11.11.2026. – Objavljene su nominacije predstava i izuzetnih umjetničkih ostvarenja za Nagradu hrvatskog glumišta za 2026. godinu. Obuhvaćaju dramsku, radijsku i televizijsku umjetnost, operu i ples, uz zajedničke kategorije kazališne scenografije i kostimografije.

U konkurenciji za najbolju opernu predstavu nalaze se Aida i Rusalka Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu te Turandot Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci. Za najbolju plesnu predstavu nominirane su All’arme, Nepostojano mjesto i Studija slučaja – Politpornografija.

Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti Goranu Matoviću

Goranu Matoviću nagrada se dodjeljuje za produkciju predstave Aretej te za dugogodišnji kontinuitet u vođenju i produkciji Festivala Miroslav Krleža. Kao njegov pokretač i ravnatelj, Matović već petnaest godina održava i razvija festival koji scenski oživljava Krležina djela.

U obrazloženju se kao ovogodišnji vrhunac ističe premijera Areteja u režiji Aide Bukvić i dramaturgiji Gorana Matovića, posvećena Georgiju Paru. Predstava scenskim kretanjem povezuje prostore zagrebačkoga Gornjeg grada, od Tomićeve ulice i tunela Grič do Kamenitih vrata i dvorišta Gimnazije Tituša Brezovačkog.

Matovićeva ustrajnost i produkcijska posvećenost učinile su Festival Miroslav Krleža prepoznatljivom i trajnom točkom zagrebačkoga kulturnog života. U obrazloženju se podsjeća i na Krležine riječi „Sjetite me se 2022.”, uz naglasak da njegovo djelo nastavlja živjeti na sceni.

Slijedi cjelovit pregled nominacija po kategorijama.

Dramska, radijska i televizijska umjetnost

Najbolja predstava u cjelini – drama

• Kuća je velika, ne može se ona nosit Dorotee Šušak i Romana Nikolića u režiji Romana Nikolića i produkciji Kazališta Marina Držića, Dubrovnik.
• Maria Stuart Friedricha Schillera u režiji Matije Ferlina i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
• Sigurna kuća Jelene Kovačić prema romanu Marine Vujčić u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella, Zagreb.

Najbolje redateljsko ostvarenje – drama

• Romano Nikolić za režiju predstave Kuća je velika, ne može se ona nosit Dorotee Šušak i Romana Nikolića u produkciji Kazališta Marina Držića, Dubrovnik.
• Ivan Plazibat za režiju predstave Kralj Lear Williama Shakespearea u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.
• Anica Tomić za režiju predstave Sigurna kuća Jelene Kovačić prema romanu Marine Vujčić u produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella, Zagreb.

Glavna ženska uloga – drama

• Mirej Stanić za ulogu Majke u predstavi Kuća je velika, ne može se ona nosit Dorotee Šušak i Romana Nikolića u režiji Romana Nikolića i produkciji Kazališta Marina Držića, Dubrovnik.
• Dijana Vidušin za ulogu Lade Lončar u predstavi Sigurna kuća Jelene Kovačić prema romanu Marine Vujčić u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella, Zagreb.
• Nina Violić za ulogu Ellide Wangel u predstavi Žena s mora Henrika Ibsena u režiji Ivana Plazibata i produkciji 77. Dubrovačkih ljetnih igara.

Glavna muška uloga – drama

• Zoran Čubrilo za ulogu Borisa Marune u predstavi Bullshit, lipi moj Borisa Marune u režiji Zorana Čubrila i koprodukciji Teatrina Grdelin, Zagreb i Zagrebačkog kazališta mladih.
• Stipe Jelaska za ulogu Floriana Herschta u predstavi Herscht 07769 Lászla Krasznahorkaija u režiji Ivice Buljana i produkciji 72. Splitskog ljeta.
• Ljubomir Kerekeš za ulogu Kralja Leara u predstavi Kralj Lear Williama Shakespearea u režiji Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.

Sporedna ženska uloga – drama

• Ana Begić Tahiri za ulogu Gospođe Cheveley u predstavi Idealan muž Oscara Wildea u režiji Aleksandra Popovskog i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
• Ksenija Pajić za ulogu Ladine majke u predstavi Sigurna kuća Jelene Kovačić prema romanu Marine Vujčić u režiji Anice Tomić i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella, Zagreb.
• Dea Presečki za uloge Cordelie i Lude u predstavi Kralj Lear Williama Shakespearea u režiji Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.

