BRANKO BLAĆE (Zagreb, 1949. – 2023.)

Legendarni Gubec-beg hrvatskog kazališta

„Ispod snažne vanjštine branka Blaće kucalo je toplo, široko srce za njegovu obitelj i prijatelje, za glazbu i kazalište (…) Zauvijek će ostati jedinstvena pojava hrvatskog kazališta i glazbe”.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Malo je tako uspješnih, karizmatičnih, scenski dominantnih i oku ugodnih umjetničkih i životnih partnera kao što su na hrvatskim i međunarodnim pozornicama bili primabalerina Vesna Butorac Blaće i pjevač i glumac Branko Blaće, dugogodišnji zaposlenik Kazališta Komedija, koji nas je napustio u 74. godini. „Otišao je u legendu vječnosti legendarni Gubec-beg hrvatskog kazališta. Branko Blaće, naš Bleki, godinama se stoički, uz pomoć supruge Vesne i kćeri Lane, nosio s teškom bolešću”, istaknuli su u priopćenju iz Kazališta Komedija, u kojemu se za stalno zaposlio 1. travnja 1978., u vrijeme kada je Komedija promovirala prve hrvatske rock-opere i mjuzikle, a na repertoaru imala neke od svojih najpopularnijih i najviše izvođenih predstava. U mirovinu je otišao 31. prosinca 2008. „Pjevač i glumac snažne osobnosti i markantne, muževne scenske pojave odmah se vinuo u zvjezdane visine na praizvedbi Gubec-bega Krajača, Metikoša i Prohaske, u režiji Vlade Štefančića, 5. ožujka 1974., predstavi koju su u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog i na brojnim gostovanjima vidjele tisuće i tisuće gledatelja. U Gričkoj vještici igrao je Sinišu, u pop-operi Ho-ruk Slobodana, u mjuziklu Crveni otok Aleksandra Pavloviča.“ Rock-opera Gubec-beg, nastala na temelju Šenoina romana Seljačka buna, najgledanija je predstava svih vremena u Komediji; Gupca je vidjelo više od milijun gledatelja u 12 godina igranja, u 300 predstava u Zagrebu i na gostovanjima, a pjesme Ave Maria i Zakletva maču – zaštitni znakovi te rock-opere, izvodile su se u raznim prigodama. Blaće je glumio i pjevao bas-baritonskim glasom i u mjuziklu Jadnici 1982., glazbenoj predstavi Tata, udajem se za CrncaOperi za tri pare, a antologijske su mu uloge u rock-operama Ulrik Celjski (Crna kraljica) i Caiaphas (Jesus Christ Superstar).

Gupcu se vratio 2004. godine, u režiji Igora Mešina i Damira Lončara, koji su umjesto Josipe Lisac, Radojke Šverko i Ditke Haberl i drugih uveli nove mlade glumce i pjevače. Premijera je bila na pontonskoj pozornici Jarunfesta, a Blaće je bio jedini iz originalne postave, otprije dvadeset i devet godina, uz nekoliko zborista. Janu je igrala Sanja Marin u alternaciji s Vandom Winter, dirigent je bio Veseljko Barešić, scenograf Zlatko Kauzlarić Atač, kostimografkinja Marija Žarak, koreografi Larisa Lipovac i Igor Barbarić, a u zboru je pjevala i Lana Blaće, kći Branka Blaće i Vesne Butorac Blaće. Uz Orkestar i Balet Komedije, zbor Palma i stalne vanjske suradnike, ukupno je bilo 250 ljudi.

Branko Blaće, rođen u Zagrebu 1949. godine, završio je Muzičku akademiju, a karijeru je započeo u grupama Sjene i Grešnici, u kojoj su svirali i Branko Požgajec, Marijan Kašaj, Vedran Božić, Vladimir Delač i drugi, a nastupao je i na raznim festivalima zabavne glazbe. Objavio je pet singlova i dva albuma u suradnji s drugim glazbenicima. Za vrijeme pjevačkoga školovanja izvodio je i klasični repertoar – od Händela, preko Schuberta i Schumanna do Brahmsa. Često je pjevao i snimao duete s Nadom Rocco i Ditkom Haberl, ali i s opernom primadonom Boženom Ruk-Fočić. Na albumu Zagrli me nježno autor je glazbe nekih od pjesama.

„Družio sam se s idolima iz mladosti, recimo s Jeffom Connellyjem iz „Briljantina”, pjevao s Frankom Sinatrom. Preko supruge primabalerine Vesne Butorac upoznao sam mnogo velikih svjetskih plesača i koreografa, a imao sam sreću da upoznam i Miroslava Krležu, Tomislava Durbešića i druge. Uvjeravali su me da bih se trebao posvetiti operi i da sam među najperspektivnijim baritonima, no opera je za mene bila previše statična.“

Uz kazališnu karijeru, Branko Blaće svoju je glumačku nadarenost pokazao i u filmovima, pretežno trilerima u američkoj koprodukciji. Bio je i Ero, tumačeći glumački dio naslovne uloge Gotovčeve opere Ero s onoga svijeta u televizijskoj ekranizaciji Danijela Marušića. Bogato i svestrano iskustvo rado je dijelio u pedagoškom radu s mladim glumcima i pjevačima zainteresiranima za mjuzikle. „Jako volim raditi s mladima. Imamo puno talentiranih i marljivih djevojaka, koje hoće raditi na sebi, ali s dečkima je drukčije. Mislim da su žene u Hrvatskoj općenito talentiranije, marljivije i bolje od muškaraca. (…) Mislim da se danas previše inzistira na glamuru, a iza toga ne postoji apsolutno ništa. I glumci imaju jak ego, ali ako su muzikalni, puno je lakše od njih napraviti interpreta, što je najvažnije u kazalištu. (…) Problem je u tome što se mladi, koji imaju potencijala, ne žele usavršavati, jer pogrešno misle da im to nije potrebno. A sve je zanat. Zatim, glazbeni teatar rade dramski redatelji, koji nisu glazbeno obrazovani i ne shvaćaju kako ih sklizak teren čeka.“

„Ispod Blekijeve snažne vanjštine kucalo je toplo, široko srce za njegovu obitelj i prijatelje, za glazbu i kazalište (…) Zauvijek će ostati jedinstvena pojava hrvatskog kazališta i glazbe”, navode iz Kazališta Komedija povodom ovoga tužnoga događaja i odlaska još jedne pjevačke i glumačke legende, markantnoga i pjevački i glumački iznimno dojmljivoga vladara kazališne scene, Branka Blaće.

©Vesna M. Muhoberac, Hrvatskoglumiste.hr, objavljeno 17. srpnja 2023.