Nekategorizirano

Intervju: TOMISLAV PETRANOVIĆ

Balet nije umjetnost samo za mlada tijela

„Mislim da se klasičnom baletu nameće paradigma da moramo zadovoljiti publiku ili privući sve mlađe gledatelje i repertoar se tome prilagođava. Od plesača se danas puno više traži, baletni plesač danas mora znati sve vrste plesa – od street dancea preko klasičnog baleta do gage... Također, veliki je naglasak na tehnici te se pred mlade plesače postavlja izuzetno visoke kriterije.“ Tomislav Petranović dobitnik je Nagrade hrvatskog glumišta za 2021. godinu za ulogu Princa u baletu Orašar Vladimira Malahova u izvođenju HNK-a u Zagrebu

Razgovarala: Mihaela Devald Roksandić

Tomislav Petranović nacionalni je prvak Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Ovaj temperamentni plesač izuzetno bogate međunarodne karijere plesački se usavršavao na prestižnoj Münchenskoj baletnoj akademiji,  da bi svoje umjetničke vrhunce ostvario kao solist Baleta Bečke državne opere te kao prvak Portugalskog nacionalnog baleta. Ove godine zagrebačka ga je publika imala prilike gledati u dvije više

9. Zaboravljene kazališne heroine: GRETA KRAUS-ARANICKI - pjevačica, glumica i prva redateljica u HNK-u u Zagrebu (Osijek, 28. ožujka 1897 - Zagreb, 10. listopada 1956)

Kultivirana pjevačica, glumica i prva redateljica zagrebačkog kazališta

Greta Kraus-Aranicki bila je inteligentna i kultivirana glumica (govorila je njemački, francuski i talijanski jezik), od početka sloveći za vanredno sposobnu i savjesnu umjetnicu kojoj je erudicija omogućila da postane i redateljicom.

Piše: Snježana Banović Nekad istaknutu i iznimno popularnu, a danas posve zaboravljenu glumicu i pjevačicu Gretu Kraus od ranoga djetinjstva nije pratila osobita sreća: nakon smrti oca Vilima, četverogodišnja Greta, dvogodišnji brat i njihova majka ostaju bez ikakvih sredstava za života sa drugim. Odlučuju iz Osijeka preseliti  rođacima u  Zagreb pa uz njihovu pomoć Greta više

8. Zaboravljene kazališne heroine: Sestre Grund, naše prve filmske zvijezde - ZORKA GRUND, ud. KREMZAR (1900. - 1984.)

Nadarena i omiljena glumica koja je obilježila začetke hrvatskog filma

Zorka Grund na sceni HNK-a u Zagrebu debitirala je kao petogodišnja djevojčica, 1. studenog 1905. u ulozi djevojčice Milke u Freudenreichovim Graničarima. Zorka, nadarena za komiku, glumu, ples, mimiku i pjevanje uskoro staje ispred kamere te postaje jedna od glumica koje su obilježile začetake hrvatskog filma.

Piše: Snježana Banović U proljeće 1984., kad ju je nespretni pad nepovratno prikovao za krevet, osamdesetogodišnju Zorku Grund Vjesnik je proglasio „našom najstarijom filmskom glumicom“. Prošlo je tada gotovo stoljeće od onoga dana početkom 1895. kad je budući miljenik zagrebačke kazališne, ali i filmske publike – dvadeset devetogodišnji Arnošt Grund (Prag, 31. siječnja 1866. — više

5. Zaboravljene kazališne heroine: KAROLINA (DRAGUTINA) NORVEG ZAPPE ud. FREUDENREICH (Beč, 24. kolovoza 1834. – Zagreb, 10. veljače 1903.), (2. dio)

Zaštitni znak operete i prva koja je pjeva na hrvatskom jeziku

Freudenreichovi se potpuno posvećuju razvoju hrvatskog glumišta - Josip režira sve što se postavlja na scenu, a Karolina igra u gotovo svakoj predstavi. Kad njezin muž uvodi na našu scenu operetu, Karolina odmah postaje prva subreta i zaštitni znak te popularne novotarije  - ujedno i prva u našoj povijesti koja je pjeva na hrvatskome.

Piše: Snježana Banović

Za svoju Karolinu je Freudenreich napisao brojne uloge u pučkim komadima, a one koje su je ponajviše proslavile su njezina prpošna dvojnica i imenjakinja u  Graničarima te šesnaestogodišnji dječak Živan u čarobnoj glumi s pjevanjem i plesom „Crna kraljica“. Zbog prilika u kojima se našla po dolasku u Zagreb, sve je svoje snage odmah usmjerila ka više

4. Zaboravljene kazališne heroine: KAROLINA (DRAGUTINA) NORVEG ZAPPE ud. FREUDENREICH (Beč, 24. kolovoza 1834. – Zagreb, 10. veljače 1903.), (1. dio)

Kazališna muza i vladarica scene

Josip Freudenreich je u svemu bio samouk te je svoju životnu suputnicu Karolinu Norveg uključivao u sve svoje „projekte“ za koje je ona imala sva potrebna, u Beču stečena znanja te mu je bez sumnje bila i muza i suradnica u njegovu grandioznome vizionarskom i pionirskom radu.

