Nekategorizirano

MLADEN VASARY (Lendava, Slovenija, 9. svibnja 1954. – Zagreb, 21. studenog 2022.)

Majstor fizičkog kazališta i klaunerije

Mladen Vasary bio je kazališni i filmski glumac, majstor scenskog pokreta koji je svojim umijećem pridonosio atraktivnosti predstava. Sinkronizirao je crtiće i onu najprominentniju fizičku stranu svoje glumačke osobnosti kontinuirano nadopunjavao radiodramskim angažmanima. Radio je i kao profesor scenskog pokreta na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu

Piše: Igor Ružić

Prošlo je nešto dana; vijest više nije onako akutna kakva je bila tog 21. studenoga kad je kazališna javnost, a onda i sve druge javnosti, saznala za smrt Mladena Vasaryja. Čak i oni koji ne idu često u kazalište, oni koji nikad nisu bili na Brijunima ili oni koje sve to previše ni ne zanima, više

30. Zaboravljene kazališne heroine: MIRA ŽUPAN (Otočac, 5. kolovoza 1926. – Zagreb, 12. kolovoza 1993.) (3. dio)

Nadahnuta glumica koja se vješto prilagođavala izazovima vremena i kazališnim promjenama

Zbog potreba za talentiranim i školovanim kadrom u ansamblu Drame, Mira i suprug Joža vraćaju se u Zagreb. Mira je od početka predodređena za uloge mladih junakinja te vrlo brzo na njoj i počiva većina, kako klasičnog, tako i suvremenog repertoara. Pavle u Vojnovićevoj Dubrovačkoj trilogiji, ostala Mirina najdraža uloga, no najvećim uspjehom ocijenjena je Krležina Leda u režiji Branka Gavelle iz 1953.

Piše: Snježana Banović

Naslovna fotografija: Mira Župan kao Ibsenova Hedda Gabler Kako velika pobjeda nije mogla biti u potpunosti ostvarena bez, makar i simboličkih  kažnjavanja umjetnika koji su manje ili više kolaborirali s prethodnim režimom, u rano ljeto 1945. osnivaju se u svim ustanovama i društvima od prosvjetno-kulturne važnosti Sudovi časti, koji su odlučivali o kaznama za one više

27. Zaboravljene kazališne heroine: IVANKA ŽUNAC (Zagreb, 23. svibnja 1938. – Zagreb, 30. rujna 2022.) (3. dio)

Giselle za sva vremena

Giselle Ivanke Žunac i danas pamte i ističu kao najbolju svi oni koji su je imali prilike vidjeti prije više od pola stoljeća. U razdoblju od 1965. do 1979. ulogu je plesala četrnaest puta, uključujući premijeru 1965. i obnovu 1970. godine, u koreografiji Gradimira Hadži-Slavkovića, te proslavu 25. godišnjice umjetničkog rada, 1979.

Piše: Davor Schopf

Na klasično pitanje koje je uloge najviše voljela, Ivanka Žunac odgovorila je: „Veliko mi je zadovoljstvo bilo plesati Juliju koju je koreografirao Dimitrije Parlić. Kolegica Đurđica Ludvig i ja mijenjale smo se s gošćom iz Beograda Dušankom Sifnios. Partner mi je bio Milorad Mišković, s kojim sam kasnije plesala i Giselle. Smatram da postoje tri više

26. Zaboravljene kazališne heroine: IVANKA ŽUNAC (Zagreb, 23. svibnja 1938. – Zagreb, 30. rujna 2022.) (2. dio)

Među najistaknutijim solistima

U Parizu je pripremala ulogu Aurore u baletu Trnoružica s koreografkinjom Françoise Adret koja je tu predstavu postavila u Zagrebu, s velikim uspjehom. Kao romantična balerina, koja je svoje kreacije oplemenjivala toplinom i profinjenošću, kao umjetnica visokih tehničkih mogućnosti te izrazite muzikalnosti, Ivanka Žunac odmah je privukla pozornost publike i kritike.

Piše: Davor Schopf

Ivanka Žunac postala je članica baletnog ansambla HNK-a 1956. godine. Od 1961. je solistica i nositeljica klasičnog, modernog i nacionalnog repertoara. Ostvarila je više od pedeset glavnih i naslovnih uloga. Godine 1966. bila je na studijskom boravku u Parizu. U znamenitoj Salle Wacker radila je sa svjetski poznatim pedagoginjama Norom Kiss i Rosellom Hightower. S više

25. Zaboravljene kazališne heroine: IVANKA ŽUNAC (Zagreb, 23. svibnja 1938. – Zagreb, 30. rujna 2022.) (1. dio)

Privrženost kazalištu

Ivanka Žunac primjer je talenta osuđenog na uspjeh. Nije prošla uobičajeno školovanje u baletnoj školi, ali joj je prirodna nadarenost otvarala sva vrata. Prve plesne korake naučila ju je Meri Šembera, a pohađala je i baletni studio Mile Jovanovića. Kada je prvi put došla na njegov klas, rekao joj je da izgleda kao lutka i tako je nastao nadimak – Beba.

