Nekategorizirano

12. Bobijevi dani smijeha

Josip Bobi Marotti ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskom glumištu i u sjećanju kazališnih gledatelja. Tajnu Bobijeva uspjeha kod publike, njegovu dugogodišnju popularnost kod odraslih i kod djece, njegov kolega Drago Krča, također bard hrvatskog glumišta, prepoznao je kao zaljubljenost u glumu, igru i kazalište.

Priredio: Željko Anzulović, 26. listopada 2023. Od utorka, 7. do četvrtka, 23. studenog u Histrionskom domu održat će se 12. Bobijevi dani smijeha – festival komedija posvećen doajenu hrvatskog glumišta Josipu Bobiju Marottiju (Maribor, 1922. – Zagreb, 2011.). Uz dva histrionska recentna naslova, na festivalu će gostovati brojna kazališta i kazališne grupe iz Zagreba ali i više

14. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (4. dio)

Prve uloge u Sardouovim komadima

Nakon ugovora koji je potpisala u veljači 1868. godine, mlada je glumica u prvim godinama svoga angažmana tumačila uloge različitih glumačkih struka - mlade ljubavnice, sentimentalne naivke, djevojke i žene u konverzacijskim komedijama. Premda je u ugovoru zabilježeno da će tumačiti tragične uloge, prvih je godina u njima nastupala samo povremeno, a središnje su ženske uloge u to vrijeme bile pridržane njezinim starijim kolegicama.

Piše: Lucija Ljubić

Objavljeno: 22. listopada 2023. Šezdesete godine 19. stoljeća hrvatskom su kazalištu donijele i zakonske promjene koje su se odrazile na sve kazališne umjetnike, pa i na Mariju Ružičku. Saborski zastupnik Narodne stranke Antun Jakić u ime petnaestorice drugih zastupnika predložio je da se riješi „pitanje o shodnoj potpori kazališta hrvatskog od strane države“ apelirajući da više

NENAD CVETKO (Zürich, 27. prosinca 1969. – Zagreb, 10. listopada 2023.)

Beskrajno talentirana, ali krhka duša

Nenad Cvetko u tri desetljeća aktivnog djelovanja ostvario je više od stotinu likova, samo u Gavelli ostvario je pedesetak uloga, a na filmu je, zajedno sa sinkronizacijama i audiopričama, glumačko umijeće pokazao u još 44 profesionalna izazova.

Piše: Branka Primorac

Objavljeno: 16. listopada 2023. U Zagrebu je u 54. godini umro Nenad Cvetko, kazališni, filmski i televizijski glumac (rođen 27. prosinca 1969. godine u Zürichu), od 1998. stalni član Dramskog kazališta Gavella. Slomila ga je bolest s kojom se hrabro borio nekoliko godina. Nije skrivao, javno je o njoj govorio uspoređujući proces oporavka s vlastitom više

Intervju: NIKA IVANČIĆ

Pomaknute uloge mi se sviđaju, ali voljela bih glumiti i u predstavama psihološkog realizma

„Mislim da se još uvijek vrlo površno obrađuju ženske teme u teatru, ozbiljan pristup tome nedostaje. Žene bi trebale više pisati tekstove koje tematiziraju stvari koje nas muče iz naše perspektive. Mislim da nam je svima dosta stereotipnih predstava u kojima se sve vrti oko pms-a, menstruacije i muško-ženskih odnosa.” Nika Ivančić za ulogu u predstavi Realisti Teatra Exit 2022. godine primila je Nagradu hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina.

Razgovarala: Katarina Kolega

Energična Puljanka Nika Ivančić, otkako je 2019. završila studij glume u Rijeci, ima pune ruke posla. Glumila je u dvadesetak vrlo različitih predstava u kojima je pokazala širok glumački raspon, a u svojoj kratkoj karijeri osvojila je mnoge domaće i regionalne nagrade. Monodrama Cabaret Valeska, njezin diplomski rad, proglašena je najboljom predstavom na 9. BE:FEMONU više

7. Umjetnice dinastije Strozzi: LJUBICA OBLAK-STROZZI (VIOLETTA DE STROZZI) (Sarajevo, 28. travnja 1896. – New Milford, Connecticut, 23. ožujka 1981.) 2. dio

Jedna od najsjajnih hrvatskih soprana koja je danas gotovo zaboravljena

Posve se jasno kakva je to velika pjevačica i vokalna umjetnica bila i nesporno je da je u nizu sjajnih hrvatskih soprana Ljubica Oblak-Strozzi jedna od najvećih. Kod nas je, nažalost, nedovoljno poznata i priznata, da ne kažemo zaboravljena, a u Berlinu je se i danas sjećaju.

