Piše: Vesna M. Muhoberac

Kako je sve počelo?

Goran Matović, autor koncepta Festivala Miroslav Krleža, otvorio je (uz potporu Grada Zagreba, sponzora, pokrovitelja, Teatra poezije i Muzeja grada Zagreba) prije dvanaest godina festival posvećen Miroslavu Krleži u autentičnim prostorima njegove kuće, u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleža u Zagrebu i na platou ispred kuće. Od 3. do 7. srpnja 2012., u 20:30 sati, između dana i noći, „Krležin Gvozd postaje mjesto susreta umjetnika kojima je Krleža misaoni i duhovni orijentir. To je susret sa živim djelom u kome se neprekidno ogledamo. Glumci, književnici, glazbenici, likovni i filmski umjetnici „iz svog mraka, iz svoje svjetlosti“ svjedočit će svoju fascinaciju velikim piscem kroz multimedijalna scenska događanja“.

Kakav je bio program prvoga Festivala Miroslav Krleža?

Utorak, 3. srpnja, otvaranje prvog izdanja Festivala Miroslav Krleža: Krleža, Hrvatski nokturno. U programu su sudjelovali Arsen Dedić, Goran Matović, Vesna Tominac, Goran Grgić, Mirela Videk, Edin Karamazov, a koncept je potpisao Goran Matović. Domaćin programa bio je Pero Kvrgić koji je publiku, uz Vesnu Vrabec, voditeljicu Memorijalnog prostora, provodio prostorima Krležina stana i evocirao sjećanje na prvi susret s Krležom i njegovim teatrom, a onda ju je doveo na plato, gdje je priređen scenski događaj u kojemu su izvedeni fragmenti djela: Moj obračun s njima, Na rubu pameti, Najnovija anatema moje malenkosti, Dnevnik, E. Čengić, S Krležom iz dana u dan, Razgovori s Miroslavom Krležom (P. Matvejevića), Deset krvavih godina, Pjesma svjetioničara. Kako su naveli organizatori: „Višeslojni polemički portret legendarnog pisca građen je udjelom živog govora, glazbe, pjeva, dokumentarnog filma i tonskog zapisa Krležina glasa.“

Srijeda, 4. srpnja, pretpremijera, Bobočka, drugih sto stranica Filipa Latinovića. U ulozi Bobočke nastupila je Ecija Ojdanić, u predstavi je sudjelovao i konceptualni videoumjetnik i skladatelj Willem Miličević, kostime je kreirala Mirjana Zagorec, adaptaciju romana potpisala je Ana Tonković Dolenčić, a režiju Ivan Leo Lemo. Domaćin je ovog scenskog događanja bio Žarko Paić.

Četvrtak, 5. srpnja, u programu Razgovori s Krležom sudjelovali su Rade Šerbedžija i Predrag Matvejević, koji su program započeli sjećanjima na susrete s Krležom. Domaćin je događanja bio Božo Rudež.

Petak, 6. srpnja, studenti Akademije dramskih umjetnosti nastupili su u scenskom kolažu Djetinjstvo u Agramu ili Pir iluzija. Boris Svrtan (autor programa) spojio je fragmente Djetinjstva u Agramu i Krležine poezije, a u programu su sudjelovali B. Svrtan i studenti ADU-a (Dubravka Lelas, Ana Vučak, Irena Tereza Prpić, Luka Bulović, Dajana Čuljak, Matija Čigir, Sara Stanić, Pavao Vrkljan, Ana Marija Žužul i Filip Vidović). Domaćin je bio Velimir Visković.

Subota, 7. srpnja, na Krležin rođendan, nastupio je Željko Vukmirica (autor glazbe i teksta) s programom Jazz Krleža, prema motivima Balada Petrice Kerempuha M. Krleže i Millitargre G. Szaba. Videoprilozi: Marinela Jeromela, kostimografija: URIHO i Marinela Jeromela, prateći bend: Millitargrenzemusik (saksofon: Željko Kovačević i Zdenko Ivanušić, gitara: Mario Igrec, kontrabas: Jura Vrandečić). Domaćin završne večeri festivala bio je Tonko Maroević.

Prvi je festival najavljen kao uvod u 120. godišnjicu rođenja Miroslava Krleže.

Festival je atraktivno i kreativno, raznoliko i nadahnuto, kako je i mišljen i postavljen, izdržao različite mijene, nepogode, potrese i trešnje, bolesti i boleštine, maske i maske i ove se godine izvodi dvanaesti put, u godini obilježavanja 130. Krležina rođendana.

Kakav je program dvanaestoga Festivala Miroslav Krleža?

U utorak, 27. lipnja u 11 sati u Muzeju grada Zagreba održana je konferencija za medije 12. festivala Miroslav Krleža. Govorili su Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža, ravnateljica Muzeja grada Zagreba Aleksandra Berberih Slana, glumac i redatelj Zijah A. Sokolović, glumica Branka Cvitković, dramaturginja Selma Parisi, redatelj Branko Brezovec i voditeljica protokola i odnosa s javnošću Festivala Miroslav Krleža Irena Šekez Sestrić.

