NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA 2021.

Hrvatski kazališni Oscari

Piše: Željko Anzulović

U srijedu 24. studenog s početkom u 20 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu održano je 29. izdanje svečane dodjele Nagrada hrvatskog glumišta koju tradicionalno dodjeljuje Hrvatsko društvo dramskih umjetnika. Bila je to još jedna u nizu manifestacija obilježenih preventivnim korona-mjerama i restrikcijama koje su uvelike utjecale na produkcijske zahtjeve svečanosti dodjele, ali i kazališnog stvaralaštva koje je proteklih godina egzistiralo i djelovalo u najizazovnijim uvjetima od doba Domovinskog rata.

Večer, koju se još naziva i „hrvatski kazališni Oscari“, u organizaciji Hrvatskog društva dramskih umjetnika uspješno je i na svečan način iskazala zaslužena priznanja hrvatskim kazališnim ostvarenjima u protekloj godini. Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika nominirao je kazališne umjetnice, umjetnike i ostvarenja u kategorijama dramske, radio i televizijske umjetnosti, za scenografiju i kostimografiju, operna i baletna ostvarenja, i to u 28 kategorija, a dodijelio je i dvije nagrade za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti te dvije nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje.

Dodjela je tradicionalno započela hrvatskom himnom, uz kadrove mladih plesača i DJ-ice koja je oblikovala glazbenu podlogu uvodne točke nastale po uzoru na američki mjuzikl Najveći showman (red. Michael Gracey, 2017.), u izvedbi glumca Pavla Fabijana Medvešeka, ujedno i voditelja svečane dodjele.

Žiri za dramu, koji je djelovao u sastavu Branka Cvitković, predsjednica te članovi Mladen Čutura, Ivan Jončić, Ivona Haller i Ana Herceg, između 80 odgledanih dramskih predstava i 3 nominirane, najboljim ostvarenjem proglasio je predstavu Matijaš Grabancijaš Dijak Tituša Brezovačkog, nastalu u režiji Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskoga narodnog kazališta u Varaždinu u sklopu manifestacije Ljeto u Varaždinu. Ista predstava donijela je redatelju Krešimiru Dolenčiću nagradu za najbolje redateljsko ostvarenje u drami. Nagrada za najbolju glavnu mušku ulogu pripala je Siniši Popoviću za ulogu Henrika u predstavi Kad svijeće dogore redatelja Branka Ivande, nastalu u koprodukciji HNK-a Zagreb i Teatra Erato, dok je nagrada za najbolju žensku ulogu u drami dodijeljena Blanki Bart Hajoš za ulogu Majke u predstavi Alabama u režiji Darija Harjačeka i produkciji Kazališta Virovitica.

Žiri za operu, koji je djelovao u sastavu Višnja Mažuran, predsjednica te članovi Branko Mihanović, Zrinko Sočo, Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju opernu predstavu u cjelini dodijelio je operi Tristan i Izolda Richarda Wagnera, nastaloj u produkciji HNK-a Ivana pl. Zajca iz Rijeke pod dirigentskim vodstvom Villea Matvejeffa i u režiji Anne Bogart. Maestro Ivo Lipanović dobitnik je nagrade za najbolje dirigentsko ostvarenje u operi za dirigiranje operom Lombardijci Giuseppea Verdija u režiji Roberta Boškovića i produkciji HNK-a Split. Ljubomir Puškarić dobitnik je Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju mušku ulogu u operi za ulogu Rigoletta u istoimenoj Verdijevoj operi nastaloj pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Dražena Siriščevića i produkciji HNK-a Split, dok je za najbolju žensku ulogu nagrađena Kristina Kolar za ulogu Santuzze u operi Cavalleria rusticana Pietra Mascagnija, nastaloj pod dirigentskim vodstvom Ive Lipanovića, u režiji Jelene Bosančić i produkciji HNK-a Split za 67. Splitsko ljeto.

