Nekategorizirano

6. Kazališne heroine III.: VESNA BUTORAC BLAĆE (Zagreb, 11. rujna 1943. – Zagreb, 11. rujna 2024.) 3/3

Izvanredna umjetnica koja je ostvarila neke od antologijskih uloga hrvatskog baleta

Tri desetljeća karijere Vesne Butorac Blaće odvijala su se u okvirima i na prostoru tadašnje države Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Na cijelome tome prostoru ona je bila jednoglasno i bez ograda prihvaćena kao najbolja, najveća i jedinstvena jugoslavenska primabalerina.

Piše: Davor Schopf

Naslovna fotografija: Vesna Butorac Blaće u televizijskom baletu Petar i vuk, TV Zagreb 22.9.2024. – Vesna Butorac Blaće jedinstvena je po medijskom prostoru što joj je pripao tijekom aktivne plesačke karijere. Baletna umjetnost danas, a još manje onda, ne privlači naročitu medijsku pozornost. Baletni umjetnici skloni su podržavati hermetičnost svoje profesije, zatvorene u baletnoj dvorani više

5. Kazališne heroine III.: VESNA BUTORAC BLAĆE (Zagreb, 11. rujna 1943. – Zagreb, 11. rujna 2024.) 2/3

Vulkanski temperament, lirska nježnost i tehnička perfekcija stopljeni u jedno

Dvostruku ulogu Odette i Odilije u Labuđem jezeru Vesna Butorac Blaće plesala je dva i pol desetljeća, od prvog nastupa 15. ožujka 1965. do oproštaja sa zagrebačkom publikom, 23. veljače 1989. godine, zasigurno najviše u karijeri.

Piše: Davor Schopf

21.9.2024. – Vesna Butorac u baletnu solisticu unaprijeđena je 1. rujna 1961. godine. Tada su baletni solisti, kada nisu imali solističkih zadataka, morali plesati u baletnom zboru. To je značilo punu aktivnost, maksimalno održavanje kondicije i plesne tehnike, stalni osjećaj bivanja na pozornici i kontakta s publikom. Nije čudo što je, tako odgojena, Vesna Butorac više

Dodjeljene nagrade „Orlando“ u sklopu 75. Dubrovačkih ljetnih igara

Nakon dodjele nagrada na konferenciji za medije o postignućima 75. festivalske sezone, u kojoj je održano ukupno 75 izvedbi dramskog, glazbenog, baletnog, folklornog, filmskog, likovnog i dječjeg programa na 15 scenskih i ambijentalnih lokacija Grada, ministrica Obuljen Koržinek naglasila je kako su jubilarne 75. Dubrovačke ljetne igre svojim programom u potpunosti slijedile ideje utemeljitelja i iskazale umjetničku izvrsnost.

30.8.2024. – Nagradu „Orlando“ za najbolje umjetničko ostvarenje u dramskom programu dobila je glumica Zrinka Cvitešić za ulogu Jele u predstavi „Ekvinocijo“ Iva Vojnovića, premijerno prikazanoj 27. srpnja 2024. na istezalištu Posat, u režiji Krešimira Dolenčića i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla, a „Orlando“ za najvrjedniji umjetnički doseg u glazbenom programu pripao je Papandopulo kvartetu za koncert održan 8. kolovoza više

Intervju: LUCIJA MARKOVIĆ, dobitnica druge Nagrade Marin Držić za dramsko djelo 75 godina i Alah nije prozborio ni riječ

Moderno ropstvo i demokracija na društvenim mrežama

„Prvo mišljenje mi je bilo da je ovu dramu nemoguće uprizoriti, ali sam onda dobila ideju. Komentari s društvenih mreža su možda građa koja bi bila najbliža korskom, demokratičnom iskazu kakvog su Grci razvijali u početcima antičke tragedije. Moj zamišljaj potencijalne inscenacije išao bi u smjeru demokratizacije kazališne izvedbe. Možda bi glumci i publika stajali zajedno izmiješani u prostoru u ravnopravnom odnosu, možda bi se tražilo da publika dodaje svoje komentare i gradi novi tekst u svakoj izvedbi.“

Razgovarao: Borna Vujčić

12. rujna 2024. – Lucija Marković autorica je drame 75 godina i Alah nije prozborio ni riječ, za koju joj je na 37. Marulovim danima uručena druga Nagrada Marin Držić. Završavajući preddiplomski studij dramaturgije, Lucija Marković osvrće se na autorsko-aktivistički aspekt izrade dramskog teksta o stradanjima civila u Gazi, s naglaskom na zbivanja nakon izraelskog više

TEODORA VIGATO (Silba, 1953. – Zadar, 11. kolovoza 2024.)

Jedna je od rijetkih teatrologa koja je bila posvećena teoriji lutkarstva

Odlazak Teodore Vigato veliki je gubitak za akademsku zajednicu, a posebno za zadarsku i hrvatsku kazališnu i kulturnu scenu. Jedna je od rijetkih teatrologa koja u svojim knjigama i radovima govori o teoriji lutkarstva. Svojim savjetima, recenzijama, knjigama i monografijama obogatila je i arhivirala čitavo jedno razdoblje hrvatskog lutkarstva.

