Nekategorizirano

KORALJKA HRS (Zemun, 21. listopada 1941. – Zagreb, 25. lipnja 2023.) – Inspirativna glumica i pedagoginja koja je oblikovala generacije, 2. dio

Studenti su je voljeli, slijedili i vjerovali joj, a kolege cijenili

Vremenom sam shvatila zbog čega dugo pamtimo njenu Ninu (Galeb), Ofeliju (Hamlet), Pavlu (Suton), Agnezu (Škola za žene) i mnoge druge. Koraljka je u svim tim likovima prepunim raznih osobina nalazila onu jednu, bitnu, koju je razvijala i kojoj bi dala svu snagu svoje mašte, svoje senzibilnosti i svog karaktera. U tom izboru bila je hrabra, drugačija od očekivanog, odlučna i vrlo jasna. Njezini su likovi lako i razumljivo dolazili do nas i dugo živjeli u našem sjećanju.

Piše: Neva Rošić 9.4.2025. – Pratile smo se tokom života. Počelo je u rodnoj Rijeci. Ona je bila srednjoškolka, a ja mlada glumica. Zajednički znanac najavio mi je posjet izuzetno darovite djevojke koja namjerava studirati glumu u Zagrebu. I pojavila se Koraljka. Željela je malu pomoć u izboru teksta za prijemni ispit, što sam rado više

Šlager, red. Nevio Marasović, Hrvatska, Slovenija, 2024.

Autentične i suživljene glumačke kreacije Lane Barić i Janka Popovića Volarića

Lana Barić i Janko Popović Volarić autentično su iznijeli krize srednjih godina koje sa sobom donose brojne kušnje i karakterne promjene. Cijelo vrijeme gledatelj se pita što je ostalo od njihove ljubavi i od njihovih snova, no Marasović namjerno ruši koncept ljubavi koji bi ugađao ukusu publike nudeći promatraču cijeli poligon pitanja, začkoljica, uspona i padova u donošenju zaključaka.

Piše: Vesna Aralica

1.4.2025. – Nakon veleuspješnice Comic sans, ovjenčane s čak šest Zlatnih arena i Nagradom publike na Pulskom filmskom festivalu (2017.), Nevio Marasović, perspektivni mladi redatelj, još jednom je osvojio svekoliku hrvatsku kulturnu scenu serioznom dramom Pamtim samo sretne dane (ZFF 2023.) okupivši svojevremeno na filmskom setu plejadu ponajboljih glumaca (Radka Poliča, Leona Lučeva, Almu Pricu više

TOMISLAV KURELEC (Karlovac, 11. svibnja 1942. – Zagreb, 14. srpnja 2024.)

Neizostavan glas hrvatske kazališne i filmske kritike

Tomislav Kurelec bio je hrvatski kritičar, dramaturg, redatelj te od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do nedavna odlaska jedan od najvećih autoriteta kazališne i filmske kritike u nas, jednako cijenjen među kolegama u svijetu.

Piše: Branka Primorac

12.3.2025. – Tomislav Kurelec, kritičar, dramaturg, redatelj, od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do nedavna odlaska jedan od najvećih autoriteta kazališne i filmske kritike u Hrvatskoj, jednako cijenjen među kolegama u svijetu. Diplomirani komparatist, vrlo je rano počeo pisati kazališne kritike kao novinar kritičar na Radiju Zagreb (1965. – 1968.), svom prvom radnom mjestu. Ubrzo je više

18. Gumbekovi dani

18. Gumbekovi dani, festival kabareta i komedija, ove će se godine u Histrionskom domu održati u periodu između 7. i 28. ožujka.

3.3.2025. – Festival se otvara novom histrionskom premijerom, komedijom AbraKAJdabra! autora i redatelja Ivan-Gorana Viteza, a na festivalu će gostovati i još 17 kabareta i komedija, te dvije filmske projekcije (Kabaret, 1972., red. Bob Fosse i Jeste li bili u Zagrebu, gospon Cabaret?, 1990., red. Tahir Mujičić i Igor Mrduljaš), svaki dan u 20 sati u Histrionskom više

LUKRECIJA BREŠKOVIĆ (Dubrovnik, 30. kolovoza 1940. – Zagreb, 11. veljače 2025.)

Legenda zagrebačkog mjuzikla i značajna figura Komedijine povijesti

Lukrecija Brešković pripadala je onom krugu Komedijinih umjetnika koji su se, od kraja 1960-ih do kraja 1990-ih, intenzivno posvetili izvođenju hrvatskih mjuzikala i sudjelovali u stvaranju pojma „zagrebačke škole mjuzikla“ pod vodstvom Vlade Štefančića. U Komediji su je od milja zvali Kike. Bila je posebna. Zračila je šarmom na sceni i u privatnom životu, pozitivnom energijom i vedrinom.