Piše: Snježana Banović

Nakon nesretne kazališne sudbine neomiljene Line Ody, na redu je jedna sretnija – ona iznimno omiljene pjevačice i glumice-komičarke prve faze u razvoju našega glumišta, Karoline rođ. Zappe, umjetničkog imena Norveg (Beč, 24. VIII. 1834. – Zagreb, 10. II. 1903). Rođena i odgojena u kazališnom okruženju (djed joj je bio slavni glumac Karl Blumenfeld ), prvi put je nastupila više

3. Zaboravljene kazališne heroine: LINA ODY (DRAGOJLA MILANOVA) rođ. pl. SCHNARENDORF (Pavija, Lombardija, 26. siječnja 1841. – Ljubljana, 26. studenoga 1901.), (3. dio)

Najnesretnija subreta hrvatskoga glumišta

Iako su zagrebačke novinske rubrike svrstavale Linu Ody u najprominentnije snage gornjogradskog kazališta, iako su je nazivali „rođenim dramatskim blagom“, vrijeme je samo radilo u korist zaborava, koji je u njezinu slučaju – sve do danas, ostao – povijesni.

Piše: Snježana Banović

Lina, ohrabrena uspjesima, želi ući i u operne podjele (kad se jednom ustanovi Opera), ali i dramske, pa za obje grane – i dramsku i glazbenu, redovito uzima jezične lekcije kod prof. Vjekoslava Babukića, znanoga jezikoslovca i preporoditelja, jednog od najbližih suradnika Ljudevita Gaja i prvog hrvatskog gramatičara.[1] Prednost joj je istančani sluh kojim lakoćom više

Intervju: STEFANO KATUNAR

Skloniji sam scenografijama velikog volumena, kiparskog djelovanja i nadrealne poetike

„Dobra scenografija je ona koja simultano dodaje svoju dionicu ostalim dionicama velikog i kompleksnog stroja zvanog predstava. Ona treba imati život, ulogu, svrhu i bit. Pritom, što je vizualnija ili monumentalnija, i svi drugi aspekti predstave trebaju imati jednaki intenzitet.“ Stefano Katunar dobitnik je Nagrade hrvatskog glumišta 2021. godine za najbolju scenografiju u baletu Ponos i predrasude HNK-a u Zagrebu.

Razgovarala: Branka Primorac

Po profesiji ste kipar, a četvrt stoljeća djelujete kao scenograf. Je li scenografija bila pod A ili pod B Vaših želja za izbor profesije? Od malih nogu je postojala želja da budem dio kazališta, no nisam mogao definirati što bi to točno bilo. Dirigiranje mi je dobro išlo u glazbenoj školi. Bavljenje ritmom. Ako to više

2. Zaboravljene kazališne heroine: LINA ODY (DRAGOJLA MILANOVA) rođ. pl. SCHNARENDORF (Pavija, Lombardija, 26. siječnja 1841. – Ljubljana, 26. studenoga 1901.), (2. dio)

Miljenica publike i kritike

Lina Ody (Dragojla Milanova) glumila je u novim ulogama u popularnom repertoaru koji puni blagajnu, a povremeno i u korisnicama - u to doba neophodnima za umjetnike bez ikakve egzistencijalne sigurnosti. Tako se objavljuje i vijest da se 3. ožujka 1866. u režiji Freudenreicha predstavlja „na korist predstavljačice i pjevačice Dragojle Milanove jednočina opereta Monsieur i Madame Denis Offenbacha“.

Piše: Snježana Banović

Lina/Dragojla napokon počinje niz primijećenih i dobro ocijenjenih nastupa: u studenom 1864. sudjeluje u popularnoj Offenbachovoj jednočinki Čarobne gusle, u kojoj se „izvanredno dopala“. Partneri su joj opet Norwegova i mladi, ali već istaknuti komičar Josip Plemenčić, Freudenreichov omiljeni učenik.[1] Bilo je to neposredno nakon smrti njegova brata Franje, najpopularnijeg komičara u kazalištu, na mjesto više

1. Zaboravljene kazališne heroine: LINA ODY (DRAGOJLA MILANOVA) rođ. pl. SCHNARENDORF (Pavija, Lombardija, 26. siječnja 1841. – Ljubljana, 26. studenoga 1901.), (1. dio)

Moćan glas, izrazita prirodnost i scenska lakoća

Linu Ody odlikovao je moćan glas u rasponu od visoka soprana do dubokoga alta te izrazita prirodnost i scenska lakoća. Njezin kazališni debi bio je 1863. godine u Gornjogradskom (Stankovićevom) teatru u jednočinoj šali Umorstvo u Pivarskoj ulici karlovačkoga pisca i prevoditelja Zvonimira Asangera, u vrijeme dok je kazalište kao zakupnik vodio Josip Freudenreich.

Piše: Snježana Banović

Feljton Zaboravljene kazališne heroine će se u tjednim nastavcima tijekom 2022. godine baviti osobnim i profesionalnim biografijama dramskih, glazbenih i plesnih umjetnica koje je povijest hrvatskoga kazališta nepravedno zanemarila i ostavila na dalekoj margini, a koje su u doba svojega djelovanja, uglavnom na sceni HNK u Zagrebu i iza nje, bile hvaljene i slavljene. U više

Intervju: DEA PRESEČKI

Glumci i sportaši susreću se sa sličnim izazovima

Mlada glumica Dea Presečki oduševila je publiku i struku fantastičnom, dinamičnom i duhovitom izvedbom Matijaša Grabancijaša Dijaka u istoimenoj predstavi redatelja Krešimira Dolenčića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu. Za tu je ulogu dobila Nagradu hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina.

Razgovarala: Katarina Kolega

Redatelj Krešimir Dolenčić povjerio Vam je vrlo zahtjevnu ulogu koja nosi cijelu predstavu. Jeste li imali tremu? Na svakom sam pokusu guštala, no pred generalnu probu i premijeru, prije ulaska publike, bila sam pod strašnim stresom. Predstava traje sat vremena i četrdeset minuta i htjela sam što više prenijeti doživljaj koji smo imali dok smo više