Nekategorizirano

2. Zaboravljene kazališne heroine III.: MILENA HRŽIĆ (Karlovac, 6. svibnja 1868. - München, 23. veljače 1961.), sopran, 2/2

Rani kraj umjetničke karijere zbog raskošnog bračnog života

Milenin suprug bio je pripadnik najvišeg njemačkog plemstva i njegov je brak s Milenom mogao biti samo morganatski. Mileni je 23. rujna 1892. dodijeljen naslov Frau (barunice) von Dornberg. Mlada supruga dobila je kao vjenčani dar lijepu palaču u Königinstraße 21. u Münchenu u koju se bračni par uselio i sretno živio. Uskoro im se rodio sin Elimar, koji je dobio naslov baruna od Dornberga.

Piše: Marija Barbieri

26.6.2024. – Vremešni princ Heinrich zaljubio se u mladu i lijepu Hrvaticu a ni ona nije ostala neosjetljiva na njegovo udvaranje. Za nju je to u ono vrijeme bila je velika čast, ispunjenje nada i želja onodobnih mladih djevojaka koje su se oblikovale čitajući romantične romane sličnog sadržaja. Majka Ana koja je živjela s njom više

1. Zaboravljene kazališne heroine III.: MILENA HRŽIĆ (Karlovac, 6. svibnja 1868. - München, 23. veljače 1961.), sopran, 1/2

Od scenskog sjaja do kraljevskog dvora

Milen Hržić ostvarila je zapažene kreacije nekoliko vrlo zahtjevnih uloga kao što su Wagnerove Elza u Lohengrinu i Sieglinda u Walküri, Mozartova Pamina u Čarobnoj fruli, Euridika u operi Orfej i Euridika Christopha Willibalda Glucka, Micaela u Bizetovoj Carmen... No nešto je drugo bilo presudno u njezinu životu: 1892. udala se za princa Heinricha von Hessena.

Piše: Marija Barbieri

25.6.2024. – Da se slavna pjevačica uda za baruna pa čak i grofa nije bilo tako rijetko u 19. stoljeću, ali da se mlada, gotovo debitantica uda za princa – to se vjerojatno dogodilo samo Karlovčanki Mileni Hržić. Emilie Matilda Hedviga Hržić de Topuska rođena je u Karlovcu 6. svibnja 1868. Otac joj je bio više

DUŠKO VALENTIĆ (Pančevo, 31. prosinca 1950. – Zagreb, 9. lipnja 2024.)

Veliki gavellijanski glumac koji je energijom, dinamičnošću i začudnošću pokretao druge

Duško Valentić tijekom cijele je glumačke karijere bio u stalnom angažmanu Gradskog dramskog kazališta Gavelle, gdje je prvi put zaigrao 1972., u Bondovu i Večekovu Uskom putu prema dubokom sjeveru. Zapažene je uloge ostvario u djelima Bena Jonsona, Luigija Pirandella, Eduarda De Filippa, Iva Brešana, Ödöna von Horvátha, Milana Begovića, F. M. Dostojevskog, A. P. Čehova, Friedricha Schillera, Augusta Strindberga, Voltairea, Shakespearea, Šnajdera, Bužimskoga, Price, Molièrea...

Piše: Vesna M. Muhoberac

16.6.2024. – Duško Valentić (bio) je velik glumac, samozatajan i tih, topao i nježan čovjek, urban, dostojanstven, elegantan i opušten, s lijepim i profinjenim manirima, jedan od rijetkih koji je stalno i uvijek bio u kazalištu, pogotovo na predstavama svoga Dramskoga kazališta Gavella koje ga je odredilo i glumački formiralo. Kazalište je Dušku bilo strast i više

Intervju: ANTONELA TOŠIĆ, dobitnica druge Nagrade Marin Držić za dramsko djelo Bolna djeca u cvijeću

Pišem stvari koje me okupiraju, tište i stvaraju konflikt u sebi samoj

„Na pisanje su me zapravo potaknuli različiti mehanizmi manifestacije internaliziranog patrijarhata kod žena i djevojki u njihovom svakodnevnom životu. Jako mi je zanimljiv bio način na koji se jedno univerzalno žensko iskustvo odražava na različite načine.“

Razgovarao: Borna Vujčić

16.6.2024. – Antonela Tošić primila je na ceremoniji u sklopu 37. Marulovih dana drugu Nagradu Marin Držić za svoju dramu Bolna djeca u cvijeću. Veliko priznanje došlo je nedugo nakon njezine diplome s Odsjeka dramaturgije zagrebačke ADU, tijekom i nakon kojeg je dramaturški potpisala Noru u režiji Paola Tišljarića i Zločin i kaznu u suradnji s više

Intervju: DOMINIK KARAULA – laureat 31. Festivala glumca

Lakše mi je na sceni biti tijekom predstave, nego dodjele nagrade

„Stilske vježbe s mojom kolegicom, prijateljicom i profesoricom Selenom Andrić su ono u čemu sam imao mogućnost pokazati što trenutačno mogu.“

Razgovarala: Narcisa Vekić

8.5.2024. – U siječnju je ove godine napunio tek 24 godine. Rođen i odrastao u Glini, Dominik Karaula glumački je zanat kalio na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, a nedavno je i okončao svoje formalno obrazovanje (za sada). U ovom ga gradu kazališna publika poznaje iz nekoliko naslova u produkciji Kulturnog centra Osijek više

