Nekategorizirano

23. Kazališne heroine III.: BOŽENA KRALJEVA (Zagreb, 11. prosinca 1904. – Zagreb, 12. srpnja 1989.)

Neumorna heroina hrvatskoga glumišta

„Kad bih pročitala ulogu, uloga je redovito najprije svladala mene. Ona je mene ili dirnula ili ražalostila, iznervirala ili nasmijala, već prema tomu kakav je bio lik. Tek tada kad je ona mene svladala, ja sam nastojala da je racionalno svladam, da svladam emocije, da je racionalno razradim i da zato uravnotežim odnos razuma i osjećaja te se uklopim u cjelinu predstave.“

Piše: Vesna M. Muhoberac

20.12.2024. – Kraljeva je najčešće radila s redateljima Raićem, Gavellom, Strozzijem. „Nijedan od njih nije apsolvirao režiju na nekoj kazališnoj akademiji. Do izvanrednih rezultata dovela ih je kultiviranost, pedagoško iskustvo, erudicija i upoznavanje kazališne kulture po europskim centrima.“ Raićevi „učenici u razdoblju od dvaju desetljeća bili (su) gotovo sve do jedne i jednoga budući stupovi više

23. Kazališne heroine III.: BOŽENA KRALJEVA (Zagreb, 11. prosinca 1904. – Zagreb, 12. srpnja 1989.)

Ana Karenjina kao glanz rola u karijeri Božene Kraljeve

„Posebno mjesto zauzima u njezinu repertoaru Ana Karenjina, to je njezina životna uloga, dramatizaciju je napravio Nikolaj Volkov, redatelj je Strozzi, Karenjina je glumio Mato Grković, Vronskoga omiljeni joj partner Veljko Maričić. Ni jedno njezino glumačko ostvarenje nije joj donijelo toliko priznanja, pohvala i nagrada kao Ana.“

Piše: Vesna M. Muhoberac

19.12.2024. – „U djelima suvremenih hrvatskih dramatičara toga vremena u glumačkim se podjelama sučelilo nekoliko glumica različitih generacija i umjetničkih biografija: u najviše uloga nastupile su Milica Mihičić, Nina Vavra i Vika Podgorska, a u podjelama su i Mila Dimitrijević, Anka Kernic, Božena Kraljeva i Ervina Dragman.“ (Lucija Ljubić) Poslije rata su Boženi Kraljevoj najzapaženije više

ŽARKO SAVIĆ (Varvarin, Srbija, 30. srpnja 1949. – Zagreb, 26. studenoga 2024.)

Nezaboravna karijera i ljudskost koja je dirnula generacije

Žarko Savić bio je častan glumac, divan prijatelj. Strahu je gledao u oči i nije dopuštao nepravde, borio se za kolege, bio aktivan u glumačkom sindikatu te ostavio neizbrisiv trag u životima svojih kolega.

Piše: Branka Primorac

19.12.2024. – Žarko Savić, hrvatski i srpski kazališni, filmski i televizijski glumac, umro je u Zagrebu 26. studenoga 2024. godine poslije teške bolesti s kojom se, kažu kolege, nosio hrabro i strpljivo. Kremiran je i pokopan 28. studenoga na zagrebačkom krematoriju. U sličnim teškim trenucima, kad je trebalo ispratiti kolege, on bi prvi stao na više

IVICA KRAJAČ (Beograd, 2. travnja 1938. – Zagreb, 7. studenoga 2024.)

Glazbena strast i neizbrisivo naslijeđe svestranog stvaraoca

Krajač je bio plodan autor. Znao je kako biti originalan te je hrabro koračao u nove glazbene stilove. Bio je član Hrvatskog društva skladatelja, Zajednice hrvatskih umjetnika i glazbenika, a u zrelijim godina posvetio se teatru te je postao i članom Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Od 1983. godine radio je kao redatelj u Operi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, režirajući brojne dramske i operne predstave

Piše: Branka Primorac

28.11.2024. – „Glazba mi je bila suđena“, govorio je za života Ivica Krajač, hrvatski multitalentirani glazbenik koji je preminuo 7. studenoga u 87. godini – pionir u mnogim glazbenim žanrovima, uspješni skladatelj zabavne glazbe i šansona, pjevač, tekstopisac, kazališni redatelj, filmski i televizijski scenarist te libretist. U nabrajanju područja kojima su se bavili svestrani umjetnici poput više

5 SUVREMENIH POLJSKIH DRAMA, Izbor drama: Jelena Kovačić i Gabriela Abrasowicz

Transformacija suvremene poljske drame

Gabriele  Abrasowicz: „Ovaj zanimljiv i značajan presjek ocrtava reprezentativne primjere onog što se u zadnjih dvadeset godina izvodilo na poljskim pozornicama… Nadam se da će ovaj isječak iz korpusa suvremene poljske drame zainteresirati čitatelje…“. Mi bismo dodali: i dramaturge, i redatelje i sve one koji se bave kazalištem.