Piše: Sanja Petrovski

11. rujna 2024. – U sedamdesetprvoj godini života nakon kratke i teške bolesti umrla je zadarska teatrologinja Teodora Vigato (1953. – 2024.). Njezin odlazak velik je gubitak za akademsku zajednicu, a posebno za zadarsku i hrvatsku kazališnu i kulturnu scenu. Od samih početaka svog profesorskog i pedagoškog rada surađivala je idejno i fizički u realizaciji više

2. Kazališne heroine III.: MILENA HRŽIĆ (Karlovac, 6. svibnja 1868. - München, 23. veljače 1961.), sopran, 2/2

Rani kraj umjetničke karijere zbog raskošnog bračnog života

Milenin suprug bio je pripadnik najvišeg njemačkog plemstva i njegov je brak s Milenom mogao biti samo morganatski. Mileni je 23. rujna 1892. dodijeljen naslov Frau (barunice) von Dornberg. Mlada supruga dobila je kao vjenčani dar lijepu palaču u Königinstraße 21. u Münchenu u koju se bračni par uselio i sretno živio. Uskoro im se rodio sin Elimar, koji je dobio naslov baruna od Dornberga.

Piše: Marija Barbieri

26.6.2024. – Vremešni princ Heinrich zaljubio se u mladu i lijepu Hrvaticu a ni ona nije ostala neosjetljiva na njegovo udvaranje. Za nju je to u ono vrijeme bila je velika čast, ispunjenje nada i želja onodobnih mladih djevojaka koje su se oblikovale čitajući romantične romane sličnog sadržaja. Majka Ana koja je živjela s njom više

1. Kazališne heroine III.: MILENA HRŽIĆ (Karlovac, 6. svibnja 1868. - München, 23. veljače 1961.), sopran, 1/2

Od scenskog sjaja do kraljevskog dvora

Milen Hržić ostvarila je zapažene kreacije nekoliko vrlo zahtjevnih uloga kao što su Wagnerove Elza u Lohengrinu i Sieglinda u Walküri, Mozartova Pamina u Čarobnoj fruli, Euridika u operi Orfej i Euridika Christopha Willibalda Glucka, Micaela u Bizetovoj Carmen... No nešto je drugo bilo presudno u njezinu životu: 1892. udala se za princa Heinricha von Hessena.

Piše: Marija Barbieri

25.6.2024. – Da se slavna pjevačica uda za baruna pa čak i grofa nije bilo tako rijetko u 19. stoljeću, ali da se mlada, gotovo debitantica uda za princa – to se vjerojatno dogodilo samo Karlovčanki Mileni Hržić. Emilie Matilda Hedviga Hržić de Topuska rođena je u Karlovcu 6. svibnja 1868. Otac joj je bio više

DUŠKO VALENTIĆ (Pančevo, 31. prosinca 1950. – Zagreb, 9. lipnja 2024.)

Veliki gavellijanski glumac koji je energijom, dinamičnošću i začudnošću pokretao druge

Duško Valentić tijekom cijele je glumačke karijere bio u stalnom angažmanu Gradskog dramskog kazališta Gavelle, gdje je prvi put zaigrao 1972., u Bondovu i Večekovu Uskom putu prema dubokom sjeveru. Zapažene je uloge ostvario u djelima Bena Jonsona, Luigija Pirandella, Eduarda De Filippa, Iva Brešana, Ödöna von Horvátha, Milana Begovića, F. M. Dostojevskog, A. P. Čehova, Friedricha Schillera, Augusta Strindberga, Voltairea, Shakespearea, Šnajdera, Bužimskoga, Price, Molièrea...

Piše: Vesna M. Muhoberac

16.6.2024. – Duško Valentić (bio) je velik glumac, samozatajan i tih, topao i nježan čovjek, urban, dostojanstven, elegantan i opušten, s lijepim i profinjenim manirima, jedan od rijetkih koji je stalno i uvijek bio u kazalištu, pogotovo na predstavama svoga Dramskoga kazališta Gavella koje ga je odredilo i glumački formiralo. Kazalište je Dušku bilo strast i više

Intervju: ANTONELA TOŠIĆ, dobitnica druge Nagrade Marin Držić za dramsko djelo Bolna djeca u cvijeću

Pišem stvari koje me okupiraju, tište i stvaraju konflikt u sebi samoj

„Na pisanje su me zapravo potaknuli različiti mehanizmi manifestacije internaliziranog patrijarhata kod žena i djevojki u njihovom svakodnevnom životu. Jako mi je zanimljiv bio način na koji se jedno univerzalno žensko iskustvo odražava na različite načine.“

Razgovarao: Borna Vujčić

16.6.2024. – Antonela Tošić primila je na ceremoniji u sklopu 37. Marulovih dana drugu Nagradu Marin Držić za svoju dramu Bolna djeca u cvijeću. Veliko priznanje došlo je nedugo nakon njezine diplome s Odsjeka dramaturgije zagrebačke ADU, tijekom i nakon kojeg je dramaturški potpisala Noru u režiji Paola Tišljarića i Zločin i kaznu u suradnji s više

Intervju: DOMINIK KARAULA – laureat 31. Festivala glumca

Lakše mi je na sceni biti tijekom predstave, nego dodjele nagrade

„Stilske vježbe s mojom kolegicom, prijateljicom i profesoricom Selenom Andrić su ono u čemu sam imao mogućnost pokazati što trenutačno mogu.“

Razgovarala: Narcisa Vekić

8.5.2024. – U siječnju je ove godine napunio tek 24 godine. Rođen i odrastao u Glini, Dominik Karaula glumački je zanat kalio na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, a nedavno je i okončao svoje formalno obrazovanje (za sada). U ovom ga gradu kazališna publika poznaje iz nekoliko naslova u produkciji Kulturnog centra Osijek više