Nekategorizirano

25. Zaboravljene kazališne heroine: IVANKA ŽUNAC (Zagreb, 23. svibnja 1938. – Zagreb, 30. rujna 2022.) (1. dio)

Privrženost kazalištu

Ivanka Žunac primjer je talenta osuđenog na uspjeh. Nije prošla uobičajeno školovanje u baletnoj školi, ali joj je prirodna nadarenost otvarala sva vrata. Prve plesne korake naučila ju je Meri Šembera, a pohađala je i baletni studio Mile Jovanovića. Kada je prvi put došla na njegov klas, rekao joj je da izgleda kao lutka i tako je nastao nadimak – Beba.

Piše: Davor Schopf

Naslovna fotografija: Ivanka Žunac kao Lisa u Vragolastoj djevojci Zaboravlja li se brzo kazališne umjetnike? Ili prebrzo? Olako? Teška su to pitanja, a odgovor nije nimalo jednostavan. Kao što nečiji uspjeh može biti rezultatom najrazličitijih okolnosti, tako i na zaborav utječu najrazličitije okolnosti. Jedan je od važnih čimbenika ponašanje samog umjetnika poslije aktivna rada: posjećuje više

21. Zaboravljene kazališne heroine: MILA MOSINGER-POPOVIĆ (Gradec kraj Vrbovca, 3. travnja 1894. – Zagreb, 19. kolovoza 1982.) (3. dio)

Velika umjetnica virtuoznog talenta koja je odolijevala vremenu

Mila Mosinger-Popović bila je pripadnica posljednjeg glumačkog ešalona stare garde zlatnoga razdoblja zagrebačkog kazališta između dva rata, koja je odolijevala vremenu, prilagođavajući se virtuozno kako novim modama, tako i zahtjevima novih generacija pisaca, redatelja i glumaca.

Piše: Snježana Banović

Nakon rata, Milin suprug Franjo Mosinger zapošljava se u Odjelu za štampu Predsjedništva Vlade NR Hrvatske u Zagrebu te u stilu gorljiva socrealizma snima brojne portrete radnika i seljaka. Njegova pak supruga redovito nastupa na sceni HNK iz koje je opereta (osim omiljenih, Tijardovićevih!) preselila u novo kazalište Komedija, osnovano u okviru zamaha petoljetke. Ostvaruje više

Premijere 2021.

Premijere hrvatskih profesionalnih kazališta i kazališnih grupa od 1. 1. do 31. 12. 2021.

ZAGREB Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 1. U agonijiAutor: Miroslav KrležaRedatelj: Ivica BuljanPremijera: 8. lipnja 2021.Adaptacija teksta i dramaturgija: Vid Adam HribarScenograf: Dalibor MartinisKostimografkinja: Ana Savić GecanSkladatelj: Mitja Vrhovnik SmrekarOblikovatelji svjetla i videa: Sonda 4, Toni Soprano MeneglejteAsistent redatelja: Patrik SečenAsistentica scenografa: Andrea LipejAsistentica kostimografkinje: Ana Trišler Glume: Krešimir Mikić (Barun Lembach), Nina Violić (Laura više

18. Zaboravljene kazališne heroine: ZLATA LANOVIĆ (Zagreb, 29. IX. 1907. — Zagreb, 20. VIII. 1988.) (2. dio)

Plesnim koracima ispisala je značajan odsječak povijesti zagrebačkog Baleta i bila uzor novim generacijama

„Teatar je prva i najvažnija stvar u mom životu i prema njemu je bio usmjeren sav moj život“, kazala je na spomenutoj proslavi svoje 30. godišnjice rada Zlata Lanović, u siječnju 1953. godine. Kritika ju je voljela, a istican je najčešće, uz urođeni talent, njezin temperament, superiorna tehnika, lakoća pokreta i „zadivljujuća glumstvenost“.

Piše: Snježana Banović

„Scena nas je u isto vrijeme i iskušavala i podučavala“, izjavila je Zlata Lanović pred odlazak u mirovinu, a silno naporni tempo (ponekad bi imala i 30 izvedbi mjesečno, što je danas teško zamisliv napor) potrajao je sve do 1926. godine tj. do kraja mandata ravnatelja Opere Petra Konjovića[1]  koji ju napokon promiče u solisticu više

BOSNIMIR LIČANIN LIKOTA (Banja Luka, 8. ožujka 1944. – Rijeka, 31. srpnja 2022.)

Kazališni aktivist i zagovaratelj alternativnih scena

Bosnimir Ličanin nije skrivao da ne može bez kazališta. Imao je mesijanski poriv i to je stalno dokazivao svojim aktivizmom, pogotovo kad je trebalo zaštititi sve oblike umjetničkog čina. Nebrojeno puta javno je iznosio svoje nezadovoljstvo i razočaranje zbog gašenja riječkih alternativnih scena.