Piše: Sanja Ivić

25.11.2024. – U uvodnom tekstu Jelena Kovačić (koja je zajedno s Gabrijelom Abrasovicz odabrala drame) naglašava kako u iznimno opsežnoj suvremenoj poljskoj dramskoj literaturi nije nimalo lako izabrati pet tekstova koji su reprezentativni za sadašnji trenutak poljske književnosti za kazalište. Ovaj izbor temelji se na različitoj tematici, drugačijim pristupima strukturiranju samoga teksta, te recepciji u više

ANTOLOGIJA SUVREMENE KANADSKE DRAME (Englesko govorno područje; Izbor drama i prijevod: Cintija Ašperger)

Zanimljiva antologija koja poziva na čitanje i izvođenje

Ono što bi se moglo reći da je svojevrstan zajednički nazivnik svih pet drama jest modernost strukturiranja odnosa, sloboda u vođenju radnje, intrigantni likovi i velika emotivna angažiranost uz široki dijapazon tema iz suvremenosti koju dijelimo svi na ovome planetu.

Piše: Sanja Ivić

18.11.2024. – „Glazba svira dok duh odrpane devetogodišnje Portugalke Isobel trči u krugovima, u strahu od nekoga tko je progoni u sjećanjima. Ona ustvari bježi od čovjeka koji ju je ubio na ovom igralištu prije sedamnaest godina. Jesenje lišće prekrilo je igralište, a djeca joj se približavaju s punim rukama lišća koje bacaju na nju. više

NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA 2024.

Nagrade i nominacije predstava i izuzetnih umjetničkih ostvarenja za Nagradu hrvatskog glumišta 2024.

25.11.2024. – U 2024. godini u Žiriju za Dramu sudjeluju predsjednik Boris Svrtan te članovi Dušan Bućan, Mirna Farkaš Salamon, Ksenija Prohaska i Nedim Prohić. Žiri za Operu čine predsjednica Jana Haluza te članovi Goran Merčep, Laura Vadjon. Žiri za Ples čine predsjednik Ognjen Vučinić i članovi Una Bauer i Vesna Mimica. Svi žiriji djeluju više

19. Kazališne heroine III.: VIKA PODGORSKA (Bistrica v Rožu/Feistritz im Rosental, Koruška, Austrija, 13. svibnja 1898. – Maribor, 12. srpnja 1984.)

Eksperimentalne i avangardne uloge

U rasponu glumačkoga izričaja Vike Podgorske neizostavne su njezine stilom i kronologijom avangardne uloge u predstavama koje režira u prvome redu Strozzi, a zatim i Gavella, koje se s hrvatskih protežu i na dramska djela europskih autora, koja potječu iz različitih stilskih razdoblja.

Piše: Vesna M. Muhoberac

6.10.2024. – Među šezdesetak uloga Vike Podgorske kreiranih u dvadesetim godinama 20. stoljeća neke su produkt eksperimentalnih, ekspresionističkih i pirandellističkih poticaja i ideja nekih od četvorice redatelja s kojima je tada najviše radila. To su Strozzijeva Marija Magdalena u tragediji Ecce homo, Begovićeva Agneza / Djevojka u Begovićevoj drami/priviđenju Pustolov pred vratima, Muradbegovićeva Joka u više

13. Kazališne heroine III.: MILA DIMITRIJEVIĆ (Kragujevac, 9. siječnja 1877. – Zagreb, 12. siječnja 1972.)

Neumorna glumica koju su obožavali kolege, publika i kritika

„Kada je desetog ožujka 1965. pred zastorom najavljeno da će te večeri umjesto oboljele kolegice, ulogu Mande u Mećavi Pere Budaka, preuzeti Mila Dimitrijević, gledalištem se pronio uzdah iznenađenja. Bila je godinama odsutna s pozornice, pa su mnogi pomislili da više nije među živima. Ipak, ona je te večeri dokazala da je sposobna, nakon, sedamdeset i pet godina umjetničkog rada, u 89. godini života, besprijekorno odigrati ulogu koju nije tumačila trinaest godina“. Prepuno gledalište neumorno je aplaudiralo. Bile su to ovacije koje je na otvorenoj sceni doživjela posljednji put. Više nije nastupala.

Piše: Sanja Ivić

30.9.2024. – Godine 1958. ponovno je umirovljena, zajedno s velikim drugim hrvatskim glumcima, i iako joj je to teško palo, mirno je živjela sa svojom kćerkom Stanislavom u vili u Mesićevoj. Nastupa sve rjeđe, no ne prekida povezanost sa zagrebačkim HNK. Kao živa legenda sudjeluje u proslavi stote obljetnice zagrebačkoga HNK (1960.) u ulozi Jermanove više

11. Kazališne heroine III.: MILA DIMITRIJEVIĆ (Kragujevac, 9. siječnja 1877. – Zagreb, 12. siječnja 1972.)

Briljantna u ulogama tragičnih žena iz puka

Mila Dimitrijević spada među plejadu umjetnika koji su na našoj zagrebačkoj pozornici uzgojeni od glumaca i redatelja, od onih koji su znali svoj glumački zanat, svoje glumačko i umjetničko umijeće prenijeti i uliti u druge, jer su ga i sami imali na pretek. Slaveći glumu i umjetnost.

Piše: Sanja Ivić

28. rujna 2024. – Golemi dio njezina glumačkoga repertoara zauzimala su djela domaćih autora kojima je često pomagala u afirmaciji kod publike svojim životno uvjerljivim i tragičnim i komičnim likovima. U razdoblju do Prvoga svjetskog rata, a i kasnije, igra glavne uloge u gotovo svim kazališnim komadima (komedijama, šalama i jednočinkama tematski vezanima uz ličko više