Nekategorizirano

DESA BEGOVIĆ MRKUŠIĆ (Orebić, 6. rujna 1933. - Zagreb, 5. travnja 2024.)

Plemićki uznosita gospođa sa Straduna

Desa Begović Mrkušić svojom glumačkom prepoznatljivošću, posvećenošću, ljubavi prema teatru i osobnošću ostavila je važan trag u novijoj povijesti hrvatskog glumišta, a posebice u repertoarnim kronologijama Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića u Dubrovniku.

Piše: Davor Mojaš

Svoj prvi susret s kazalištem, pozornicom, glumačkim izazovima i zagovorima Desa Begović Mrkušić imala je u KUD-u Marin Držić koji je krajem 40-tih i početkom 50-tih godina prošlog stoljeća vodio Stijepo Stražičić, okupljajući dubrovačku mladost i dramske amatere. Iz tog dubrovačkog teatarskog kruga stasale su generacije glumaca koji će kasnije obilježiti hrvatsko glumište, a posebice više


Intervju: ARETA ĆURKOVIĆ (Đakovo, 6. ožujka 1973.) – 30 godina umjetničkog djelovanja na sceni i filmu

Uvijek sam nastojala na sceni biti ogoljena i iskrena

„Karakterima i talentima smo, ipak, za nešto predodređeni. Uvijek govorim da je gluma izabrala mene. Glumac mora raditi, jer od zamišljanja kako bismo i što bismo – nemamo ništa. Što sam zrelija, sve više uviđam da nam se kroz karijeru dogodi tek određen broj fantastičnih projekata. Ako možemo zadržati barem neku pristojnu razinu kroz sve te godine, trebamo biti zahvalni, jer mnogo puta u projektima glumac nema moć utjecati na to kako će stvari ispasti.”

Razgovarala: Narcisa Vekić

Autorica naslovne fotografije: Marina Vojnović Buljubašić Glumica, lutkarica, prvakinja Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića – Areta Ćurković, prije dvije je godine, u sklopu 27. lutkarskog proljeća, u Vukovaru primila nagradu za životno djelo – Povelju Zvonko Festini za prinos glumačkoj umjetnosti hrvatskoga lutkarstva. No, u listopadu ove godine obilježava tek prvih 30 godina umjetničkoga rada. Kao malo koja više


KOSTADINKA VELKOVSKA (Skopje, 3. lipnja 1948. – Zagreb, 10. ožujka 2024.)

Jasno sonce, niti zajdi, niti se pomrači: Vječni život između glume i glazbe

Kostadinka Velkovska u matičnom Satiričkom kazalištu Kerempuh i drugim kazalištima u četrdeset godina ostvarila je više od stotinu uloga od kojih izdvajamo: Tirza ili slast na ustima šumskog demona Damira Zlatara Freya, crnu operetu gdje nastupa u ulozi Majke; ulogu Lujze u Krv i košute Damira Zlatara Freya u produkciji Istarskoga narodnog kazališta; Aferu Fadila Hadžića gdje kao Barbara igra u režiji Roberta Raponje i produkciji Kerempuha; ulogu Majke Terezije u Svetici u tami i produkciji Narodnog pozorišta iz Sarajeva…

Piše: Dubravka Lampalov Mićunović

„Bilo je mnogo ljepote u mome djetinjstvu u skopskom Čairu i životu kojeg sam provela u Makedoniji. Rasla sam pored Vardara i preplivala ga s ostalom djecom na traktorskim gumama. Pjevali smo i plesali, to nam je u genima, a nedjeljom je cijela ulica čoporativno išla na izlet. Bilo je u mome susjedstvu Albanaca, Roma, više


Intervju: LANA KOS, sopranistica HNK-a u Zagrebu

Govorim kao mezzosopran, tamna je zapravo moja prirodna boja glasa 

„Uloga Magde de Civry zahtjeva posebnu pripremu jer je riječ o operi koja ne samo da u Hrvatskoj nije izvođena, uz izuzetak koncertne izvedbe koju ste spomenuli, nego je vrlo rijetko izvođena i u svijetu. Uloga je to koju prilikom pripreme uzimaš kao nešto što ti je potpuno novo. Nije to poznat teren poput Tosce ili Violette koje se tijekom pripreme već nalaze u uhu.”

Razgovarao: Luka Nalis

Lana Kos jedna je od najsjajnijih zvijezda operne scene u Hrvatskoj. Povod za intervju bila je Nagrada hrvatskog glumišta koju je naša proslavljena sopranistica dobila za ulogu Magde de Civry u operi Lastavica Giacoma Puccinija (to joj je treća Nagrada hrvatskog glumišta, do sada je bila laureatkinja za uloge u operama Lucia di Lammermoor Gaetana više


NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA 2023.

Dodijeljene Nagrade hrvatskoga glumišta za 2023. godinu

Nagradu za najbolju dramsku predstavu u cjelini osvojila je predstava Don Juan Jean-Baptiste Poquelin Molièrea u režiji Dejana Projkovskog i produkciji HNK-a u Zagrebu. Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje u kategoriji drame pripala je Želimiru Mesariću, a u kategoriji opere sopranistica Branka Beretovac - Vondraček.