Žiri za balet u sastavu Svebor Sečak, predsjednik te članovi Lydia Mila-Milovac, Mladen Mordej Vučković proglasio je najboljim balet Ponos i predrasude u izvođenju HNK-a u Zagrebu, u koreografiji Lea Mujića, a Leo Mujić za istu produkciju dobio je Nagradu hrvatskog glumišta za najbolje koreografsko ostvarenje. Nagrada za najbolju žensku ulogu u baletu pripala je Iva Vitić Gameiro, a za najbolju mušku ulogu Tomislavu Petranoviću u baletu Orašar na glazbu Čajkovskog u koreografiji Vladimira Malakhova i izvedbi HNK-a Zagreb.

U kategoriji lutkarskih predstava i predstava za djecu i mlade najboljom je proglašena predstava Miš u toću Ivane Vuković u režiji Ivana Plazibata i produkciji Gradskog kazališta lutaka Split. Adam Skendžić ostvario je najbolje muško glumačko ostvarenje u toj kategoriji ulogom Krtice Škrtice u predstavi Medo Đuro u vrtiću Petre Mrduljaš, Zagrebačkog kazališta lutaka, dok je Buga Marija Šimić nagrađena za najbolje žensko glumačko za ostvarenje u predstavi za djecu i mlade Sunce djever i Neva Nevičica u režiji Ivice Šimića i produkciji Kazališta Mala scena iz Zagreba.

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodijeljena je Ivanu Penoviću, Bernardu Tomiću, Matiji Čigiru, Karlu Mrkši, Pavlu Vrkljanu, Domagoju Jankoviću i Lani Barić za inovativan pristup i novo iščitavanje klasika svjetske književnosti Franza Kafke u predstavi Proces Kafka Teatra &TD iz Zagreba, a za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti nagrađen je i Zlatko Vitez koji je kroz pomno odabrane tekstove Miroslava Krleže na temu Hrvatske i Europe, kojima se bavi čitav život i u kojima se iskazao kao vješt dramaturg, redatelj i interpret tekstova kojima je služio te je iskazavši poštovanje i odanost velikom piscu dosegao vrhunce umjetničkog djelovanja.

Nagrada za životno djelo, odnosno svekoliko umjetničko djelovanje u operi dodijeljena je opernoj divi, netom umirovljenoj nacionalnoj opernoj prvakinji – sopranistici Ivanki Boljkovac, koja je brojnim ulogama opernog repertoara prvog faha i karijerom duljom od 40 godina obilježila hrvatsku opernu scenu i utkala se u hrvatski kulturni nacionalni identitet. Boljkovac se prilikom zahvale osvrnula na svoju dugu i plodnu karijeru te zahvalila nebrojenim suradnicima s kojima je kroz godine surađivala u svojem matičnom HNK-u u Zagrebu, istaknuvši da je uživala u poslu za koji navodi da je bio njezin životni poziv.

Nagrada za životno djelo, odnosno svekoliko umjetničko djelovanje u području drame dodijeljena je redatelju Ivici Kunčeviću za izvanredan redateljski dramski doseg i izniman doprinos hrvatskom kulturnom identitetu. Kunčević se također zahvalio svim suradnicima i glumcima s kojima je radio tijekom više od 50 godina karijere, ali i kritici i publici, navevši da su svi oni dioničari ove nagrade.

Laureati su ispraćeni ovacijama i dugim pljeskom kolega i uzvanika svečanosti, uz pokoju suzu, ali i puno smijeha i radosti te nadom za boljom, zdravijom i uspješnijom kazališnom 2022. godinom.

Popis svih dobitnika Nagrada hrvatskog glumišta i nominiranih pročitajte na sljedećoj poveznici: www.hrvatskoglumiste.hr/nagrade-i-nominacije-predstava-i-izuzetnih-umjetnickih-ostvarenja

© Željko Anzulović, Hrvatskoglumiste.hr, objavljeno 25. studenog 2021.