Piše: Davor Schopf

1.3.2025. – Lukrecija Brešković provela je cijeli radni vijek u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija, u radnom odnosu od kraja 1963. do kraja 2000. godine. Pripadala je onom krugu Komedijinih umjetnika koji su se, od kraja 1960-ih do kraja 1990-ih, intenzivno posvetili izvođenju hrvatskih mjuzikala i sudjelovali u stvaranju pojma „zagrebačke škole mjuzikla“ pod vodstvom Vlade više

FEĐA ŠEHOVIĆ (Bileća, 16. ožujka 1930. – Dubrovnik, 1. veljače 2025.)

Komediograf i romanopisac trajno nadahnut Dubrovnikom

Rani dubrovački ciklus Feđe Šehovića, osim dramskih djela, čini i ciklus od šest romana objedinjenih naslovom Dubrovačka tralalalogija objavljivanih u rasponu od gotovo petnaest godina. Iako je planirao još nekoliko romana unutar ovog opsežnog ciklusa, objavio ih je kasnije kao samostalne i nove naslove jednako romansirajući i dopisujući svoju fascinaciju Dubrovnikom.

Piše: Davor Mojaš

1.3.2025. – Svestrani stvaralački opus Feđe Šehovića u mnogim svojim književnim i kazališnim  rukavcima i njegovim životnim dionicama neraskidivo je vezan za Dubrovnik, grad koji mu je bio trajnim nadahnućem i inspirativnim ishodištem za bogatu kronologiju umjetničkih prinosa, kulturnih inicijativa i ostvarenih projekata. Rođen je u Bileći, 16. ožujka 1930. godine. Na Filozofskom fakultetu u više

Intervju: LANA MENIGA (Wels, Austria, 1996.), dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju žensku ulogu u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade, 2024.

I dalje se borimo protiv duboko ukorijenjenih predrasuda i očekivanja koja su usmjerena prema ženama

„Naslov Možeš biti sve što želiš zvuči kao afirmativna poruka, ali kada ga stavimo u kontekst društvenih očekivanja, on postaje i ironičan. Postavlja pitanje – možemo li doista biti sve što želimo ili smo ograničeni normama i stereotipima?“

Razgovarao: Borna Vujčić

24.2.2025. – Lana Meniga, uz stalni angažman u ansamblu GDK Gavella, ostvarila je značajne uloge i na nezavisnoj sceni. U koprodukciji Umjetničke organizacije Punctum, T25 i KunstTeatra, nastala je predstava Možeš biti sve što želiš. Autorica Ivana Vuković godinama je gradila tekst, prikupljajući primjere mizoginije u svojevrsnom arhivskom radu – od starih brojalica i viceva više

Promovirana monografija Hrvatske zvijezde svjetskih opernih pozornica 

O knjizi su govorili savjetnik minist​rice kulture i medija Republike Hrvatske​ Leonard Jakovina, urednik Željko Anzulović, inicijator projekta dr. sc. Zlatko Vidačković te autorica Marija Barbieri.

20.2.2025 – U četvrtak, 20. veljače 2025. u Velikoj dvorani Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža održana je promocija monografije Hrvatske zvijezde svjetskih opernih pozornica autorice Marije Barbieri, u izdanju Umjetničke organizacije Metropolis i Kulturnog kluba. Ova kapitalna operna monografija na 332 stranice velikoga formata donosi ekstenzivne portrete 40 najvećih hrvatskih opernih pjevačica i pjevača koji su ostvarili impresivne inozemne više

Pozivni natječaj za dodjelu Nagrade Vladimir Nazor za 2024. godinu

Nagrade se dodjeljuju za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj u području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma.

12.2.2025. – Nagrada se dodjeljuje kao: – godišnja nagrada za najbolja umjetnička ostvarenja što su bila objavljena, izložena, prikazana ili izvedena tijekom 2024. godine u Republici Hrvatskoj. Godišnja nagrada može se dodijeliti pojedincu ili grupi umjetnika za zajednička umjetnička ostvarenja, – nagrada za životno djelo istaknutim umjetnicima koji su svojim stvaralaštvom obilježili vrijeme u kojemu više

Nagrade filmu Igora Bezinovića

Film Fiume o Morte! Igora Bezinovića osvojio je glavnu nagradu glavnog natjecateljskog programa Tiger i nagradu FIPRESCI 54. izdanja Međunarodnog filmskog festivala u Rotterdamu.

12.2.2025. – Fiume o Morte! originalan je film koji kroz izrazito inovativan stil progovara o fascinantnoj i široj javnosti nepoznatoj povijesnoj epizodi:, tematizira povijesni događaj u kojem je talijanski pjesnik i zagovaratelj rata Gabriele D’Annunzio prije stotinjak godina zauzeo grad Rijeku. Nagrađivani autor Bezinović, dobitnik Velike zlatne Arene za dugi igrani film Kratki izlet 2017. više