Nekategorizirano

11. Zaboravljene kazališne heroine: Ela Hafner-Gjermanović (Vrbanja kod Vinkovaca, 9. siječnja 1891. — Zagreb, 15. studenog 1966.), prva Klara u Krležinoj Ledi (1. dio)

Omiljena glumica iznimno širokog repertoara i virtuozne vještine transformacije

Ela Hafner-Gjermanović izvodila je iznimno široki repertoar, a kretao se u dijapazonu od šiparica i likova s dna preko seoskih djevojaka i žena, ali i kapricioznih kaćiperki pa do niza kraljevskih figura, ali i demonskih ljubavnica i fatalnih žena svake vrste.

Piše: Snježana Banović U feljtonu o zaboravljenim heroinama našega glumišta došao je red i na najuspješniju po kriteriju širine odigranog repertoara, omiljenosti kod kritike, kolega i publike. Sve je u toj dugoj karijeri išlo pravocrtno – od početaka glatko kao iz djevojačkih snova, pa do završnog akorda bez uobičajene drame i gorčine. Teško se stoga i više

Portret umjetnice i intervju: VANJA ĆIRIĆ

Suzdržana i iskrena interpretacija žene zarobljene u svakodnevici

„Film i kazalište uopće se ne daju uspoređivati, barem po mom mišljenju. Bit ću glumica i na kazališnim daskama i pred kamerom, ali gluma na filmu zapravo je puno suptilnija. Možda je takav scenarij bio, možda je moja uloga Mirjane bila takva, ali ovo je puno tankoćutnije.“

Vanja Ćirić, samozatajna glumica iznimna dara diplomirala je glumu na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, te je počela karijeru kao kazališna glumica. Članica je ansambla zagrebačkog kazališta Komedija (od 1998.) u kojoj je tijekom dva i pol desetljeća ostvarila niz uloga, od predstava Klupko i Svoga tela gospodar preko Dobrog vojaka Švejka i Diplomca više

10. Zaboravljene kazališne heroine: Dvije režije Grete Kraus-Aranicki

Naklonost publike, oštre kritike i novi kriteriji u izboru redatelja

Greta Kraus-Aranicki debitirala je kao redateljica 1936. godine režijom komedije Matura Lászla Fodora, a s režiranjem je nastavila još samo jedanput, i to odmah nakon povratka iz Beograda u Zagreb, ujesen 1945. kada režira satiru Misija Mr. Perkinsa u zemlji boljševika Aleksandra Evdokimoviča Kornejčuka

Piše: Snježana Banović I. HNK u Zagrebu: Ladislav Fodor, Matura, red. Greta Kraus-Aranicki, 1936. Kao redateljica, Greta Kraus-Aranicki debitirala je 1936. godine režijom komedije Lászla Fodora (u prijevodu Bele Krleže) za vrijeme upravitelja (onodobni naziv za intendanta) Branimira (Branka) Šenoe[1] koji je u svome turbulentnom mandatu na čelu HNK-a jedva izlazio na kraj s financijskim više

VEDRANA VALČIĆ ( Pula, 1964. - Zadar, 21. svibnja 2022.)

Brižna svjedokinja povijesti Kazališta lutaka Zadar

Vedrana Valčić u propagandi Kazališta lutaka Zadar počinje raditi 1993. godine. Nije pretjerano reći da je bila stup Kazališta jer je na neki način povezivala upravu, glumce i tehniku. Strpljivo je gradila ljubav prema kazalištu, nesebično se davala brinući za sve ono što je posredno i neposredno vezano za Kazalište.

Piše: Teodora Vigato

Napustila nas je Vedrana Valčić, a s njom je nestao dio atmosfere u Kazalištu lutaka Zadar. Nećemo pretjerivati ako kažemo kako je bila stup Kazališta jer je na neki način povezivala upravu, glumce i tehniku. Jedino je ona mogla sa svima razgovarati i sve uskladiti. Kad se dolazilo u Kazalište, svi su najprije svraćali kod više

Intervju: TOMISLAV PETRANOVIĆ

Balet nije umjetnost samo za mlada tijela

„Mislim da se klasičnom baletu nameće paradigma da moramo zadovoljiti publiku ili privući sve mlađe gledatelje i repertoar se tome prilagođava. Od plesača se danas puno više traži, baletni plesač danas mora znati sve vrste plesa – od street dancea preko klasičnog baleta do gage... Također, veliki je naglasak na tehnici te se pred mlade plesače postavlja izuzetno visoke kriterije.“ Tomislav Petranović dobitnik je Nagrade hrvatskog glumišta za 2021. godinu za ulogu Princa u baletu Orašar Vladimira Malahova u izvođenju HNK-a u Zagrebu

Razgovarala: Mihaela Devald Roksandić

Tomislav Petranović nacionalni je prvak Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Ovaj temperamentni plesač izuzetno bogate međunarodne karijere plesački se usavršavao na prestižnoj Münchenskoj baletnoj akademiji,  da bi svoje umjetničke vrhunce ostvario kao solist Baleta Bečke državne opere te kao prvak Portugalskog nacionalnog baleta. Ove godine zagrebačka ga je publika imala prilike gledati u dvije više

9. Zaboravljene kazališne heroine: GRETA KRAUS-ARANICKI - pjevačica, glumica i prva redateljica u HNK-u u Zagrebu (Osijek, 28. ožujka 1897 - Zagreb, 10. listopada 1956)

Kultivirana pjevačica, glumica i prva redateljica zagrebačkog kazališta

Greta Kraus-Aranicki bila je inteligentna i kultivirana glumica (govorila je njemački, francuski i talijanski jezik), od početka sloveći za vanredno sposobnu i savjesnu umjetnicu kojoj je erudicija omogućila da postane i redateljicom.

