Feljton

21. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (10. dio)

Adrienne Lecouvreur u „sjevernoj“ i „južnoj“ domovini

Iako ju je napustila sa samo nekoliko mjeseci, Marija Ružička-Strozzi nije zaboravila svoju rodnu zemlju. Dapače, sudeći prema sačuvanim uspomenama, glumica je tvrdila da ima dvije domovine: „U mom srcu topla je ljubav za dvije domovine. Južna mi je bliža, dok je sjeverna jedna maglovita mila uspomena iz najranijeg djetinjstva. Onu prvu sjevernu pamtim više po pričanju svoje majke. Ona me nije zaboravila i još se danas brine o meni. Razumljivo da mi je sadašnja, Hrvatska bliža. Tu je moja obitelj, prijatelji, ovoj sam poklonila sve svoje osjećaje i zanose“

Piše: Lucija Ljubić

Dvadeset petu obljetnicu umjetničkoga rada Marija Ružička Strozzi proslavila je 1893. godine kao Adrienne Lecouvreur. To je uloga koja se tada držala njezinim najboljim ostvarenjem, a na kazališnoj cedulji glumica je potpisana i kao prevoditeljica djela. Za obljetničku prigodu u čast glumici napisana je pjesma, datirana 11. travnja 1893. godine. Nepotpisani autor slavi glumičinu umjetnost više


20. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (9. dio)

Omiljen glumački par(tner)

Analizirajući glumački stil toga vremena Branko Gavella ustvrdio je da „i kod Fijana i kod Strozzijeve nije se zapravo moglo govoriti o nekoj naročitoj tehnici, o nekom glumačkom zanatstvu, kod njih je glumstvo bilo zaista dio njihove somatske i duševne prirode. [...] Oni su [...] pogađali ton umjetničke istinitosti, koja je u svojoj obuhvatnoj cjelovitosti gotovo isključivala mogućnost da bi se pojavio neki nedostatak motivičnih detalja stvarnosti.“ (Hrvatsko glumište, 1982.)

Piše: Lucija Ljubić

Marija Ružička-Strozzi sa svojim je glumačkim partnerom Andrijom Fijanom nastupila u velikom broju uloga, a u povijesti hrvatskoga kazališta najčešće se navode uloge u djelima Williama Shakespearea. I u kazalištu na Markovu trgu i u novoj kazališnoj zgradi tumačili su mnoge Shakespeareove parove: Romea i Juliju, Otela i Dezdemonu (Otelo), Hamleta i Ofeliju (Hamlet), Benedikta više


19. Umjetnice dinastije Strozzi: IRENA (IRINA, IRÈNE) ALEKSANDROVSKA (DE) STROZZI (15. travnja 1909.- 11. prosinca 1985.)

Fatalna carevna zagrebačkog Baleta

Irena prvi put nastupa u Kazalištu kao članica Fromaničinog baletnog studija u proljeće 1925. u Cvijeću male Ide, uskoro je nalazimo i kao članicu baleta, koji daje samostalne programe, a redovito nastupa i u operama, operetama i drami. Godine 1928. Teodor Vasiljev preuzima zagrebački Balet, a Irena postaje prva solistica. Nakon odlaska u Pariz angažirana je u Kabaretskom kazalištu Folies Bergère, a snimila je i dva filma.

Piše: Maja Đurinović

Objavljeno: 28. listopada 2023. U nepreglednom valu izbjeglica koji su se nakon Oktobarske revolucije prelijevali iz ratne i gladne Rusije u Europu našla se i obitelj Irene Aleksandrovske. Tako je ona početkom 1920-ih, kao djevojčica od dvanaest godina došla u Zagreb s majkom i očuhom Nikolom Rubinsteinom. (Prema svjedočenju Elize Gerner, „Aleksandrovska je tvrdila da je više


18. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (8. dio)

Gostovanja i nesuđeni angažmani

Budući da je status kazališnih umjetnika bio nezavidan, sedamdesetih godina 19. stoljeća više je glumaca i glumica razmišljalo o odlasku u inozemstvo. Intendant bečkoga kazališta Franz Dingelstedt navodno ju je pozvao u angažman. Međutim, od toga nije bila ništa, a Marija Ružička-Strozzi vratila se u zagrebačko kazalište. Bilo je to vrijeme kad je glumica dobila dostojnoga glumačkoga partnera, Andriju Fijana.

Piše: Lucija Ljubić

Objavljeno: 27. listopada 2023. Sedamdesete su godine 19. stoljeća u hrvatskom glumištu bile iznimno dinamične, a zagrebački je ansambl bio na važnim gostovanjima, među kojima se ističu predstave u Varaždinu 1873., u prigodi otvorenja kazališne zgrade pa je i varaždinska publika mogla vidjeti, primjerice, Kukuljevićeva Poturicu. Zagrebačka je drama na poziv gradskoga poglavarstva gostovala u Dubrovniku više


17. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (7. dio)

Šezdeset i tri uloge u jednoj sezoni

Prva je faza glumičina umjetničkog rada u zagrebačkom kazalištu bila iznimno zahtjevna u svakom smislu. Pritom je mlada glumica stvorila galeriju dramskih likova i stekla iskustvo koje će uz odgovarajuću nadogradnju i repertoarne promjene dovesti u sljedećim desetljećima do vrhunaca glumačke umjetnosti.