Intervju: IVAN ĆAĆIĆ – laureat 31. Festivala glumca

Ovom sam ulogom još malo kazališno i ljudski odrastao

„Trebamo i dalje govoriti o ratu i žrtvama koje je on odnio. Mnogi su iz tog rata izašli s teškim duševnim ožiljcima i moramo im dati da govore, da se oslobode. Kamo sreće kad bi si ljudi priznali da nisu dobro i da o tom razgovaraju sa stručnim osobama. Mislim da bi nam svima bilo lakše.“

Razgovarala: Narcisa Vekić

30.5.2024. – „Ivan Ćaćić je glumac koji je svojom prisebnošću i produhovljenošću olakšao nenamještenom radošću življenja i borbe s toli bolnim situacijama s kojima se prosječni građanin naše domovine svednevice susreće. Iznimna zahtjevnost kako režije, tako nepreglednog teksta kojega je sam iznio svojom dragocjenom umjerenošću i koncentracijom postavljen u glumcu zapravo nesklone zadatosti znalački je odglumio više

Intervju: PERO JURIČIĆ (Seoce, 19. srpnja 1945.) – 50 godina umjetničkog djelovanja

Kako god glumili, jedino istina dopire do publike

„Volim za sebe reći da sam „glumac opće prakse“. Zlatko Vitez se uvijek ljuti i kaže da sam to ukrao Arsenu Dediću. No, ja pitam: kako to drukčije nazvati ako glumite za odrasle, za djecu, u lutkarskim predstavama, sinkronizirate, igrate serije, pokoji strani film snimite? U glumi i umjetnosti uopće, dođe vrijeme kada ste prazni. Tada, primjerice, pohvale, još ako su i neobične, puno znače, daju povratnu snagu i vraćaju povjerenje u samoga sebe.”

Razgovarala: Narcisa Vekić

24.4.2024. – Slavonac Pero Juričić sredinom srpnja proslavit će 79. rođendan, koji na neki način protječe u svjetlu velike obljetnice: punih 50 godina vjernosti glumi – kako kazališnoj, tako i filmskoj i televizijskoj. S obzirom na to da nije u mirovini (što ga drži vitalnim, taj stalni trening), jubilej je u kolovozu 2023. obilježio radno više

DESA BEGOVIĆ MRKUŠIĆ (Orebić, 6. rujna 1933. - Zagreb, 5. travnja 2024.)

Plemićki uznosita gospođa sa Straduna

Desa Begović Mrkušić svojom glumačkom prepoznatljivošću, posvećenošću, ljubavi prema teatru i osobnošću ostavila je važan trag u novijoj povijesti hrvatskog glumišta, a posebice u repertoarnim kronologijama Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića u Dubrovniku.

Piše: Davor Mojaš

16.4.2024. – Svoj prvi susret s kazalištem, pozornicom, glumačkim izazovima i zagovorima Desa Begović Mrkušić imala je u KUD-u Marin Držić koji je krajem 40-tih i početkom 50-tih godina prošlog stoljeća vodio Stijepo Stražičić, okupljajući dubrovačku mladost i dramske amatere. Iz tog dubrovačkog teatarskog kruga stasale su generacije glumaca koji će kasnije obilježiti hrvatsko glumište, više

31. FESTIVAL GLUMCA, Vinkovci, Vukovar, Županja, Ilok i grad domaćin Otok, od 11. do 19. svibnja 2024.

20 predstava na festivalu glumca prema izboru Ksenije Prohaske

„Ono što me najviše oduševilo, to su glumačke osobnosti koje su svojim talentom nadilazile teške i skromne uvjete u kojima su mnoge uloge stvarane.”

Priredio: Željko Anzulović, 4. travnja 2024.  Izbornica 31. Festivala glumca Ksenija Prohaska u obrazloženju selekcije navodi: „I kao što je ovaj Festival glumca nastao srcem i hrabrošću, tako sam se i ja vodila u ulozi izbornice. Uz srce i hrabrost vodili su me i vlastita intuicija, moje znanje i veliko iskustvo. Neopisiv je talent koji sam više

Intervju: ARETA ĆURKOVIĆ (Đakovo, 6. ožujka 1973.) – 30 godina umjetničkog djelovanja na sceni i filmu

Uvijek sam nastojala na sceni biti ogoljena i iskrena

„Karakterima i talentima smo, ipak, za nešto predodređeni. Uvijek govorim da je gluma izabrala mene. Glumac mora raditi, jer od zamišljanja kako bismo i što bismo – nemamo ništa. Što sam zrelija, sve više uviđam da nam se kroz karijeru dogodi tek određen broj fantastičnih projekata. Ako možemo zadržati barem neku pristojnu razinu kroz sve te godine, trebamo biti zahvalni, jer mnogo puta u projektima glumac nema moć utjecati na to kako će stvari ispasti.”

Razgovarala: Narcisa Vekić

Autorica naslovne fotografije: Marina Vojnović Buljubašić 14.4.2024. – Glumica, lutkarica, prvakinja Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića – Areta Ćurković, prije dvije je godine, u sklopu 27. lutkarskog proljeća, u Vukovaru primila nagradu za životno djelo – Povelju Zvonko Festini za prinos glumačkoj umjetnosti hrvatskoga lutkarstva. No, u listopadu ove godine obilježava tek prvih 30 godina umjetničkoga rada. Kao više