Piše: Davor Schopf

Naslovna fotografija: Ivanka Žunac kao Lisa u Vragolastoj djevojci Zaboravlja li se brzo kazališne umjetnike? Ili prebrzo? Olako? Teška su to pitanja, a odgovor nije nimalo jednostavan. Kao što nečiji uspjeh može biti rezultatom najrazličitijih okolnosti, tako i na zaborav utječu najrazličitije okolnosti. Jedan je od važnih čimbenika ponašanje samog umjetnika poslije aktivna rada: posjećuje više

21. Zaboravljene kazališne heroine: MILA MOSINGER-POPOVIĆ (Gradec kraj Vrbovca, 3. travnja 1894. – Zagreb, 19. kolovoza 1982.) (3. dio)

Velika umjetnica virtuoznog talenta koja je odolijevala vremenu

Mila Mosinger-Popović bila je pripadnica posljednjeg glumačkog ešalona stare garde zlatnoga razdoblja zagrebačkog kazališta između dva rata, koja je odolijevala vremenu, prilagođavajući se virtuozno kako novim modama, tako i zahtjevima novih generacija pisaca, redatelja i glumaca.

Piše: Snježana Banović

Nakon rata, Milin suprug Franjo Mosinger zapošljava se u Odjelu za štampu Predsjedništva Vlade NR Hrvatske u Zagrebu te u stilu gorljiva socrealizma snima brojne portrete radnika i seljaka. Njegova pak supruga redovito nastupa na sceni HNK iz koje je opereta (osim omiljenih, Tijardovićevih!) preselila u novo kazalište Komedija, osnovano u okviru zamaha petoljetke. Ostvaruje više

Premijere 2021.

Premijere hrvatskih profesionalnih kazališta i kazališnih grupa od 1. 1. do 31. 12. 2021.

ZAGREB Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 1. U agonijiAutor: Miroslav KrležaRedatelj: Ivica BuljanPremijera: 8. lipnja 2021.Adaptacija teksta i dramaturgija: Vid Adam HribarScenograf: Dalibor MartinisKostimografkinja: Ana Savić GecanSkladatelj: Mitja Vrhovnik SmrekarOblikovatelji svjetla i videa: Sonda 4, Toni Soprano MeneglejteAsistent redatelja: Patrik SečenAsistentica scenografa: Andrea LipejAsistentica kostimografkinje: Ana Trišler Glume: Krešimir Mikić (Barun Lembach), Nina Violić (Laura više

18. Zaboravljene kazališne heroine: ZLATA LANOVIĆ (Zagreb, 29. IX. 1907. — Zagreb, 20. VIII. 1988.) (2. dio)

Plesnim koracima ispisala je značajan odsječak povijesti zagrebačkog Baleta i bila uzor novim generacijama

„Teatar je prva i najvažnija stvar u mom životu i prema njemu je bio usmjeren sav moj život“, kazala je na spomenutoj proslavi svoje 30. godišnjice rada Zlata Lanović, u siječnju 1953. godine. Kritika ju je voljela, a istican je najčešće, uz urođeni talent, njezin temperament, superiorna tehnika, lakoća pokreta i „zadivljujuća glumstvenost“.

Piše: Snježana Banović

„Scena nas je u isto vrijeme i iskušavala i podučavala“, izjavila je Zlata Lanović pred odlazak u mirovinu, a silno naporni tempo (ponekad bi imala i 30 izvedbi mjesečno, što je danas teško zamisliv napor) potrajao je sve do 1926. godine tj. do kraja mandata ravnatelja Opere Petra Konjovića[1]  koji ju napokon promiče u solisticu više

BOSNIMIR LIČANIN LIKOTA (Banja Luka, 8. ožujka 1944. – Rijeka, 31. srpnja 2022.)

Kazališni aktivist i zagovaratelj alternativnih scena

Bosnimir Ličanin nije skrivao da ne može bez kazališta. Imao je mesijanski poriv i to je stalno dokazivao svojim aktivizmom, pogotovo kad je trebalo zaštititi sve oblike umjetničkog čina. Nebrojeno puta javno je iznosio svoje nezadovoljstvo i razočaranje zbog gašenja riječkih alternativnih scena.

Piše: Branka Primorac

Ovog vrućeg ljeta otišao je zauvijek na neko bolje mjesto glumac, redatelj, veliki motivator i organizator Bosnimir Ličanin Likota – na mjesto na kojem taj vječiti neimar, čovjek koji je zbog glume napustio kemiju i u ladicu pospremio diplomu inženjera, osniva petu kazališnu scenu. Ne pretjerujemo; ovime samo želimo istaknuti zasluge glumca koji je za više

Intervju: BARBARA BOUREK

Želim pokrenuti muzej Zlatka Boureka, s katovima za slike, skulpture, kazalište i animirani film

„U kazalištu ne možeš nametati svoj stil. Važno je ispričati priču predstave. Kostim mora imati svrhu.“ Barbara Bourek u 2021. godini primila je svoju drugu Nagradu hrvatskog glumišta za najbolju kazališnu kostimografiju u dramama Škrtac Satiričkog kazališta Kerempuh te Kukci…zaustavljena priča HNK-a Split.

Razgovara: Katarina Kolega

U Škrtcu ste kostimom sjajno okarakterizirali likove, ali i slijedili Molièrevu duhovitost. Harpagona i njegovu kći odjenuli ste u odrpanu stiliziranu odjeću, njegova sina u pomodno odijelo od tkanine Dolce Gabbana, sluge ste potpuno neskladno osmislili pri čemu ste naglasili njihovu komičnost. Svaki je lik odjeven različito i u skladu sa svojim karakterom pri čemu više