Nekategorizirano

NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA 2023.

Dodijeljene Nagrade hrvatskoga glumišta za 2023. godinu

Nagradu za najbolju dramsku predstavu u cjelini osvojila je predstava Don Juan Jean-Baptiste Poquelin Molièrea u režiji Dejana Projkovskog i produkciji HNK-a u Zagrebu. Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje u kategoriji drame pripala je Želimiru Mesariću, a u kategoriji opere sopranistica Branka Beretovac - Vondraček.

25.11.2023. – Nagrade hrvatskog glumišta u svojem trideset i prvom izdanju dodijeljene su u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u kategorijama dramske, radio i televizijske umjetnosti, operete ili mjuzikla te baleta. Nagradu za najbolju dramsku predstavu u cjelini osvojila je predstava Don Juan Jean-Baptiste Poquelin Molièrea u režiji Dejana Projkovskog i produkciji HNK-a u Zagrebu. Najboljim redateljem više

Intervju: VEDRAN DAKIĆ

Imamo unikatan zanat u kojemu većinu vremena možemo isključivo guštati

„Glumci ponekad ne mogu pobjeći od svog ega, stoga kada skupina mladih umjetnika sa zajedničkim ciljem svaki dan s iskrenom radošću i entuzijazmom dolazi na probe i izvan prostorije ostavi barem većinu svog ega, e tad se zbilja mogu dogoditi čuda. To je bio slučaj s “plišancima” i svakom glumcu bih poželio makar jednom u karijeri da bude dio ovakvog projekta.”

Razgovarala: Katarina Kolega

Naslovna fotografija: Vedran Dakić na dodijeli Nagrade hrvatskog glumišta 2023. Mladi vinkovački glumac Vedran Dakić osvojio je Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji glavne muške uloge za ulogu Duška u predstavi Plišana revolucija autorskog projekta Vanje Jovanovića i Mateja Sudarića u produkciji Kulturnog centra Osijek. Vedrane, iskrene čestitke na nagradi. Dobili ste je za ulogu Duška više

Premijere 2022.

Premijere hrvatskih profesionalnih kazališta i kazališnih grupa od 1. siječnja do 31. prosinca 2022.

ZAGREB Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 1. Don JuanAutor: Jean – Baptiste Poquelin MolièreRedatelj: Dejan ProjkovskiPremijera: 08.10.2022Prijevod: Radovan IvšićDramaturginja: Mirna RustemovićScenograf: Valentin SvetozarevKostimografkinja: Doris KristićSkladatelj: Goran TrajkoskiJezični savjetnik: Dušan GojićOblikovatelj svjetla: Deni ŠesnićUčitelj mačevanja: Lovro BuvaSuradnica za scenski pokret: Olga PangoAsistent redatelja: Marta TutišAsistentica kostimografkinje: Mia Rejc PrajningerAsistentica koreografkinje: Vana Bakalić (volonterka)Inspicijenti: Roko Grbin, Antonio više

19. Umjetnice dinastije Strozzi: IRENA (IRINA, IRÈNE) ALEKSANDROVSKA (DE) STROZZI (15. travnja 1909.- 11. prosinca 1985.)

Fatalna carevna zagrebačkog Baleta

Irena prvi put nastupa u Kazalištu kao članica Fromaničinog baletnog studija u proljeće 1925. u Cvijeću male Ide, uskoro je nalazimo i kao članicu baleta, koji daje samostalne programe, a redovito nastupa i u operama, operetama i drami. Godine 1928. Teodor Vasiljev preuzima zagrebački Balet, a Irena postaje prva solistica. Nakon odlaska u Pariz angažirana je u Kabaretskom kazalištu Folies Bergère, a snimila je i dva filma.

Piše: Maja Đurinović

Objavljeno: 28. listopada 2023. U nepreglednom valu izbjeglica koji su se nakon Oktobarske revolucije prelijevali iz ratne i gladne Rusije u Europu našla se i obitelj Irene Aleksandrovske. Tako je ona početkom 1920-ih, kao djevojčica od dvanaest godina došla u Zagreb s majkom i očuhom Nikolom Rubinsteinom. (Prema svjedočenju Elize Gerner, „Aleksandrovska je tvrdila da je više

18. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (8. dio)

Gostovanja i nesuđeni angažmani

Budući da je status kazališnih umjetnika bio nezavidan, sedamdesetih godina 19. stoljeća više je glumaca i glumica razmišljalo o odlasku u inozemstvo. Intendant bečkoga kazališta Franz Dingelstedt navodno ju je pozvao u angažman. Međutim, od toga nije bila ništa, a Marija Ružička-Strozzi vratila se u zagrebačko kazalište. Bilo je to vrijeme kad je glumica dobila dostojnoga glumačkoga partnera, Andriju Fijana.

