Feljton

5. Velikani hrvatskog glumišta: TITO STROZZI (Zagreb, 14. listopada 1892. – Zagreb, 23. ožujka 1970.) 1/8

Kazalište kao sudbinska odrednica

Tito je bio osamljeno dijete, no upisom u donjogradsku gimnaziju u svojoj desetoj godini upoznaje dječaka Miroslava – Frica – Krležu. Zajedno bi odlazili na poslijepodnevne predstave, znali bi se ušuljati i na pokuse, no najuzbudljivije druženje bilo je u stanu Strozzijevih, gdje je sve bilo u znaku kazališta. Krleža piše svoju prvu dramu u jedanaestoj godini pod naslovom Posljednji plemići Gothali koja je izvedena u stanu Strozzijevih, a u njoj Tito glumi i režira. Izvedbi je prisustvovala i Marija Ružička Strozzi.

Piše: Sanja Ivić

20.10.2025. – Rođen je 14. listopada 1892. u Zagrebu u slavnoj umjetničkoj obitelji Strozzi i samim tim je bio predodređen za umjetničku karijeru. Zahvatio je sve forme i mogućnosti kazališnog izričaja, postavši najsvestranija teatarska pojava. Glumi u dramama, tragedijama i komedijama, režira drame i opere, bio je i direktor Drame HNK u Zagrebu, bavio se više

4. Velikani hrvatskog glumišta: DUBRAVKO DUJŠIN (Zadar, 12. rujna 1894. – Zagreb, 30. siječnja 1947.)

Majstor scene i navjestitelj suvremene glume u Hrvatskoj

Dubravko Dujšin, jedan od neprežaljenih prvaka hrvatskoga glumišta, nastupio je u kazalištu više od 2300 puta, odigravši 245 uloga. Bio je majstor glumačke umjetnosti zvonkoga glasa, osobit glumac koji je doživljavao ovacije gledališta, hvalospjeve kritike, priznanja zavidnih kolega, širio je razdraganost i dobro raspoloženje, bio je društven i duhovit, uzor kao glumac, kazališni sveznalica, vrhunski čovjek, „povijesna i kazališna legenda i naš suvremenik“

Piše: Vesna M. Muhoberac

13.9.2025. – Dujšina, Gavellina učenika, „jednoga od najpopularnijih glumaca epohe“, jednoga od protagonista zagrebačke glumačke škole koji se proslavio ulogama Držićevih (Dundo Maroje), Gundulićevih (Redovnik, Dubravka), Demetrovih (Dmitar Hvaranin, Teuta), Bogovićevih (Matija Gubec), Vojnovićevih (Orsat, Dubrovačka trilogija) i Begovićevih dramskih osoba (Marko Barić u drami Bez trećega; Smrt u Pustolovu pred vratima), kao i glumeći više

3. Velikani hrvatskog glumišta: DUBRAVKO DUJŠIN (Zadar, 12. rujna 1894. – Zagreb, 30. siječnja 1947.)

Glumački uspjesi i partnerstvo s Vikom Podgorskom

U cijeloj svojoj impresivnoj karijeri ostvaruje cijeli niz značajnih uloga različitih profila, od mladih ljubavnika do velikih karakternih uloga u dramskim, ali i u operetnim, opernim, pa i baletnim predstavama. U to je vrijeme posebnu pozornost publike i kritike privlačio glumački par Vika Podgorska i Dubravko Dujšin.

Piše: Vesna M. Muhoberac

12.9.2025. – Dujšina je izgled predodredio za glumca; bio je lijep, visok, markantan, skladnih crta lica, uvijek elegantan, tako da su ga oduvijek pratile obožavateljice, a imao je i divan glas – navode se „bogate modulacije Dujšinova baritona“. Međutim, nije se odmah počeo baviti kazalištem. Naime, nakon gimnazije, koju je završio u Splitu 1911. godine, više