Nakon nekoliko promjena adresa, FMK se ove godine većim dijelom održava u Muzeju grada Zagreba, a neki su (popratni) programi i na nekim drugim lokacijama. Cijeli je program, u godini obilježavanja velikoga Krležina rođendana, kreativno i originalno osmislio sam Matović, cijeli život usmjeren na Krležino (i Ujevićevo) stvaralaštvo i kulturološki okvir u kojemu su živjeli i pisali. „Autor vizualnog identiteta 12. festivala Miroslav Krleža je Mirko Ilić, grafički dizajner i ilustrator s američkom adresom koji je nedavno za dizajn plakata našeg festivala dobio nagradu PRINT Award najprestižnijeg američkog časopisa za dizajn Print.“

Nedjelja, 18. lipnja, dvorište Muzeja grada Zagreba, u okviru programa Sjećanja Krležinih suvremenika, kao uvod u 12. festival Miroslav Krleža, Rade Šerbedžija se u vrlo kvalitetno osmišljenome razgovoru s Goranom Matovićem – koji mu je kao ugodan domaćin-znalac prepustio velik dio vremena, prisjetio svojih posebnih susreta i druženja s Miroslavom Krležom i Belom Krleža, kao i svoga gimnazijskoga početka čitanja Krležinih tekstova, upisa na Akademiju, izvođenja i režije različitih Krležinih tekstova, a zahvalnu je i koncentriranu publiku, neposredno prije finalne nam utakmice u Ligi nacija (i sam izvrstan nogometaš i nogometni fan) gledatelje počastio i govorenjem balade Khevenhiller. Na početku su ove iznimne umjetničke večeri gledatelji mogli čuti Krležin glas, dio iz poznatoga osječkoga predavanja prije izvođenja drame U agoniji, nakon čega su Šerbedžija i Matović naoko ležerno ušli u dvorište MGZ-a govoreći dijelove Krležinih eseja. Dramaturški i teatrološki izvrsno osmišljena večer.

Subota, 1. srpnja, 21 sat, dvorište Muzeja grada Zagreba /Preporodna dvorana HAZU-a, otvaranje 12. festivala Miroslav Krleža, praizvedba (repriza je 2. srpnja) nedavno otkrivena Krležina dramskog teksta Goya (pretpostavlja se da je napisan 1917.); monodramu režira i izvodi Zijah A. Sokolović.

Nedjelja, 2. srpnja, 20 sati, dvorište Muzeja grada Zagreba, izložba Krleža – Dijalozi, odnos suvremenih likovnih umjetnika prema djelu Miroslava Krleže (Željko Kipke, Gordana Bakić, Matko Vekić, Koraljka Kovač, Tomislav Buntak, Anabel Zanze, Grgur Akrap). U izložbu publiku uvode Iva Körbler i Goran Matović.

Ponedjeljak, 3. srpnja, od 17 do 20 sati, od Radićeve 7, Putovanje Krležinim zagrebačkim adresama, prema zamisli Marine Bagarić i Gorana Matovića (publika se turističkim autobusom na kat, uz pratnju glumaca Jelene Miholjević i Nikše Marinovića, vozi Zagrebom i posjećuje sedam adresa na kojima je Krleža živio i stvarao).

Ponedjeljak, 3. srpnja, 21 sat, dvorište Muzeja grada Zagreba, Legenda (prvi Krležin objavljeni dramski tekst, 1914.), HNK Varaždin, režija: Vesna Kosec-Torjanac, Filip Eldan i Nikša Eldan (glume: Filip Eldan, Nikša Eldan, Dea Presečki, Marinko Prga, Zdenko Brlek, Helena Minić Matanić, Barbara Rocco i Marinko Leš).

Utorak, 4. srpnja, 21 sat, Satiričko kazalište Kerempuh, Glembajevi, Teatar Vojdan Černodrinski, Prilep, Makedonija u suradnji s Eurokazom (režija i adaptacija: Branko Brezovec).

Srijeda, 5. srpnja, 12 sati, Nacionalna i sveučilišna knjižnica (Ulica Hrvatske bratske zajednice 4), Krležini originalni rukopisi u sklopu programa Iz Autorova pera – rukopisna građa Miroslava Krleže (sudjeluju: Suzana Marjanić, Pavle Bonča, Ivanka Stričević, Goran Matović, Jelena Miholjević, Siniša Ružić i Irena Galić Bešker).

Srijeda, 5. srpnja, 21 sat, dvorište Muzeja grada Zagreba, Sjetite me se 2022. (govori: Goran Matović, violončelo: Stanko Kovačić, redatelj: Krešimir Dolenčić).

Četvrtak, 6. srpnja, 21 sat, dvorište Muzeja grada Zagreba, Na rubu pameti, monodrama Dragana Despota.

Petak, 7. srpnja, 7 sati ujutro, u vrijeme Krležina rođenja, dvorište Muzeja grada Zagreba: svečanost obilježavanja Krležina 130. rođendana, Doručak kod Krleže (sudjeluju: Zagrebački solisti, Vladimir Mičković, Branka Cvitković, Jelena Miholjević, Đurđa Tedeschi, Miloš Krivokapić, Sara Renar, Irena Šekez Sestrić, Diana Sokolić, Nikša Marinović i Goran Matović).

Poželjet ćemo Festivalu Miroslav Krleža kvalitetnu ovogodišnju realizaciju ovako zahtjevnog i zanimljivoga programa, kao i dug život, kako bi gledateljima i gledateljicama svake godine ponudio nove interpretacije i reinterpretacije majstorski napisanih tekstova barda hrvatske književnosti.

©Vesna M. Muhoberac, Hrvatskoglumiste.hr, objavljeno 29. lipnja 2023.