Sporedna muška uloga – drama

• Karlo Mrkša za ulogu Edgara u predstavi Kralj Lear Williama Shakespearea u režiji Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.
• Marjan Nejašmić Banić za ulogu Munula u predstavi Skup Marina Držića u režiji Paola Magellija i koprodukciji 77. Dubrovačkih ljetnih igara, Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu i Kazališta Marina Držića, Dubrovnik.
• Ivan Simon za uloge Lude i Gutenberga u predstavi Carmina Burana Kokana Mladenovića, Karle Leko i Dubravka Mihanovića u režiji Kokana Mladenovića i produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella, Zagreb.

Izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – ženska uloga

• Mia Bujan za ulogu Emmy u predstavi Lutkina kuća, dio drugi Lucasa Hnatha u režiji Gorana Golovka i produkciji Gradskog kazališta mladih Split.
• Tea Harčević za ulogu Hilde u predstavi Žena s mora Henrika Ibsena u režiji Ivana Plazibata i produkciji 77. Dubrovačkih ljetnih igara.
• Anja Jogunica za ulogu Marte u predstavi Zeitnot Vida Leža i Filipa Rutića u režiji Patrika Sečena i Tome Serdarevića i produkciji Sveučilišta u Zagrebu – Studentskog centra – Teatra &TD, Zagreb.

Izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina – muška uloga

• Ivan Jurković za ulogu Mordecaija Weintrauba u predstavi Max, Misha i ofenziva Tet Johana Harstada u režiji Ivice Buljana i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.
• Lovro Rimac za ulogu Starca u predstavi Antologija sjećanja Lovre Rimca u režiji Marine Petković Liker i produkciji Umjetničke organizacije Četveroruka, Zagreb.
• Dorian Vicić za ulogu u predstavi Kuća je velika, ne može se ona nosit Dorotee Šušak i Romana Nikolića u režiji Romana Nikolića i produkciji Kazališta Marina Držića, Dubrovnik.

Najbolja lutkarska predstava ili predstava za djecu i mlade

• Kako živi Antuntun Grigora Viteza u režiji Hrvoja Korbara i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.
• Miševi i mačke naglavačke Ivane Đula i Milice Sinkauz prema zbirci pjesama Luke Paljetka u režiji Renate Carole Gatica i produkciji Gradskog kazališta lutaka, Rijeka.
• Pustolovine Huckleberryja Finna Filipa Jurjevića prema Marku Twainu u režiji Vanje Jovanovića i produkciji Zagrebačkog kazališta lutaka.

Najbolje glumačko ostvarenje u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade – ženska uloga

• Nika Grbelja za ulogu Mije u predstavi Ovo bi mogao biti moj razred Jana Sameka u režiji Anice Tomić i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci, u suradnji s Akademijom primijenjenih umjetnosti, Rijeka.
• Marijana Matoković za ulogu Tenise u predstavi Smash Marijane Matoković (režija: Julien Delime) u produkciji Teatra Cirkus Punkt u suradnji s kazalištem Knap, Zagreb.
• Josipa Oršolić za ulogu Kraljevne u predstavi Kraljević žabac prema bajci braće Grimm u režiji Hrvoja Zalara i produkciji Kazališta Prijatelj, Zagreb.

Najbolje glumačko ostvarenje u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade – muška uloga

• Nikša Eldan za ulogu Antuntuna u predstavi Kako živi Antuntun Grigora Viteza u režiji Hrvoja Korbara i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.
• Gordan Marijanović za ulogu Sreće u predstavi Balonom iznad Kapadokije Tamare Kučinović u režiji Tamare Kučinović i produkciji Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića, Osijek.
• Adam Skendžić za ulogu Huckleberryja Finna u predstavi Pustolovine Huckleberryja Finna Filipa Jurjevića prema Marku Twainu u režiji Vanje Jovanovića i produkciji Zagrebačkog kazališta lutaka.

Najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolja dramatizacija, adaptacija, dramaturška obrada teksta ili dramaturgija predstave

• Vid Hribar za dramatizaciju i dramaturgiju teksta Max, Misha i ofenziva Tet Johana Harstada u režiji Ivice Buljana izvedenog u produkciji Zagrebačkog kazališta mladih.
• Dorotea Šušak i Romano Nikolić za dramski tekst Kuća je velika, ne može se ona nosit u režiji Romana Nikolića praizveden u produkciji Kazališta Marina Držića, Dubrovnik.
• Pavle Vrkljan za dramski tekst Mali ljudi malo lažu u režiji Pavla Vrkljana praizveden u koprodukciji Umjetničke organizacije T25 i KunstTeatra, Zagreb.

