Feljton

8. Kazališne heroine III.: MILA DIMITRIJEVIĆ (Kragujevac, 9. siječnja 1877. – Zagreb, 12. siječnja 1972.)

Veliki uspjeh u glumačko-pjevačkoj ulozi Karoline u Graničarima

Svoje svestrane glumačke mogućnosti dokazala je i pjevačko-glumačkim nastupom u popularnim Freudenreichovim Graničarima u režiji Nikole Milana Simeonovića. Naime, Mila Jovanović je baš kao i ranije u putujućoj družini, prisustvovala svakom pokusu i znala je ne samo sve ženske uloge, nego i cijele komade napamet.

Piše: Sanja Ivić

25.9.2024. – Članovi družine primijetili su djevojčicu rekavši da im se može pridružiti kad navrši šesnaest godina. „Ali, ja sam već navršila šesnaest godina“,odgovorila je ne trepnuvši. Ubrzo odlazi s družinom bez puno razmišljanja. Obitelji je to teško palo, iako će se glumačkim pozivu kasnije odazvati njezine dvije sestre Persida i Aleksandra te njezin brat više


7. Kazališne heroine III.: MILA DIMITRIJEVIĆ (Kragujevac, 9. siječnja 1877. – Zagreb, 12. siječnja 1972.)

Djetinjstvo i prvi doticaji s kazalištem

Mila Dimitrijević bila je veoma bistra djevojčica i s nepune četiri godine je igrala malu Klementinu u francuskoj komediji Kartaš, koju je izvodilo Kragujevačko diletantsko društvo. Već tada je govorila jasno, a na sceni se kretala s potpunom sigurnošću.

Piše: Sanja Ivić

24.9.2024. – „Postoji u kazališnom arhivu već požutjela fotografija zagrebačkog dramskog ansambla prije njegove selidbe iz starog teatra na Markovom trgu u tada novu, današnju zgradu; fotografija od prije sedamdeset godina. Na njoj, među ostalim glumcima, nosiocima jednog slavnog stila našeg kazališta- je djevojčica, mlada, tek angažirana glumica. Jedna među mnogima s kojima će Stjepan više


6. Kazališne heroine III.: VESNA BUTORAC BLAĆE (Zagreb, 11. rujna 1943. – Zagreb, 11. rujna 2024.) 3/3

Izvanredna umjetnica koja je ostvarila neke od antologijskih uloga hrvatskog baleta

Tri desetljeća karijere Vesne Butorac Blaće odvijala su se u okvirima i na prostoru tadašnje države Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Na cijelome tome prostoru ona je bila jednoglasno i bez ograda prihvaćena kao najbolja, najveća i jedinstvena jugoslavenska primabalerina.

Piše: Davor Schopf

Naslovna fotografija: Vesna Butorac Blaće u televizijskom baletu Petar i vuk, TV Zagreb 22.9.2024. – Vesna Butorac Blaće jedinstvena je po medijskom prostoru što joj je pripao tijekom aktivne plesačke karijere. Baletna umjetnost danas, a još manje onda, ne privlači naročitu medijsku pozornost. Baletni umjetnici skloni su podržavati hermetičnost svoje profesije, zatvorene u baletnoj dvorani više


5. Kazališne heroine III.: VESNA BUTORAC BLAĆE (Zagreb, 11. rujna 1943. – Zagreb, 11. rujna 2024.) 2/3

Vulkanski temperament, lirska nježnost i tehnička perfekcija stopljeni u jedno

Dvostruku ulogu Odette i Odilije u Labuđem jezeru Vesna Butorac Blaće plesala je dva i pol desetljeća, od prvog nastupa 15. ožujka 1965. do oproštaja sa zagrebačkom publikom, 23. veljače 1989. godine, zasigurno najviše u karijeri.

Piše: Davor Schopf

21.9.2024. – Vesna Butorac u baletnu solisticu unaprijeđena je 1. rujna 1961. godine. Tada su baletni solisti, kada nisu imali solističkih zadataka, morali plesati u baletnom zboru. To je značilo punu aktivnost, maksimalno održavanje kondicije i plesne tehnike, stalni osjećaj bivanja na pozornici i kontakta s publikom. Nije čudo što je, tako odgojena, Vesna Butorac više


4. Kazališne heroine III.: VESNA BUTORAC BLAĆE (Zagreb, 11. rujna 1943. – Zagreb, 11. rujna 2024.) 1/3

Nezaboravna i jedinstvena balerina velike unutarnje snage

„U moje doba publika je voljela svoje ljubimce koji su imali ličnost, a mi smo se trudili da tu publiku zadovoljimo, da svaki put damo nešto novo i bolje. Kod nas plesača postoji neobjašnjiva snaga scene, snaga koja u meni zatalasa svaki živac, tako da mi se ponekad čini kako moj krvotok nije kao kod ostalih ljudi. Ja postajem svjesna te svoje snage, tako neposredno, sigurno, intimno…“

Piše: Davor Schopf

Naslovna fotografija: Vesna Butorac Blaće kao Đavolica u baletu Đavo u selu Frana Lhotke, HNK u Zagrebu, 1964. 20.9.2024. – „Kakav je osjećaj biti primabalerinom? Nimalo lagan i odgovoran. Drugi su vam nametnuli veličinu koju stalno morate dokazivati i potvrđivati. Sve to iscrpljuje, fizički i psihički. / Nakon svake premijere dobivala sam mnogo cvijeća. Moja više


3. Kazališne heroine III.: ANĐELKA ILIĆ (Požega, 1917.- Pariz?), plesačica zagrebačkog Baleta i baletna pedagoginja

Antigona zagrebačkog Baleta

Prema sjećanju Beate Domić, nekadašnje članice baleta HNK, Anđelka Ilić bila je jako šarmantna, jako uglađena; pripadala je tom finijem krugu. Nije bila klasična balerina. Malo više od ansambla, i malo manje od solistice.

