svršetak igre S. Becketta. Režirao je i u Varaždinu, Rijeci, Splitu, Mariboru, Celju, Ljubljani i Pečuhu.

Želimir Mesarić ostvario je i niz televizijskih režija, adaptacija djela hrvatskih pisaca, kao i adaptacija hrvatske moderne i realizma u suradnji s književnikom Jelačićem-Bužimskim. Režirao je i veliki broj radiodrama. Sveukupno, preko dvjesto režija.

Za svoja redateljska postignuća Mesarić je dobio niz nagrada, jednoga Marula, dvije nagrade Gavellinih večeri, a nekoliko puta Nagradu hrvatskoga glumišta.

Kao član Hrvatskog kulturnog kluba ujedno je i član Stručnog povjerenstva za dodjelu Godišnje nagrade za promicanje hrvatske kulture u svijetu. Bio je član Kazališnog vijeća Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu te predsjednik Vijeća za kazališnu djelatnost Ministarstva kulture Republike Hrvatske i član Programskog vijeća HRT-a.

Za osobite zasluge za kulturu odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.

Teatar je nešto što nadživi sve moguće ludosti. I to mi uvijek vraća vjeru u teatar. Teatar ne treba učiti neke velike istine i davati odgovore, nego mora postavljati pitanja. Želimir Mesarić u cijelome je svome redateljskome životu svojim maestralnim predstavama postavljao pitanja i na njih uvijek dobivao odgovore gromoglasnim pljeskom raznovrsne publike i povicima: Bravo! Iako, kao pravi životni i kazališni filozof skeptik, progovara: Neke bih predstave sigurno ponovno išao režirati. Jer, u večeri premijere kazališni đavo ti ili dođe pa ti pomogne ili te ostavi na cjedilu. Ovaj je put Mesa, s veseljem naglašavamo, stostruko nagradio. Iznimno zasluženo. Čestitamo!

©Izvor: www.hddu.hr, Hrvatskoglumiste.hr, objavljeno 26. studenog 2023.