Najbolja redateljska ostvarenja u radiodrami

• Dražen Krešić za režiju radiodrame Metod Filipa Rutića.
• Hana Veček za režiju radiodrame Sin, majka i otac sjede i dugo šute Ivora Martinića.
• Petar Vujačić za režiju radiodrame Martin Eden 2. dio Jacka Londona.

Najbolja glumačka ostvarenja u TV drami

• Iva Babić za ulogu Nade Šafranek u dramskoj seriji Dnevnik velikog Perice u režiji Vinka Brešana.
• Dušan Bućan za ulogu Josipa Žnidaršića – Žnide u dramskoj seriji Dnevnik velikog Perice u režiji Vinka Brešana.
• Marko Makovičić za ulogu Blaža Živkovića u dramskoj seriji Blaž među ženama u režiji Gorana Kulenovića.

Scenografija i kostimografija

Najbolja kazališna scenografija – drama, opera i ples

• Lara Cannito u operi Rusalka Antonína Dvořáka pod dirigentskim vodstvom Srbe Dinića u režiji Caterine Panti Liberovici i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
• Lovro Ivančić i Matej Kniewald u plesnoj predstavi Mandragora autorice Petre Hrašćanec u produkciji Umjetničke organizacije 21:21 i Mirabelke, u koprodukciji sa Zagrebačkim plesnim centrom i Zavodom EN-KNAP.
• Zdravka Ivandija Kirigin u drami Žena s mora Henrika Ibsena u režiji Ivana Plazibata i produkciji 77. Dubrovačkih ljetnih igara.

Najbolja kazališna kostimografija – drama, opera i ples

• Desanka Janković i Matija Ferlin u plesnoj predstavi Spavaj dijete moje malo, spavaj u režiji i koreografiji Matije Ferlina, u produkciji Umjetničke organizacije Katana i Udruge TRAS i koprodukciji sa Zagrebačkim plesnim centrom i Mediteranskim plesnim centrom.
• Mia Popovska u drami Idealan muž Oscara Wildea u režiji Aleksandra Popovskog i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
• Mladen Radovniković u operi Ljubavni napitak Gaetana Donizettija pod dirigentskim vodstvom Vetona Marevcija u režiji Gorana Golovka i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.

Opera

Najbolja predstava u cjelini – opera

• Aida Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Piera Giorgija Morandija u režiji Marija Pontiggije i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
• Rusalka Antonína Dvořáka pod dirigentskim vodstvom Srbe Dinića u režiji Caterine Panti Liberovici i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
• Turandot Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Valentina Egela u režiji Arnauda Bernarda i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.

Najbolje redateljsko ostvarenje – opera

• Arnaud Bernard za režiju opere Turandot Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Valentina Egela i u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.
• Goran Golovko za režiju opere Ljubavni napitak Gaetana Donizettija pod dirigentskim vodstvom Vetona Marevcija i u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
• Caterina Panti Liberovici za režiju opere Rusalka Antonína Dvořáka pod dirigentskim vodstvom Srbe Dinića i u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Najbolje dirigentsko ostvarenje – opera

• Srba Dinić za dirigiranje operom Rusalka Antonína Dvořáka u režiji Caterine Panti Liberovici i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
• Valentin Egel za dirigiranje operom Turandot Giacoma Puccinija u režiji Arnauda Bernarda i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.
• Pier Giorgio Morandi za dirigiranje operom Aida Giuseppea Verdija u režiji Marija Pontiggije i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Najbolje umjetničko ostvarenje – ženska operna uloga

• Kristina Kolar za ulogu Turandot u operi Turandot Giacoma Puccinija pod dirigentskim vodstvom Valentina Egela, u režiji Arnauda Bernarda i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci.
• Josipa Lončar za ulogu Đule u operi Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca pod dirigentskim vodstvom Mikhaila Sinkevicha, u režiji Hrvoja Korbara i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
• Evelin Novak za ulogu Elisabeth u operi Tannhäuser Richarda Wagnera pod dirigentskim vodstvom Srbe Dinića, u režiji Franka Van Laeckea i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Najbolje umjetničko ostvarenje – muška operna uloga

• Ivica Čikeš za ulogu Ramfisa u operi Aida Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Piera Giorgija Morandija, u režiji Marija Pontiggije i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i za ulogu Filipa II. u operi Don Carlo Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Simona Krečića, u režiji Gorana Golovka i produkciji 72. Splitskog ljeta.
• Tomislav Mužek za ulogu Princa u operi Rusalka Antonína Dvořáka pod dirigentskim vodstvom Srbe Dinića, u režiji Caterine Panti Liberovici i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i za ulogu Don Carla u operi Don Carlo Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Simona Krečića, u režiji Gorana Golovka i produkciji 72. Splitskog ljeta.
• Ljubomir Puškarić za ulogu Nikole Šubića Zrinjskoga u operi Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca pod dirigentskim vodstvom Ivana Josipa Skendera, u režiji Lee Anastazije Fleger i koprodukciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku te Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu i za ulogu Amonasra u operi Aida Giuseppea Verdija pod dirigentskim vodstvom Piera Giorgija Morandija, u režiji Marija Pontiggije i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina – ženska ili muška operna uloga