2. Velikani hrvatskog glumišta: DUBRAVKO DUJŠIN (Zadar, 12. rujna 1894. – Zagreb, 30. siječnja 1947.)

Gospodar scene i slamatelj srdaca

„Svojim glasom Dubravko Dujšin podizao je gledalište na noge i slamao srca uglednih zagrebačkih gospođa, Gospodar i gospar scene, Prvi Leone, Meštar i gospar, Maestro glume i režije, O čovjeku i glumcu Dubravku Dujšinu, Beskompromisan i jedinstven sin svog vremena, Dujšinova veličina, Glumac opsjenarskog umijeća, Svestrana umjetnička ličnost, Živjeti mimo recepata, Glumac dostojan pamćenja….“

Piše: Vesna M. Muhoberac

11.9.2025. – Čime je Dujšin zadužio hrvatsku kazališnu javnost? Intrigantnim se čini pratiti samo naslove u novinama za vrijeme njegova života i nakon iznenadne smrti, kao i u godinama i desetljećima obilježavanja preranoga odlaska i katarzičnoga završetka gotovo filmskoga životopisa, i profesionalnoga i obiteljskoga, jednoga od neprežaljenih prvaka hrvatskoga glumišta koji je bio poznat i više

1. Velikani hrvatskog glumišta: DUBRAVKO DUJŠIN (Zadar, 12. rujna 1894. – Zagreb, 30. siječnja 1947.)

Prvi kazališni koraci i neraskidiva veza dviju umjetničkih duša

Dubravka Dujšina, hrvatskoga glumca, kazališnoga redatelja i pedagoga koji je rođen, simbolično, godinu dana prije dovršenja zgrade Hrvatskoga narodnoga kazališta, 2. veljače 1947. ispratilo je od zgrade HNK-a do Mirogoja 150 tisuća poštovatelja, što je bio najveći pogreb u Zagrebu nakon sprovoda Stjepana Radića 1928. godine. Dva dana prije smrti u 53. godini života, 28. siječnja odigrao je svoju posljednju ulogu, Ignjata Glembaja.

Piše: Vesna M. Muhoberac

10.9.2025. – „Večeras sam odigrao prvu rolu. Prvi put sam stupio na zagrebačku pozornicu, prvi put sam proživio za kulisama i pred njima, prvi put sam pogledao s bine na ono opasno, crno, milo, drago zjalo s tisuću očiju, tisuću glava, srdaca, ruku, na ono zahvalno i kruto općinstvo – sa bine! I milo mi više

KORALJKA HRS (Zemun, 21. listopada 1941. – Zagreb, 25. lipnja 2023.) – Inspirativna glumica i pedagoginja koja je oblikovala generacije, 2. dio

Studenti su je voljeli, slijedili i vjerovali joj, a kolege cijenili

Vremenom sam shvatila zbog čega dugo pamtimo njenu Ninu (Galeb), Ofeliju (Hamlet), Pavlu (Suton), Agnezu (Škola za žene) i mnoge druge. Koraljka je u svim tim likovima prepunim raznih osobina nalazila onu jednu, bitnu, koju je razvijala i kojoj bi dala svu snagu svoje mašte, svoje senzibilnosti i svog karaktera. U tom izboru bila je hrabra, drugačija od očekivanog, odlučna i vrlo jasna. Njezini su likovi lako i razumljivo dolazili do nas i dugo živjeli u našem sjećanju.

Piše: Neva Rošić 9.4.2025. – Pratile smo se tokom života. Počelo je u rodnoj Rijeci. Ona je bila srednjoškolka, a ja mlada glumica. Zajednički znanac najavio mi je posjet izuzetno darovite djevojke koja namjerava studirati glumu u Zagrebu. I pojavila se Koraljka. Željela je malu pomoć u izboru teksta za prijemni ispit, što sam rado više

KORALJKA HRS (Zemun, 21. listopada 1941. – Zagreb, 25. lipnja 2023.) – Inspirativna glumica i pedagoginja koja je oblikovala generacije, 1. dio

Neprekinuta glumačka nit

„Sjedila sam svakodnevno uz Koraljku, skoro deset godina. Učila o kazalištu, o glumi, o režiji. O režiji glumca. Uživala sam u našim razgovorima o umjetnosti, o novim knjigama i novim serijama, o kuhanju, o ljubavi, o modi. Bila je dama sa stilom koja tankoćutno promatra svijet oko sebe.“