Piše: Lucija Ljubić

Objavljeno: 27. listopada 2023. Sedamdesete su godine 19. stoljeća u hrvatskom glumištu bile iznimno dinamične, a zagrebački je ansambl bio na važnim gostovanjima, među kojima se ističu predstave u Varaždinu 1873., u prigodi otvorenja kazališne zgrade pa je i varaždinska publika mogla vidjeti, primjerice, Kukuljevićeva Poturicu. Zagrebačka je drama na poziv gradskoga poglavarstva gostovala u Dubrovniku više

12. Bobijevi dani smijeha

Josip Bobi Marotti ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskom glumištu i u sjećanju kazališnih gledatelja. Tajnu Bobijeva uspjeha kod publike, njegovu dugogodišnju popularnost kod odraslih i kod djece, njegov kolega Drago Krča, također bard hrvatskog glumišta, prepoznao je kao zaljubljenost u glumu, igru i kazalište.

Priredio: Željko Anzulović, 26. listopada 2023. Od utorka, 7. do četvrtka, 23. studenog u Histrionskom domu održat će se 12. Bobijevi dani smijeha – festival komedija posvećen doajenu hrvatskog glumišta Josipu Bobiju Marottiju (Maribor, 1922. – Zagreb, 2011.). Uz dva histrionska recentna naslova, na festivalu će gostovati brojna kazališta i kazališne grupe iz Zagreba ali i više

14. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (4. dio)

Prve uloge u Sardouovim komadima

Nakon ugovora koji je potpisala u veljači 1868. godine, mlada je glumica u prvim godinama svoga angažmana tumačila uloge različitih glumačkih struka - mlade ljubavnice, sentimentalne naivke, djevojke i žene u konverzacijskim komedijama. Premda je u ugovoru zabilježeno da će tumačiti tragične uloge, prvih je godina u njima nastupala samo povremeno, a središnje su ženske uloge u to vrijeme bile pridržane njezinim starijim kolegicama.

Piše: Lucija Ljubić

Objavljeno: 22. listopada 2023. Šezdesete godine 19. stoljeća hrvatskom su kazalištu donijele i zakonske promjene koje su se odrazile na sve kazališne umjetnike, pa i na Mariju Ružičku. Saborski zastupnik Narodne stranke Antun Jakić u ime petnaestorice drugih zastupnika predložio je da se riješi „pitanje o shodnoj potpori kazališta hrvatskog od strane države“ apelirajući da više

NENAD CVETKO (Zürich, 27. prosinca 1969. – Zagreb, 10. listopada 2023.)

Beskrajno talentirana, ali krhka duša

Nenad Cvetko u tri desetljeća aktivnog djelovanja ostvario je više od stotinu likova, samo u Gavelli ostvario je pedesetak uloga, a na filmu je, zajedno sa sinkronizacijama i audiopričama, glumačko umijeće pokazao u još 44 profesionalna izazova.

Piše: Branka Primorac

Objavljeno: 16. listopada 2023. U Zagrebu je u 54. godini umro Nenad Cvetko, kazališni, filmski i televizijski glumac (rođen 27. prosinca 1969. godine u Zürichu), od 1998. stalni član Dramskog kazališta Gavella. Slomila ga je bolest s kojom se hrabro borio nekoliko godina. Nije skrivao, javno je o njoj govorio uspoređujući proces oporavka s vlastitom više

Intervju: NIKA IVANČIĆ

Pomaknute uloge mi se sviđaju, ali voljela bih glumiti i u predstavama psihološkog realizma

„Mislim da se još uvijek vrlo površno obrađuju ženske teme u teatru, ozbiljan pristup tome nedostaje. Žene bi trebale više pisati tekstove koje tematiziraju stvari koje nas muče iz naše perspektive. Mislim da nam je svima dosta stereotipnih predstava u kojima se sve vrti oko pms-a, menstruacije i muško-ženskih odnosa.” Nika Ivančić za ulogu u predstavi Realisti Teatra Exit 2022. godine primila je Nagradu hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina.

Razgovarala: Katarina Kolega

Energična Puljanka Nika Ivančić, otkako je 2019. završila studij glume u Rijeci, ima pune ruke posla. Glumila je u dvadesetak vrlo različitih predstava u kojima je pokazala širok glumački raspon, a u svojoj kratkoj karijeri osvojila je mnoge domaće i regionalne nagrade. Monodrama Cabaret Valeska, njezin diplomski rad, proglašena je najboljom predstavom na 9. BE:FEMONU više

7. Umjetnice dinastije Strozzi: LJUBICA OBLAK-STROZZI (VIOLETTA DE STROZZI) (Sarajevo, 28. travnja 1896. – New Milford, Connecticut, 23. ožujka 1981.) 2. dio

Jedna od najsjajnih hrvatskih soprana koja je danas gotovo zaboravljena

Posve se jasno kakva je to velika pjevačica i vokalna umjetnica bila i nesporno je da je u nizu sjajnih hrvatskih soprana Ljubica Oblak-Strozzi jedna od najvećih. Kod nas je, nažalost, nedovoljno poznata i priznata, da ne kažemo zaboravljena, a u Berlinu je se i danas sjećaju.

Piše: Marija Barbieri

Dana 1. rujna 1924. Violetta de Strozzi stupila je u angažman u berlinsku Državnu operu. Bilo je to doba procvata Opere koju je vodio poznati skladatelj i dirigent Max von Schilings (1868-1923). Brzo se uklopila u ansambl i postala jedna od njegovih vodećih članova. Iskoristila je do maksimuma svoj krasan, snažan, ujednačen dramski sopran velikog više