Piše: Snježana Banović Nekad istaknutu i iznimno popularnu, a danas posve zaboravljenu glumicu i pjevačicu Gretu Kraus od ranoga djetinjstva nije pratila osobita sreća: nakon smrti oca Vilima, četverogodišnja Greta, dvogodišnji brat i njihova majka ostaju bez ikakvih sredstava za života sa drugim. Odlučuju iz Osijeka preseliti  rođacima u  Zagreb pa uz njihovu pomoć Greta više

8. Zaboravljene kazališne heroine: Sestre Grund, naše prve filmske zvijezde - ZORKA GRUND, ud. KREMZAR (1900. - 1984.)

Nadarena i omiljena glumica koja je obilježila začetke hrvatskog filma

Zorka Grund na sceni HNK-a u Zagrebu debitirala je kao petogodišnja djevojčica, 1. studenog 1905. u ulozi djevojčice Milke u Freudenreichovim Graničarima. Zorka, nadarena za komiku, glumu, ples, mimiku i pjevanje uskoro staje ispred kamere te postaje jedna od glumica koje su obilježile začetake hrvatskog filma.

Piše: Snježana Banović U proljeće 1984., kad ju je nespretni pad nepovratno prikovao za krevet, osamdesetogodišnju Zorku Grund Vjesnik je proglasio „našom najstarijom filmskom glumicom“. Prošlo je tada gotovo stoljeće od onoga dana početkom 1895. kad je budući miljenik zagrebačke kazališne, ali i filmske publike – dvadeset devetogodišnji Arnošt Grund (Prag, 31. siječnja 1866. — više

5. Zaboravljene kazališne heroine: KAROLINA (DRAGUTINA) NORVEG ZAPPE ud. FREUDENREICH (Beč, 24. kolovoza 1834. – Zagreb, 10. veljače 1903.), (2. dio)

Zaštitni znak operete i prva koja je pjeva na hrvatskom jeziku

Freudenreichovi se potpuno posvećuju razvoju hrvatskog glumišta - Josip režira sve što se postavlja na scenu, a Karolina igra u gotovo svakoj predstavi. Kad njezin muž uvodi na našu scenu operetu, Karolina odmah postaje prva subreta i zaštitni znak te popularne novotarije  - ujedno i prva u našoj povijesti koja je pjeva na hrvatskome.

Piše: Snježana Banović

Za svoju Karolinu je Freudenreich napisao brojne uloge u pučkim komadima, a one koje su je ponajviše proslavile su njezina prpošna dvojnica i imenjakinja u  Graničarima te šesnaestogodišnji dječak Živan u čarobnoj glumi s pjevanjem i plesom „Crna kraljica“. Zbog prilika u kojima se našla po dolasku u Zagreb, sve je svoje snage odmah usmjerila ka više

4. Zaboravljene kazališne heroine: KAROLINA (DRAGUTINA) NORVEG ZAPPE ud. FREUDENREICH (Beč, 24. kolovoza 1834. – Zagreb, 10. veljače 1903.), (1. dio)

Kazališna muza i vladarica scene

Josip Freudenreich je u svemu bio samouk te je svoju životnu suputnicu Karolinu Norveg uključivao u sve svoje „projekte“ za koje je ona imala sva potrebna, u Beču stečena znanja te mu je bez sumnje bila i muza i suradnica u njegovu grandioznome vizionarskom i pionirskom radu.

Piše: Snježana Banović

Nakon nesretne kazališne sudbine neomiljene Line Ody, na redu je jedna sretnija – ona iznimno omiljene pjevačice i glumice-komičarke prve faze u razvoju našega glumišta, Karoline rođ. Zappe, umjetničkog imena Norveg (Beč, 24. VIII. 1834. – Zagreb, 10. II. 1903). Rođena i odgojena u kazališnom okruženju (djed joj je bio slavni glumac Karl Blumenfeld ), prvi put je nastupila više

3. Zaboravljene kazališne heroine: LINA ODY (DRAGOJLA MILANOVA) rođ. pl. SCHNARENDORF (Pavija, Lombardija, 26. siječnja 1841. – Ljubljana, 26. studenoga 1901.), (3. dio)

Najnesretnija subreta hrvatskoga glumišta

Iako su zagrebačke novinske rubrike svrstavale Linu Ody u najprominentnije snage gornjogradskog kazališta, iako su je nazivali „rođenim dramatskim blagom“, vrijeme je samo radilo u korist zaborava, koji je u njezinu slučaju – sve do danas, ostao – povijesni.

Piše: Snježana Banović

Lina, ohrabrena uspjesima, želi ući i u operne podjele (kad se jednom ustanovi Opera), ali i dramske, pa za obje grane – i dramsku i glazbenu, redovito uzima jezične lekcije kod prof. Vjekoslava Babukića, znanoga jezikoslovca i preporoditelja, jednog od najbližih suradnika Ljudevita Gaja i prvog hrvatskog gramatičara.[1] Prednost joj je istančani sluh kojim lakoćom više