1. Zaboravljene kazališne heroine III.: MILENA HRŽIĆ (Karlovac, 6. svibnja 1868. - München, 23. veljače 1961.), sopran, 1/2

Od scenskog sjaja do kraljevskog dvora

Milen Hržić ostvarila je zapažene kreacije nekoliko vrlo zahtjevnih uloga kao što su Wagnerove Elza u Lohengrinu i Sieglinda u Walküri, Mozartova Pamina u Čarobnoj fruli, Euridika u operi Orfej i Euridika Christopha Willibalda Glucka, Micaela u Bizetovoj Carmen... No nešto je drugo bilo presudno u njezinu životu: 1892. udala se za princa Heinricha von Hessena.

Piše: Marija Barbieri

25.6.2024. – Da se slavna pjevačica uda za baruna pa čak i grofa nije bilo tako rijetko u 19. stoljeću, ali da se mlada, gotovo debitantica uda za princa – to se vjerojatno dogodilo samo Karlovčanki Mileni Hržić.

Emilie Matilda Hedviga Hržić de Topuska rođena je u Karlovcu 6. svibnja 1868. Otac joj je bio sudac Simon Hržić a majka Anna von Grachegg. Imala je četiri godine kad joj je otac premješten u Vinkovce u kojima je provela djetinjstvo. S roditeljima se 1881. godine preselila u Zagreb kad joj je otac postao vijećnik banskog stola. Pjevanje je učila od 1882. do 1885. u školi Hrvatskoga glazbenog zavoda kod Emanuela Simma (1827–1886), koralista zagrebačke katedrale i zamjenskoga učitelja pjevanja. Kao stipendistica hrvatske vlade nastavila je školovanje na bečkom Konzervatoriju kod poznatog pjevačkog pedagoga Josefa Gänsbachera (1829–1911). Završila je školsku godinu 1888./1889. Na koncertu u Hrvatskom glazbenom zavodu u travnju 1888. pjevala je ariju Elizabete iz Wagnerova Tannhäusera i cavatinu paža Urbana iz Meyerbeerovih Hugenota. Kritičar lista Agramer Tagblatt zapisao je u br. 89 od 17. travnja 1888. da joj je “glas ponešto zastrt velom”, da “pjeva suzdržano” te da su se “osobito svidjeli trilleri”.  

Narodne novine izvješćuju 5. travnja 1889. da je na javnoj produkciji Konzervatorija pjevala Gabrielu u operi Noćište u Granadi Conradina Kreutzera (1780–1849). Prenose i bečke novine Neue freie Presse koje ističu “njezinu liepu umiljatu pojavu”, zatim pišu kako “svojim grlom i izrazom u srce dira” te objavljuju da je dobila trogodišnji angažman u Dvorskom kazalištu u Mannheimu. Narodne novine poslije pišu da je 25. kolovoza 1889. postigla velik uspjeh u Mannheimu prvim nastupom kao Agatha u Strijelcu vilenjaku Carla Marije von Webera. List Agramer Tagblatt 27. ožujka 1890. prenosi noticu iz mannheimskih novina koje ju nazivaju jednostavno “gospođica Milena” i ističu da je prvim nastupom u ulozi Margarete u Gounodovu Faustu (koji se u njemačkom jezičnom području izvodi s naslovom Margareta) učinila velik napredak. Novine Agramer Zeitung 3. listopada 1891. izvješćuju da je s velikim uspjehom  gostovala u Darmstadtu kao Julija u Gounodovoj operi Romeo i Julija i pišu da je njezina interpretacija bila “puna poezije”.  Dobila je naslov Großherzogliche Hessische Hofopernsängerin zu Darmstadt (Velikovojvodska hessenska dvorska pjevačica u Darmstadtu).

Darmstadt je odredio njezinu budućnost. U Dvorskom kazalištu nastupala je pod imenom “Emilia Milena”. Bila je obdarena snažnim glasom velikog opsega, isticala se i dotjeranom vokalnom tehnikom, muzikalnošću te smislom za glumu. Ostvarila je zapažene kreacije nekoliko vrlo zahtjevnih uloga kao što su Wagnerove Elza u Lohengrinu i Sieglinda u Walküri, Mozartova Pamina u Čarobnoj fruli, Euridika u operi Orfej i Euridika Christopha Willibalda Glucka, Mignon Ambroisea Thomasa, Micaela u Bizetovoj Carmen, Elizabeta u oratoriju Sveta Elizabeta Franza Liszta, Santuzza u Mascagnijevoj Cavalleriji rusticani i Undina Alberta Lrtzinga. No nešto je drugo bilo presudno u njezinu životu: 1892. udala se za princa Heinricha von Hessena (1838-1900).

Njezin pranećak dr. Mladen Deželić (1900-1989), sin književnika, leksikografa i bibliotekara dr. Velimira Deželića st. (1864-1941) koji se oženio s istaknutom pijanisticom i glasovirskom pedagoginjom Sofijom (1911-1985), kćeri također istaknute pjevačke pedagoginje Nade Eder-Bertić (1885-1937) detaljno je opisao život Milene Hržić i svoje susrete s tetom Milenom, kako ju je nazivao. Teta Milena bila je mlađa sestra Zlate “Aranke” Bertić-Hržić, udane za Dušana Stanka Petra Bertića (1857-1922). Oni su imali kćer Nadu Eder-Bertić (1885-1937) koja se udala za liječnika Albina Edera (1859-1916). Teta Milena, dakle, prateta je supruge pisca ovih sjećanja.

(Pročitajte sljedeći nastavak…)

©Marija Barbieri, Hrvatskoglumiste.hr, objavljeno 25. lipnja 2024.

Tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija