HRVATSKO GLUMIŠTE
HRVATSKO GLUMIŠTE

Feljton

10. Kazališne heroine III.: MILA DIMITRIJEVIĆ (Kragujevac, 9. siječnja 1877. – Zagreb, 12. siječnja 1972.)

Predstave inozemnih autora i naturalistični glumački izraz

U zagrebačko kazalište početkom 20. stoljeća nastavlja se prodor novih međunarodnih autora i tekstova, no Mila se nije glumački ograničila na aktualne repertoarne naslove. Nastupala je i u mnogim drugim komadima iz raznih razdoblja dramske literature: od salonskih komada, do drama i komedija.

Piše: Sanja Ivić

27.9.2024. – Početkom 20. stoljeća nastavlja se prodor novih međunarodnih autora i tekstova. Naturalističku dramu Mladost njemačkog pisca i dramatičara Maxa Halbea (1865–1944)  zagrebačko kazalište izvodi 1902. Mila Dimitrijević igrala je Anicu, jednu od glavnih uloga uz partnera Ivu Raića (koji je iz Berlina došao gostovati u Zagreb). Kritičar Obzora piše: „Gđa Dimitrijević dotjerala je svoju više

9. Kazališne heroine III.: MILA DIMITRIJEVIĆ (Kragujevac, 9. siječnja 1877. – Zagreb, 12. siječnja 1972.)

Kazališne i repertoatrne reforme Miletićevog doba

U prvoj fazi svoje umjetničke karijere najveći uspjeh postiže ulogom slaboumne Akuline u Tolstojevoj drami Moć tmine (premijera 1898.) u kojoj će dvadeset godina kasnije maestralno odigrati glavnu žensku ulogu Anisje.

Piše: Sanja Ivić

26.9.2024. – U staroj kazališnoj zgradi na Gornjem gradu Mila Jovanović igrala je trideset uloga s ukupno 97 nastupa. Tada su svi članovi morali prema intendantovom novom kazališnom redu igrati velike i male uloge. Miletić je ukinuo klasificiranje glumljenja po fahu. Po potrebi se moralo čak i statirati. Tako je i odredio da su svi više

8. Kazališne heroine III.: MILA DIMITRIJEVIĆ (Kragujevac, 9. siječnja 1877. – Zagreb, 12. siječnja 1972.)

Veliki uspjeh u glumačko-pjevačkoj ulozi Karoline u Graničarima

Svoje svestrane glumačke mogućnosti dokazala je i pjevačko-glumačkim nastupom u popularnim Freudenreichovim Graničarima u režiji Nikole Milana Simeonovića. Naime, Mila Jovanović je baš kao i ranije u putujućoj družini, prisustvovala svakom pokusu i znala je ne samo sve ženske uloge, nego i cijele komade napamet.

Piše: Sanja Ivić

25.9.2024. – Članovi družine primijetili su djevojčicu rekavši da im se može pridružiti kad navrši šesnaest godina. „Ali, ja sam već navršila šesnaest godina“,odgovorila je ne trepnuvši. Ubrzo odlazi s družinom bez puno razmišljanja. Obitelji je to teško palo, iako će se glumačkim pozivu kasnije odazvati njezine dvije sestre Persida i Aleksandra te njezin brat više

7. Kazališne heroine III.: MILA DIMITRIJEVIĆ (Kragujevac, 9. siječnja 1877. – Zagreb, 12. siječnja 1972.)

Djetinjstvo i prvi doticaji s kazalištem

Mila Dimitrijević bila je veoma bistra djevojčica i s nepune četiri godine je igrala malu Klementinu u francuskoj komediji Kartaš, koju je izvodilo Kragujevačko diletantsko društvo. Već tada je govorila jasno, a na sceni se kretala s potpunom sigurnošću.

Piše: Sanja Ivić

24.9.2024. – „Postoji u kazališnom arhivu već požutjela fotografija zagrebačkog dramskog ansambla prije njegove selidbe iz starog teatra na Markovom trgu u tada novu, današnju zgradu; fotografija od prije sedamdeset godina. Na njoj, među ostalim glumcima, nosiocima jednog slavnog stila našeg kazališta- je djevojčica, mlada, tek angažirana glumica. Jedna među mnogima s kojima će Stjepan više

6. Kazališne heroine III.: VESNA BUTORAC BLAĆE (Zagreb, 11. rujna 1943. – Zagreb, 11. rujna 2024.) 3/3

Izvanredna umjetnica koja je ostvarila neke od antologijskih uloga hrvatskog baleta

Tri desetljeća karijere Vesne Butorac Blaće odvijala su se u okvirima i na prostoru tadašnje države Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Na cijelome tome prostoru ona je bila jednoglasno i bez ograda prihvaćena kao najbolja, najveća i jedinstvena jugoslavenska primabalerina.

Piše: Davor Schopf

Naslovna fotografija: Vesna Butorac Blaće u televizijskom baletu Petar i vuk, TV Zagreb 22.9.2024. – Vesna Butorac Blaće jedinstvena je po medijskom prostoru što joj je pripao tijekom aktivne plesačke karijere. Baletna umjetnost danas, a još manje onda, ne privlači naročitu medijsku pozornost. Baletni umjetnici skloni su podržavati hermetičnost svoje profesije, zatvorene u baletnoj dvorani više

5. Kazališne heroine III.: VESNA BUTORAC BLAĆE (Zagreb, 11. rujna 1943. – Zagreb, 11. rujna 2024.) 2/3

Vulkanski temperament, lirska nježnost i tehnička perfekcija stopljeni u jedno

Dvostruku ulogu Odette i Odilije u Labuđem jezeru Vesna Butorac Blaće plesala je dva i pol desetljeća, od prvog nastupa 15. ožujka 1965. do oproštaja sa zagrebačkom publikom, 23. veljače 1989. godine, zasigurno najviše u karijeri.

