Nekategorizirano - Stranica 4 od 9

RAZGOVOR: PETRA VALENTIĆ

Rad u Zagrebačkom plesnom ansamblu obilježio je moju plesnu karijeru u Hrvatskoj

„Mislim da je privilegij biti plesač ansambla zbog mogućnosti svakodnevnog treniranja s istim ljudima; na taj način razvija se povezanost s kolegama iz ansambla koja puno znači kada dođe do rada na različitim predstavama.“ Petra Valentić dobitnica je Nagrade za najbolje umjetničko ostvarenje u kategoriji PLES / Ženska uloga u predstavi Revel Revel u koreografiji Roser López Espinose u produkciji Zagrebačkog plesnog ansambla u suradnji sa Zagrebačkim kazalištem mladih.

Razgovarala: Maja Đurinović

U osvrtu na premijeru Revel Revel na Plesnascena.hr zabilježila sam: „Zagrebački plesni ansambl je na revel izašao u spremnoj, od lani pomlađenoj postavi koja ustrajava na jakom fizikalitetu. Predstava započinje laganim ritmičkim pulsiranjem koje mami iz mraka. Pojavljuje se slabo svjetlo (koje središte scene pretvara u plesni podij) u koje ulazi plesačica Andreja Jandrić i prepušta se više

Intervju: IVANA VUKOVIĆ

HNK-u Split ne odgovara uloga provincijskog teatra

„Moja jedina nada je da maknemo sintagmu provincijskog teatra iznutra i izvana HNK-a Split. Tu sintagmu su nam izmislili i dodijelili oni kojima je tako bilo lakše voditi kazalište, smanjiti očekivanja i slijegati ramenima.” Rad autorice Ivane Vuković – predstava 55 kvadrata u produkciji HNK-a Split i režiji Ivana Plazibata nagrađen je Nagradom hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini.

Razgovarao: Borna Vujčić

Ivana Vuković dramska je umjetnica splitskog porijekla i mlađe generacije. Nakon više završenih studija – na Komparativnoj književnosti i zagrebačkoj Dramskoj akademiji, u dva najveća hrvatska grada sudjelovala je u nastanku hvaljenih predstava kao spisateljica, dramaturginja ili oboje. Njezin rad – predstava 55 kvadrata u produkciji HNK-a Split dobio je, u kontekstu hrvatske kazališne struke, više

JASMIN TELALOVIĆ (Zvornik, Bosna i Hercegovina, 1977. - Zagreb, 10. veljače, 2023.)

Zreo i smiren glumac koji se snažno i punokrvno nosio s tragičnim likovima i sudbinama

Snaga Jasmina Telalovića izvirala je iz vanjštine koja je na prvi pogled nudila samo isposništvo, patnju i pasivnost, dakle kvalitete inherentne tragičnom protagonistu. I upravo je takve likove Telalović znao iznijeti besprijekorno, otkrivši u svakom od njih svojevrsni stupanj ne samo moralne veličine nego i ljudske kvalitete, okolnostima unatoč.

Piše: Igor Ružić

Većina onih s obje strane rampe glumce vidi kao one koji se nisu od malih nogu odlikovali samokritičnošću i samozatajnošću. Takvi su i najpoznatiji, makar bili i najnježniji znak u horoskopu. To su takozvani glumački morski psi, bez obzira na status i uspjeh; ljudi koji zauzimaju prostor svojim glasom, pogledom, gestom, ponekad i tijelom ili više

Intervju: KATICA ŠUBARIĆ

Monodrama je najteža forma za glumicu

„Mislim da zadaća kazališta nije da odgaja ili obrazuje, ali vjerujem da umjetnost ima moć pomoći nam sagledati druge i sebe same u nekom drugačijem svjetlu i suočiti nas sa mrakovima i nesavršenostima koje svi duboko u sebi krijemo.“ Glumica Katica Šubarić primila je Nagradu hrvatskog glumišta za najbolje glumačko ostvarenje u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade – za ulogu Korine u predstavi Gidionov čvor Johanne Adams u režiji Roberta Raponje i produkciji Teatra Fort Forno iz Bala.

Razgovarala: Katarina Kolega

Gidionov čvor izuzetno je potresna drama američke autorice Johanne Adams u kojemu se, nakon tragičnog samoubojstva jedanaestogodišnjeg djeteta, suočavaju profesorica i majka. Kako ste se osjećali dok ste radili taj tekst? Čim sam pročitala dramu, odmah sam je imala poriv raditi. Dobila sam silnu želju ispričati tu priču. Zato svaki put kad izlazim na scenu više

Intervju: MAJA BEZJAK

Vjerujem u mlade, školovane pedagoške snage hrvatskog baleta

„Koreografija je bila moja velika preokupacija i trajni izazov da mnoštvo one glazbe na koju se inače ne pleše, pretvorim u televizijske balete. Nema tog područja glazbenog stvaralaštva koje nisam koreografirala i otplesala sa svojim odabranim plesačima. Mnoštvo baletnih emisija i baletnih filmova ostalo je kao svjedočanstvo vrlo sadržajnog umjetničkog života.“ Maja Bezjak dobitnica je Nagrade hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje – Balet

Razgovarala: Maja Đurinović

Maja Bezjak je jedinstvena i osebujna ličnost hrvatskog baleta. Školovana glazbenica koja je nemoguće kasno osjetila svoje poslanje balerine i onda to u nevjerojatno kratkom roku provela u profesiju, solistica Baleta zagrebačkog HNK-a, slobodna umjetnica s inozemnom plesačkom karijerom, baletna pedagoginja i kritičarka, autorica televizijskih baletnih filmova i knjiga, neumorni borac za struku, ove je više

IVKA DABETIĆ (Varaždin, 21. studenoga 1936. – Zagreb, 3. siječnja 2023.)