Piše: Marija Barbieri

Dana 1. rujna 1924. Violetta de Strozzi stupila je u angažman u berlinsku Državnu operu. Bilo je to doba procvata Opere koju je vodio poznati skladatelj i dirigent Max von Schilings (1868-1923). Brzo se uklopila u ansambl i postala jedna od njegovih vodećih članova. Iskoristila je do maksimuma svoj krasan, snažan, ujednačen dramski sopran velikog više

Intervju: ANA MARIA ŠTEFANAC

Nismo striktno okrenute mladima, nego svima koji žele kvalitetnu komediju

Mlada glumica Ana Maria Štefanac završila je studij glume na Fakultetu za film i scensku umjetnost u Zagrebu, a magistra glume postala je 2020. na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Iako je nastupala u kazališnim institucijama, poput HNK Ivan pl. Zajc iz Rijeke, najviše uloga ostvarila je na nezavisnoj sceni. No, ideju za njezino scensko viđenje Duge prepoznalo je Narodno sveučilište Dubrava u Zagrebu i nije se prevarilo jer je Ana Maria Štefanac dobila prvu nagradu za najbolje glumačko ostvarenje na 16. Festivalu Mali Marulić u Splitu.

Razgovarala: Katarina Kolega

Autor naslovne fotografije: Filip Malenica Kako ste došli na ideju da Šimunovićevu pripovijetku Duga postavite u monološkoj formi? Tu mi je priču tata čitao od malih nogu. On je od svoje osnovne škole sanjao o tome da postavi predstavu o Dugi i to u formi monodrame. Iz perspektive dječaka. Toliko je o tome govorio da više

MELANIJA DUGANDŽIĆ (Klakar, 22. veljače 1939. – Zagreb, 18. srpnja 2023.)

Karakterna dramska glumica sjajne dikcije i prirodne emotivnosti

Melanija Dugandžić sjajnom dikcijom i prirodnom emotivnošću bez napora je svladavala i stih i prozu, okušavši se s uspjehom u klasici i u suvremenim komadima. Dugandžić je ostala vjerna Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu punih četrdeset godina, utkavši svoj umjetnički rad u povijest naše najveće kazališne institucije.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Velik je i dug niz iznimnih glumaca i glumica koji su napustili hrvatsku kazališnu pozornicu posljednjih godina i prešli u vječnost i (ne)zaborav. Melanija Dugandžić, hrvatska kazališna i televizijska glumica, vjerna Hrvatskome narodnome kazalištu u Zagrebu cijelu svoju kazališnu karijeru – od 1964., kad postaje stalnom članicom središnje nacionalne kuće do umirovljenja 2005., preminula je više

Intervju: PETRA CICVARIĆ

Empatija i glumački osjećaj za ritam i ljudsku prirodu nadopunjuju moju intuiciju za pisanje

„Tema teksta Semafor odabrala je mene. Dvije majke koje imaju sinove s poremećajem iz spektra autizma, pitale su me može li se napraviti predstava koja će javnost educirati o autizmu i koja će maknuti stigmu s autizma. U početku sam mislila kako je to prevelik zalogaj za mene (i društvo), ali su se počele događati stvari oko mene koje su mi dale do znanja da se predstava na tu temu mora napraviti.”

Razgovarao: Borna Vujčić

Petra Cicvarić na Marulovim danima zaslužila je nagradu za svoj dramski tekst Semafor, ali nije to bio prvi put da ju je struka nagradila. Inače članica ansambla Zorinog doma u Karlovcu, prepoznata je u javnosti po ulogama u TV-serijama i progovaranju u medijima o pitanju majčinstva. Dosad ste se u području kulture većinom bavili glumom. više

Intervju: MARJAN NEĆAK

Od početka sudjelujem u razvoju Music Theatrea, iz kojeg sam puno naučio kao skladatelj i redatelj

„Moj način rada u kazalištu je jako sličan filmu; glazba i najvažniji scenski elementi su pripremljeni već na prvoj probi da bi se s glumcima mogle istražile sve mogućnosti. Važno da taj prostor postane njihova intimna arena, a ne stres koji dolazi sedam dana do premijere.”

Razgovarao: Borna Vujčić

Marjan Nećak primarno je skladatelj, ali od 2013. nadalje upušta se i u kazališnu režiju te je u raznim ulogama autorski potpisao više od 200 predstava. Režirao je tekstove nagrađivane na četrdesetak festivala, a povod ovom razgovoru je Marul za režiju predstave Kabaret Kaspar Tene Štivičić u produkciji  Drame Slovenskog narodnog gledališča. Nećak je također više

KORALJKA HRS (Zemun, 21. listopada 1941. – Zagreb, 25. lipnja 2023.)

Predana glumica s unutarnjom i vanjskom ljepotom i blagošću

Koraljka Hrs bila je finotkana, samozatajna, posebno talentirana, sofisticirana, nježna i suptilna glumica koja je mogla iznijeti sve emotivne naboje i silnice upisane u dramska djela ili samo naznačene u književnim tekstovima.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Koraljku Hrs svi su voljeli. Dolazila je u Dubrovnik svako ljeto, od naših najranijih dana, svježa, neumorna, predana, s unutarnjom i vanjskom ljepotom i blagošću i glumila u nekima od antologijskih predstava na Dubrovačkim ljetnim igrama. Tad smo je, kao djeca, moja sestra blizanka Mićo i ja prvi put gledale kako svojom energijom, preciznošću i više