Piše: Davor Schopf

21.9.2024. – Vesna Butorac u baletnu solisticu unaprijeđena je 1. rujna 1961. godine. Tada su baletni solisti, kada nisu imali solističkih zadataka, morali plesati u baletnom zboru. To je značilo punu aktivnost, maksimalno održavanje kondicije i plesne tehnike, stalni osjećaj bivanja na pozornici i kontakta s publikom. Nije čudo što je, tako odgojena, Vesna Butorac više

4. Kazališne heroine III.: VESNA BUTORAC BLAĆE (Zagreb, 11. rujna 1943. – Zagreb, 11. rujna 2024.) 1/3

Nezaboravna i jedinstvena balerina velike unutarnje snage

„U moje doba publika je voljela svoje ljubimce koji su imali ličnost, a mi smo se trudili da tu publiku zadovoljimo, da svaki put damo nešto novo i bolje. Kod nas plesača postoji neobjašnjiva snaga scene, snaga koja u meni zatalasa svaki živac, tako da mi se ponekad čini kako moj krvotok nije kao kod ostalih ljudi. Ja postajem svjesna te svoje snage, tako neposredno, sigurno, intimno…“

Piše: Davor Schopf

Naslovna fotografija: Vesna Butorac Blaće kao Đavolica u baletu Đavo u selu Frana Lhotke, HNK u Zagrebu, 1964. 20.9.2024. – „Kakav je osjećaj biti primabalerinom? Nimalo lagan i odgovoran. Drugi su vam nametnuli veličinu koju stalno morate dokazivati i potvrđivati. Sve to iscrpljuje, fizički i psihički. / Nakon svake premijere dobivala sam mnogo cvijeća. Moja više

3. Kazališne heroine III.: ANĐELKA ILIĆ (Požega, 1917.- Pariz?), plesačica zagrebačkog Baleta i baletna pedagoginja

Antigona zagrebačkog Baleta

Prema sjećanju Beate Domić, nekadašnje članice baleta HNK, Anđelka Ilić bila je jako šarmantna, jako uglađena; pripadala je tom finijem krugu. Nije bila klasična balerina. Malo više od ansambla, i malo manje od solistice.

Piše: Maja Đurinović

27.6.2024. – Anđelka, Beba Ilić, plesačica zagrebačkog Baleta u onom povijesno dramatičnom razdoblju od 1938. do 1954. uglavnom se spominje kao četvrta supruga Tita Strozzija ili kao baletna pedagoginja iz pariškog studija Wacker. Naše znanje je i danas vrlo skromno. Dugo nismo imali ni njezin portret, nalazili smo je tek na nekim grupnim fotografijma, poput više

2. Kazališne heroine III.: MILENA HRŽIĆ (Karlovac, 6. svibnja 1868. - München, 23. veljače 1961.), sopran, 2/2

Rani kraj umjetničke karijere zbog raskošnog bračnog života

Milenin suprug bio je pripadnik najvišeg njemačkog plemstva i njegov je brak s Milenom mogao biti samo morganatski. Mileni je 23. rujna 1892. dodijeljen naslov Frau (barunice) von Dornberg. Mlada supruga dobila je kao vjenčani dar lijepu palaču u Königinstraße 21. u Münchenu u koju se bračni par uselio i sretno živio. Uskoro im se rodio sin Elimar, koji je dobio naslov baruna od Dornberga.

Piše: Marija Barbieri

26.6.2024. – Vremešni princ Heinrich zaljubio se u mladu i lijepu Hrvaticu a ni ona nije ostala neosjetljiva na njegovo udvaranje. Za nju je to u ono vrijeme bila je velika čast, ispunjenje nada i želja onodobnih mladih djevojaka koje su se oblikovale čitajući romantične romane sličnog sadržaja. Majka Ana koja je živjela s njom više

1. Kazališne heroine III.: MILENA HRŽIĆ (Karlovac, 6. svibnja 1868. - München, 23. veljače 1961.), sopran, 1/2

Od scenskog sjaja do kraljevskog dvora

Milen Hržić ostvarila je zapažene kreacije nekoliko vrlo zahtjevnih uloga kao što su Wagnerove Elza u Lohengrinu i Sieglinda u Walküri, Mozartova Pamina u Čarobnoj fruli, Euridika u operi Orfej i Euridika Christopha Willibalda Glucka, Micaela u Bizetovoj Carmen... No nešto je drugo bilo presudno u njezinu životu: 1892. udala se za princa Heinricha von Hessena.

Piše: Marija Barbieri

25.6.2024. – Da se slavna pjevačica uda za baruna pa čak i grofa nije bilo tako rijetko u 19. stoljeću, ali da se mlada, gotovo debitantica uda za princa – to se vjerojatno dogodilo samo Karlovčanki Mileni Hržić. Emilie Matilda Hedviga Hržić de Topuska rođena je u Karlovcu 6. svibnja 1868. Otac joj je bio više