Glumica posebnoga stava, zračeće energije, s umjetničkom aureolom

Ivka Dabetić bila je velika kazališna glumica i dugogodišnja prvakinja Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Grčke tragedije bile su jedan od fokusa ove iznimne glumice, a krasile su je briljantna dikcija heksametara, baršunasti tembar glasa i odmjerenost u najtragičnijim scenama.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Niz glumačkih odlazaka nastavlja se. I ova je, 2023. godina počela napuštanjem životne i kazališne pozornice. Otišla je Ivka Dabetić, televizijska, kazališna i filmska glumica. Ne događa se često u kazalištu da njime tako suvereno, šarmantno glumstveno, damski profinjeno, profesionalno uvjerljivo vladaju dvije sestre, Ivka Dabetić i njezina dvije godine mlađa sestra Saša Dabetić (koja nas je napustila više

MLADEN VASARY (Lendava, Slovenija, 9. svibnja 1954. – Zagreb, 21. studenog 2022.)

Majstor fizičkog kazališta i klaunerije

Mladen Vasary bio je kazališni i filmski glumac, majstor scenskog pokreta koji je svojim umijećem pridonosio atraktivnosti predstava. Sinkronizirao je crtiće i onu najprominentniju fizičku stranu svoje glumačke osobnosti kontinuirano nadopunjavao radiodramskim angažmanima. Radio je i kao profesor scenskog pokreta na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu

Piše: Igor Ružić

Prošlo je nešto dana; vijest više nije onako akutna kakva je bila tog 21. studenoga kad je kazališna javnost, a onda i sve druge javnosti, saznala za smrt Mladena Vasaryja. Čak i oni koji ne idu često u kazalište, oni koji nikad nisu bili na Brijunima ili oni koje sve to previše ni ne zanima, više

30. Zaboravljene kazališne heroine: MIRA ŽUPAN (Otočac, 5. kolovoza 1926. – Zagreb, 12. kolovoza 1993.) (3. dio)

Nadahnuta glumica koja se vješto prilagođavala izazovima vremena i kazališnim promjenama

Zbog potreba za talentiranim i školovanim kadrom u ansamblu Drame, Mira i suprug Joža vraćaju se u Zagreb. Mira je od početka predodređena za uloge mladih junakinja te vrlo brzo na njoj i počiva većina, kako klasičnog, tako i suvremenog repertoara. Pavle u Vojnovićevoj Dubrovačkoj trilogiji, ostala Mirina najdraža uloga, no najvećim uspjehom ocijenjena je Krležina Leda u režiji Branka Gavelle iz 1953.

Piše: Snježana Banović

Naslovna fotografija: Mira Župan kao Ibsenova Hedda Gabler Kako velika pobjeda nije mogla biti u potpunosti ostvarena bez, makar i simboličkih kažnjavanja umjetnika koji su manje ili više kolaborirali s prethodnim režimom, u rano ljeto 1945. osnivaju se u svim ustanovama i društvima od prosvjetno-kulturne važnosti Sudovi časti, koji su odlučivali o kaznama za one više

27. Zaboravljene kazališne heroine: IVANKA ŽUNAC (Zagreb, 23. svibnja 1938. – Zagreb, 30. rujna 2022.) (3. dio)

Giselle za sva vremena

Giselle Ivanke Žunac i danas pamte i ističu kao najbolju svi oni koji su je imali prilike vidjeti prije više od pola stoljeća. U razdoblju od 1965. do 1979. ulogu je plesala četrnaest puta, uključujući premijeru 1965. i obnovu 1970. godine, u koreografiji Gradimira Hadži-Slavkovića, te proslavu 25. godišnjice umjetničkog rada, 1979.

Piše: Davor Schopf

Na klasično pitanje koje je uloge najviše voljela, Ivanka Žunac odgovorila je: „Veliko mi je zadovoljstvo bilo plesati Juliju koju je koreografirao Dimitrije Parlić. Kolegica Đurđica Ludvig i ja mijenjale smo se s gošćom iz Beograda Dušankom Sifnios. Partner mi je bio Milorad Mišković, s kojim sam kasnije plesala i Giselle. Smatram da postoje tri više

26. Zaboravljene kazališne heroine: IVANKA ŽUNAC (Zagreb, 23. svibnja 1938. – Zagreb, 30. rujna 2022.) (2. dio)

Među najistaknutijim solistima

U Parizu je pripremala ulogu Aurore u baletu Trnoružica s koreografkinjom Françoise Adret koja je tu predstavu postavila u Zagrebu, s velikim uspjehom. Kao romantična balerina, koja je svoje kreacije oplemenjivala toplinom i profinjenošću, kao umjetnica visokih tehničkih mogućnosti te izrazite muzikalnosti, Ivanka Žunac odmah je privukla pozornost publike i kritike.

Piše: Davor Schopf

Ivanka Žunac postala je članica baletnog ansambla HNK-a 1956. godine. Od 1961. je solistica i nositeljica klasičnog, modernog i nacionalnog repertoara. Ostvarila je više od pedeset glavnih i naslovnih uloga. Godine 1966. bila je na studijskom boravku u Parizu. U znamenitoj Salle Wacker radila je sa svjetski poznatim pedagoginjama Norom Kiss i Rosellom Hightower. S više