Priredio: Željko Anzulović, 25. studenog 2023. Nagrade hrvatskog glumišta u svojem trideset i prvom izdanju dodijeljene su u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu u kategorijama dramske, radio i televizijske umjetnosti, operete ili mjuzikla te baleta. Nagradu za najbolju dramsku predstavu u cjelini osvojila je predstava Don Juan Jean-Baptiste Poquelin Molièrea u režiji Dejana Projkovskog i produkciji HNK-a u više


Intervju: VEDRAN DAKIĆ

Imamo unikatan zanat u kojemu većinu vremena možemo isključivo guštati

„Glumci ponekad ne mogu pobjeći od svog ega, stoga kada skupina mladih umjetnika sa zajedničkim ciljem svaki dan s iskrenom radošću i entuzijazmom dolazi na probe i izvan prostorije ostavi barem većinu svog ega, e tad se zbilja mogu dogoditi čuda. To je bio slučaj s “plišancima” i svakom glumcu bih poželio makar jednom u karijeri da bude dio ovakvog projekta.”

Razgovarala: Katarina Kolega

Naslovna fotografija: Vedran Dakić na dodijeli Nagrade hrvatskog glumišta 2023. Mladi vinkovački glumac Vedran Dakić osvojio je Nagradu hrvatskog glumišta u kategoriji glavne muške uloge za ulogu Duška u predstavi Plišana revolucija autorskog projekta Vanje Jovanovića i Mateja Sudarića u produkciji Kulturnog centra Osijek. Vedrane, iskrene čestitke na nagradi. Dobili ste je za ulogu Duška više


Premijere 2022.

Premijere hrvatskih profesionalnih kazališta i kazališnih grupa od 1. siječnja do 31. prosinca 2022.

ZAGREB Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 1. Don JuanAutor: Jean – Baptiste Poquelin MolièreRedatelj: Dejan ProjkovskiPremijera: 08.10.2022Prijevod: Radovan IvšićDramaturginja: Mirna RustemovićScenograf: Valentin SvetozarevKostimografkinja: Doris KristićSkladatelj: Goran TrajkoskiJezični savjetnik: Dušan GojićOblikovatelj svjetla: Deni ŠesnićUčitelj mačevanja: Lovro BuvaSuradnica za scenski pokret: Olga PangoAsistent redatelja: Marta TutišAsistentica kostimografkinje: Mia Rejc PrajningerAsistentica koreografkinje: Vana Bakalić (volonterka)Inspicijenti: Roko Grbin, Antonio više


19. Umjetnice dinastije Strozzi: IRENA (IRINA, IRÈNE) ALEKSANDROVSKA (DE) STROZZI (15. travnja 1909.- 11. prosinca 1985.)

Fatalna carevna zagrebačkog Baleta

Irena prvi put nastupa u Kazalištu kao članica Fromaničinog baletnog studija u proljeće 1925. u Cvijeću male Ide, uskoro je nalazimo i kao članicu baleta, koji daje samostalne programe, a redovito nastupa i u operama, operetama i drami. Godine 1928. Teodor Vasiljev preuzima zagrebački Balet, a Irena postaje prva solistica. Nakon odlaska u Pariz angažirana je u Kabaretskom kazalištu Folies Bergère, a snimila je i dva filma.

Piše: Maja Đurinović

Objavljeno: 28. listopada 2023. U nepreglednom valu izbjeglica koji su se nakon Oktobarske revolucije prelijevali iz ratne i gladne Rusije u Europu našla se i obitelj Irene Aleksandrovske. Tako je ona početkom 1920-ih, kao djevojčica od dvanaest godina došla u Zagreb s majkom i očuhom Nikolom Rubinsteinom. (Prema svjedočenju Elize Gerner, „Aleksandrovska je tvrdila da je više


18. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (8. dio)

Gostovanja i nesuđeni angažmani

Budući da je status kazališnih umjetnika bio nezavidan, sedamdesetih godina 19. stoljeća više je glumaca i glumica razmišljalo o odlasku u inozemstvo. Intendant bečkoga kazališta Franz Dingelstedt navodno ju je pozvao u angažman. Međutim, od toga nije bila ništa, a Marija Ružička-Strozzi vratila se u zagrebačko kazalište. Bilo je to vrijeme kad je glumica dobila dostojnoga glumačkoga partnera, Andriju Fijana.

Piše: Lucija Ljubić

Objavljeno: 27. listopada 2023. Sedamdesete su godine 19. stoljeća u hrvatskom glumištu bile iznimno dinamične, a zagrebački je ansambl bio na važnim gostovanjima, među kojima se ističu predstave u Varaždinu 1873., u prigodi otvorenja kazališne zgrade pa je i varaždinska publika mogla vidjeti, primjerice, Kukuljevićeva Poturicu. Zagrebačka je drama na poziv gradskoga poglavarstva gostovala u Dubrovniku više


12. Bobijevi dani smijeha

Josip Bobi Marotti ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskom glumištu i u sjećanju kazališnih gledatelja. Tajnu Bobijeva uspjeha kod publike, njegovu dugogodišnju popularnost kod odraslih i kod djece, njegov kolega Drago Krča, također bard hrvatskog glumišta, prepoznao je kao zaljubljenost u glumu, igru i kazalište.

Priredio: Željko Anzulović, 26. listopada 2023. Od utorka, 7. do četvrtka, 23. studenog u Histrionskom domu održat će se 12. Bobijevi dani smijeha – festival komedija posvećen doajenu hrvatskog glumišta Josipu Bobiju Marottiju (Maribor, 1922. – Zagreb, 2011.). Uz dva histrionska recentna naslova, na festivalu će gostovati brojna kazališta i kazališne grupe iz Zagreba ali i više