Piše: Maja Đurinović

27.6.2024. – Anđelka, Beba Ilić, plesačica zagrebačkog Baleta u onom povijesno dramatičnom razdoblju od 1938. do 1954. uglavnom se spominje kao četvrta supruga Tita Strozzija ili kao baletna pedagoginja iz pariškog studija Wacker. Naše znanje je i danas vrlo skromno. Dugo nismo imali ni njezin portret, nalazili smo je tek na nekim grupnim fotografijma, poput više


2. Kazališne heroine III.: MILENA HRŽIĆ (Karlovac, 6. svibnja 1868. - München, 23. veljače 1961.), sopran, 2/2

Rani kraj umjetničke karijere zbog raskošnog bračnog života

Milenin suprug bio je pripadnik najvišeg njemačkog plemstva i njegov je brak s Milenom mogao biti samo morganatski. Mileni je 23. rujna 1892. dodijeljen naslov Frau (barunice) von Dornberg. Mlada supruga dobila je kao vjenčani dar lijepu palaču u Königinstraße 21. u Münchenu u koju se bračni par uselio i sretno živio. Uskoro im se rodio sin Elimar, koji je dobio naslov baruna od Dornberga.

Piše: Marija Barbieri

26.6.2024. – Vremešni princ Heinrich zaljubio se u mladu i lijepu Hrvaticu a ni ona nije ostala neosjetljiva na njegovo udvaranje. Za nju je to u ono vrijeme bila je velika čast, ispunjenje nada i želja onodobnih mladih djevojaka koje su se oblikovale čitajući romantične romane sličnog sadržaja. Majka Ana koja je živjela s njom više


1. Kazališne heroine III.: MILENA HRŽIĆ (Karlovac, 6. svibnja 1868. - München, 23. veljače 1961.), sopran, 1/2

Od scenskog sjaja do kraljevskog dvora

Milen Hržić ostvarila je zapažene kreacije nekoliko vrlo zahtjevnih uloga kao što su Wagnerove Elza u Lohengrinu i Sieglinda u Walküri, Mozartova Pamina u Čarobnoj fruli, Euridika u operi Orfej i Euridika Christopha Willibalda Glucka, Micaela u Bizetovoj Carmen... No nešto je drugo bilo presudno u njezinu životu: 1892. udala se za princa Heinricha von Hessena.

Piše: Marija Barbieri

25.6.2024. – Da se slavna pjevačica uda za baruna pa čak i grofa nije bilo tako rijetko u 19. stoljeću, ali da se mlada, gotovo debitantica uda za princa – to se vjerojatno dogodilo samo Karlovčanki Mileni Hržić. Emilie Matilda Hedviga Hržić de Topuska rođena je u Karlovcu 6. svibnja 1868. Otac joj je bio više


27. Umjetnice dinastije Strozzi: Eliza Gerner kao spisateljica - Svjedoci Krležina odlaska

Jedan drugačiji Krleža

Eliza Gerner ostavlja vrijedan portret jednog od najvećih hrvatskih književnika, ali i stvaralačkih osobnosti kojima je bio okružen, te kazališnog svijeta koji je bio važan dio Krležine profesionalne i osobne svakodnevice.

Piše: Ljubica Anđelković Džambić

12.3.2023. – Elizu Gerner uz Miroslava i Belu Krležu vezale su razne privatne i profesionalne spone, pa nije neobično da je čak dvije knjige svojih sjećanja, Oproštaj s Gvozdom i Svjedoci Krležina odlaska, posvetila Miroslavu Krleži kao jednoj od ključnih figura našeg kulturnog miljea dvadesetog stoljeća. Potonja, o kojoj je ovdje riječ, nastaje kao rezultat više


26. Umjetnice dinastije Strozzi: Eliza Gerner kao spisateljica - Kazalište kao sudbina: hrvatske dramske dive

Glumica o glumicama

U današnje vrijeme kada, barem u produkciji pisanih tekstova ako ne i u praksi, raste svijest o često nepovoljnom statusu umjetnica i kulturnih radnica, nemoguće je ne primijetiti da je Eliza Gerner svojom knjigom posvećenom drugim ženama, kolegicama o kojima piše s mnogo razumijevanja i udivljenja pred njihovim umjetničkim doprinosima za hrvatsko glumište, bila i jedna od preteča ovih glasova.

Piše: Ljubica Anđelković Džambić

Sve memoarske zapise Elize Gerner povezuje ista privlačna sila teatra koja će, bez obzira na ostale interese koje je ova umjetnica tijekom života ostvarila (između ostalog je doktorirala s temom iz ekonomije) biti jedino i trajno nadahnuće za njezinih nekoliko knjiga, kojima je nastojala spriječiti – kako će i sama isticati, da važni momenti i više