Piše: Branka Primorac

Ovog vrućeg ljeta otišao je zauvijek na neko bolje mjesto glumac, redatelj, veliki motivator i organizator Bosnimir Ličanin Likota – na mjesto na kojem taj vječiti neimar, čovjek koji je zbog glume napustio kemiju i u ladicu pospremio diplomu inženjera, osniva petu kazališnu scenu. Ne pretjerujemo; ovime samo želimo istaknuti zasluge glumca koji je za više

Intervju: BARBARA BOUREK

Želim pokrenuti muzej Zlatka Boureka, s katovima za slike, skulpture, kazalište i animirani film

„U kazalištu ne možeš nametati svoj stil. Važno je ispričati priču predstave. Kostim mora imati svrhu.“ Barbara Bourek u 2021. godini primila je svoju drugu Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju kazališnu kostimografiju u dramama Škrtac Satiričkog kazališta Kerempuh te Kukci…zaustavljena priča HNK-a Split.

Razgovara: Katarina Kolega

U Škrtcu ste kostimom sjajno okarakterizirali likove, ali i slijedili Molièrevu duhovitost. Harpagona i njegovu kći odjenuli ste u odrpanu stiliziranu odjeću, njegova sina u pomodno odijelo od tkanine Dolce Gabbana, sluge ste potpuno neskladno osmislili pri čemu ste naglasili njihovu komičnost. Svaki je lik odjeven različito i u skladu sa svojim karakterom pri čemu više

Intervju: SANJA MILARDOVIĆ

Želim ljudima pružiti dašak nade i ljepote

„Željela sam da ova predstava ne bude jedna od onih koju ljudi pogledaju i zaborave, htjela sam da im promijeni večer, da im nešto otvori ili da im da malo više hrabrosti. I želju za borbom.“ Sanja Milardović dobitnica je nagrade Marul za najbolju predstavu u cjelini na 32. Marulićevim danima za predstavu Mala čuda, monodramu koju je napisala, režirala i u kojoj glumi.

Razgovara: Katarina Kolega

Rođena Riječanka Sanja Milardović glumu i lutkarstvo završila je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, a nakon studija glumila je u mnogim predstavama nezavisnih kazališta. U produkciji Teatra Moruzgva igrala je u hit predstavi Brodolomke, među prvim je izvođačicama Lutkarske organizacije koju fakat trebamo (LOFT),  za ulogu Heidi kazališta Merlin bila je nominirana više

Intervju: HRVOJE ZALAR

U svom kazalištu pokušavam afirmirati ideju obiteljske predstave

„Kazalište Prijatelj obiteljsko je kazalište. To nije pitanje srodstava, to je pitanje atmosfere, osjećaja koji imamo u tom malom kolektivu. Dječjih kazališta je dovoljno, ali dobrih predstava nikad ne može biti previše.“ Hrvoju Zalaru i Kazalištu Prijatelj na 15. Gumbekovim danima dodijeljeno je posebno priznanje za predstavu Hrvatske vile i vještice.

Razgovarala: Vesna M. Muhoberac

Hrvoje Zalar, kazališni i filmski glumac i profesor hrvatskoga jezika i književnosti, s diplomama Akademije dramskih umjetnosti i Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditelj je Kazališta Prijatelj, osnovanoga 2014. godine i zamišljenoga da izvodi „obiteljske predstave“. Na ovogodišnjim Gumbekovim danima u svibnju predstavljeno je 15 predstava posvećenih kabaretu i onih koje u svojoj formi imaju više

IVICA KUNČEVIĆ (Bartolovec, Varaždin, 9. travnja 1945. - Zagreb, 6. srpnja 2022.)

Promišljao je kazalište iz njegove iskonske dubine, fascinirajući publiku i kritiku

Gledatelji su njeguvu Tužnu Jelu pohodili posvećeno i tiho, kao da idu na kultno mjesto rađanja kazališta koje je brisalo granice između života i umjetnosti i koje se, gotovo dokumentaristički, približilo totalnome kazalištu, poetskome, a tako stvarnome.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Napustio nas je i Ivica Kunčević. Nizu neočekivanih i teških, iznenadnih odlazaka kazališnih ljudi priključio se i poznati kazališni redatelj koji je obilježio hrvatski umjetnički obzor zanimljivim mišljenjem kazališta, posebnim senzibilitetom i specifičnim kazališnim kodom. Uvijek s određenom zadrškom u komunikaciji, dozom mističnosti i tajnovitosti u pogledu, ponekad neodrediv, iako rado viđen u raznolikim društvima, više

16. Zaboravljene kazališne heroine: MARGITA DUBAJIĆ (Budinščina, Zagorje, 29. VIII. 1903. — Zagreb, 13. IX. 1986.) (2. dio)

Talentirana pjevačica čija je karijera zauvijek zaustavljena u 38. godini

Odmah po uspostavi Pavelićeva režima, zbog „krivih vjeroispovijesti“ Margita je kao Židovka otpuštena, formalno zbog bolesti, pri čemu je intendant, osoba od najvećeg povjerenja resornog ministra Mile Budaka, Dušan Žanko izjavio da kazališna uprava iskreno žali nesretan slučaj.

Piše: Snježana Banović Vjetrovi rata uskoro su zahvatili Zagreb čemu je prethodila i osobna katastrofa Margite Dubajić – ujesen 1940. godine iznenada obolijeva od dječje paralize pa preko noći mora napustiti repertoar koji ju je proslavio. Kolege i publika ne žele odustati od omiljene zvijezde Margite: organiziraju masovno posjećene priredbe i druge akcije skupljanja novca u više