Piše: Sanja Ivić

8.4.2025 – Koraljka Hrs rođena je u Zemunu 1941. godine. Gimnaziju završava na Sušaku te nakon mature upisuje studij glume na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti. Već tijekom studija nastupa u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Apsolvirala je studij glume 1964. (diplomirala je 1974.) i kao jedna od najtalentiranijih mladih glumica krajem 1965. primljena je u više

27. Kazališne heroine III.: ERVINA DRAGMAN (Zagreb, 8. prosinca 1908. – Zagreb, 1. kolovoza 1990.)

Antologijske uloge i neprocjenjiv doprinos scenskoj umjetnosti

„Glumac mora igrati kao što slikar mora neprekidno slikati. Samo se tako razvija i samo tako može napredovati“, precizno detektira svoj poziv jedna od najboljih i najdugovječnijih hrvatskih glumica, Ervina Dragman, koja je cijeli svoj profesionalni vijek nastupala isključivo u svojoj matičnoj kazališnoj kući, na pozornici središnjega hrvatskoga kazališta igrajući s posebnim žarom i profesionalnošću u raznovrsnome i zahtjevnome repertoaru.

Piše: Vesna M. Muhoberac

27.12.2024. – Ervina Dragman glumi raznovrsne uloge, razvija već ranije uočene sklonosti prema karakterno zahtjevnijim dramskim ulogama, igra Hester u Rattigenovu Dubokom plavom moru, Estelle u Sartreovoj drami Iza zatvorenih vrata, Micent u Večeri u osam Kaufman-Ferbera, Krležu, Dončevića, Matkovića, Šenou, Anouilhea, Čehova, Pirandella, Ginu u Ibsenovoj Divljoj patki, Natašu u Gorkijevoj drami Na dnu, više

26. Kazališne heroine III.: ERVINA DRAGMAN (Zagreb, 8. prosinca 1908. – Zagreb, 1. kolovoza 1990.)

Temeljna figura hrvatskog kazališta između dva rata

Između dvaju ratova Ervina Dragman glumi bezbroj uloga zapadnoeuropskoga repertoara, ali u ratu mnogi dramski autori dolaze na indeks, a počinje i njezina obiteljska tragedija, naime, njezin suprug Bela Hohšteter napušta Zagreb, a ona ostaje jer je pred porođajem, ali ipak igra  u kazalištu. Poslije Drugoga svjetskoga rata opet se uklanjaju dramska djela, ali zbog drugih političkih razloga: naime, slabe su kvalitete i s jakom ideološkom porukom.

Piše: Vesna M. Muhoberac

26.12.2024. – Na izvedbi Držićeva Dunda Maroja u režiji Marka Foteza 1938. je godine interpretirala prvu hrvatsku Petrunjelu novoga doba; u toj je ulozi nastupala s prvim suprugom Jozom Laurenčićem u ulozi Pometa više od stotinu i dvadeset puta, stvorivši glumački uzorak za tu ulogu. Dosegnuvši životnu i glumačku zrelost, nastupala je i u Držićevoj renesansnoj komediji više

25. Kazališne heroine III.: ERVINA DRAGMAN (Zagreb, 8. prosinca 1908. – Zagreb, 1. kolovoza 1990.)

Od klasičnih drama do praizvedbi hrvatskih autora

Nakon više uloga u stilski različitom repertoaru (Eleonora u Strindbergovu Uskrsu, Kristina u Schnitzlerovu Ljubakanju, Fanny u Pagnolovu Mariusu) postupno dorađuje svoj umjetnički lik profinjenim kreacijama u klasičnoj drami; uspješna je kao mlada ljubavnica i prpošna subreta.

Piše: Vesna M. Muhoberac

24.12.2024. – Godine 1929. zatvara se Glumačka škola u Zagrebu i 1931. Branko Tepavac, glumac i redatelj, osniva svoj dramski studio u kojemu Dragman glumi u Brucknerovoj Bolesnoj mladosti, Zolinu Grijehu i Čirikovljevim Židovima. „Nekad je glumačka škola imala sasvim drugačiji sistem nego što ga ima današnja Akademija. Sve je bilo usredotočeno na glumu. Nije više