• Gabriela Hrženjak za ulogu Adine u operi Ljubavni napitak Gaetana Donizettija pod dirigentskim vodstvom Vetona Marevcija, u režiji Gorana Golovka i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
• Davor Nekjak za ulogu Alberta u operi Werther Julesa Masseneta pod dirigentskim vodstvom Piera Giorgija Morandija, u režiji Dantea Ferrettija i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.
• Tia Pikija za ulogu Mare u operi Povratak razmetnoga sina Anđelka Igreca pod dirigentskim vodstvom Anđelka Igreca, u režiji Tara Morikawe i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.

Plesna umjetnost

Najbolja predstava u cjelini – ples

• All’arme, autori Ginevra Panzetti i Enrico Ticconi, u produkciji Studija za suvremeni ples i koprodukciji Mreža Pan-Adria i ArtistiAssociati Centro di Produzione teatrale (Gorizia); Zavod En-Knap (Ljubljana); Hrvatski kulturni dom na Sušaku (Rijeka); Zavod Flota (Murska Sobota); Zagrebački plesni centar; Slovensko narodno gledališče Nova Gorica; Mediteranski plesni centar (Svetvinčenat).
• Nepostojano mjesto autorice Irme Omerzo u produkciji Umjetničke organizacije Marmot.
• Studija slučaja – Politpornografija autorice Anne Javoran u produkciji Pogonatora 2025. i Centra za dramsku umjetnost.

Najbolje koreografsko ostvarenje – ples

• Irma Omerzo za koreografiju u plesnoj predstavi Nepostojano mjesto u produkciji Umjetničke organizacije Marmot.
• Silvia Marchig, Ana Kreitmeyer, Ana Novković i Silvio Mumelaš za koreografiju u plesnoj predstavi Euridika izlazi u produkciji Kik Melone i koprodukciji s Centrom za dramsku umjetnost i Zagrebačkim plesnim centrom.
• Ivana Bojanić za koreografiju u plesnoj predstavi HIHI u produkciji Kik Melone i koprodukciji s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Najbolje umjetničko ostvarenje – ženska plesna uloga

• Nika Lilek za ostvarenje u predstavi Othello u koreografiji Maše Kolar i koprodukciji HNK u Varaždinu, Kazališta Marina Držića, Dubrovnik te Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
• Ema Crnić za ostvarenje u predstavi Nepostojano mjesto u koreografiji Irme Omerzo i produkciji Umjetničke organizacije Marmot.
• Margareta Firinger za ostvarenje u predstavi HIHI u koreografiji Ivane Bojanić u koprodukciji Kik Melone i Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Najbolje umjetničko ostvarenje – muška plesna uloga

• Valentin Chou za ostvarenje u predstavi Exit – prvi dio Salopette u koreografiji i produkciji Yellowbiz Art Collective i Cornelia Dance Company.
• Tomislav Feller za ostvarenje u predstavi Adriatic Epic u koreografiji Tomislava Fellera i Marina Lemića, u produkciji Tomislava Fellera i koprodukciji sa Zagrebačkim plesnim centrom, Mediteranskim plesnim centrom i Elias 2061.
• Marin Lemić za ostvarenje u predstavi Adriatic Epic u koreografiji Tomislava Fellera i Marina Lemića, u produkciji Tomislava Fellera i koprodukciji sa Zagrebačkim plesnim centrom, Mediteranskim plesnim centrom i Elias 2061.

PAOLO MAGELLI – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – DRAMA

Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Žiri za dramu dodijelili su ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje gospodinu Paolu Magelliju.

MIRJANA BOHANEC VIDOVIĆ – Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje – OPERA

Žiri za operu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje Mirjani Bohanec Vidović

ČLANOVI ŽIRIJA:

Žiri za dramu: Darko Milas (predsjednik), Vlasta Ramljak, Matija Prskalo, Helena Petković i Antonia Ćosić.

Žiri za operu, operetu i mjuzikl: Martina Gojčeta Silić (predsjednica), Zrinka Matić i Dalibor Cikojević.

Žiri za ples: Šimun Stankov (predsjednik), Gordana Svetopetrić i Melita Spahić Bezjak.

Izvor: www.hddu.hr, objavljeno 11. studenoga 2026.