Piše: Lucija Ljubić

Objavljeno: 26. listopada 2023. Hrvatski je repertoar sedamdesetih godina još uvijek bio skroman pa je i Marija Ružička nastupila u samo nekoliko uloga, među kojima je najveći broj onih u predstavama koje se nisu dugo zadržale na repertoaru. Uz već spomenute Graničare i Crnu kraljicu, bila je i Jula u Fruedenreichovu Udmaniću, ali i Ljudmila u više


16. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (6. dio)

Izazovi majčinstva i prve popularne uloge

Marija Ružička u braku je s Ferdinandom Strozzijem rodila osmero djece. Nastupala je i u visokoj trudnoći, a tada je nosila steznike da prikrije trudnoću jer, u strahu od otkaza, nije odlazila na rodiljne dopuste. Od očekivane velike obitelji preživjelo je troje djece: Donato Strozzi, koji je poginuo u Prvom svjetskom ratu, te Maja Strozzi Pečić i Tito Strozzi, dvoje umjetnika koji su nastavili obiteljsku lozu Strozzijevih u hrvatskom kazalištu.

Piše: Lucija Ljubić

Objavljeno: 25. listopada 2023. Marija Ružička počela je nastupati u zagrebačkom kazalištu uoči donošenja Zaptnoga zakona za narodno kazalište iz 1870. godine, a koji je sastavio Dimitrija Demeter. Radi uspostavljanja stalne opere vlada je zatražila od Hrvatskog sabora povišenu subvenciju od dvadeset i četiri tisuće forinta i tom je prigodom na sedamdesetak stranica teksta obuhvaćen više


15. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (5. dio)

Financijska nesigurnost unatoč talentu i brojnim ulogama

Iako je talent Marije Ružičke odmah uočen i iako je ona brzo napredovala u prvom desetljeću svoga glumačkoga rada, plaće nisu pratile njezin uspjeh. Budući da je kazališna sezona trajala od jeseni do proljeća, valjalo je pet-šest mjeseci preživjeti bez plaće pa su za to vrijeme glumci i glumice odlazili u pokrajinske gradove i mjesta kao priručno formirane putujuće družine kako bi se prehranili.

Piše: Lucija Ljubić

Objavljeno: 24. listopada 2023. U prvim godinama svoga glumačkoga rada, dakle početkom sedamdesetih godina 19. stoljeća, Marija Ružička nastupala je i u premijernim predstavama, ali tumačila je i uloge u predstavama koje su postavljane počevši od 1860., a u pravilu su ih mlađe kolegice preuzimale od starijih. Jedna je od takvih uloga boginja sreće – Srećana više


14. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (4. dio)

Prve uloge u Sardouovim komadima

Nakon ugovora koji je potpisala u veljači 1868. godine, mlada je glumica u prvim godinama svoga angažmana tumačila uloge različitih glumačkih struka - mlade ljubavnice, sentimentalne naivke, djevojke i žene u konverzacijskim komedijama. Premda je u ugovoru zabilježeno da će tumačiti tragične uloge, prvih je godina u njima nastupala samo povremeno, a središnje su ženske uloge u to vrijeme bile pridržane njezinim starijim kolegicama.

Piše: Lucija Ljubić

Objavljeno: 22. listopada 2023. Šezdesete godine 19. stoljeća hrvatskom su kazalištu donijele i zakonske promjene koje su se odrazile na sve kazališne umjetnike, pa i na Mariju Ružičku. Saborski zastupnik Narodne stranke Antun Jakić u ime petnaestorice drugih zastupnika predložio je da se riješi „pitanje o shodnoj potpori kazališta hrvatskog od strane države“ apelirajući da više


13. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (3. dio)

Prvi ugovor buduće velike tragetkinje

Bez obzira na administrativni stil kojim je pisan prvi glumičin ugovor, već tada jasno je da su članovi kazališne uprave u mladoj glumici uočili potencijal tragetkinje, zastupnice glumačke struke koja je bila prijeko potrebna repertoarnom smjeru hrvatskoga glumišta.

Piše: Lucija Ljubić

Objavljeno: 16. listopada 2023. Josip Freudenreich režirao je i sljedeću predstavu u kojoj je po drugi put na pozornici zagrebačkoga kazališta nastupila Marija Ružička. Riječ je o repriznoj izvedbi Debore Salomona Hermanna Mosenthala, jedne od predstava koja se razmjerno dugo zadržala na repertoaru. Premijerno je izvedena u prosincu 1862. godine, a posljednji put 1893. s više


12. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (2. dio)

Debi u Freudenreichovoj režiji uz Šenoine pohvale

Marija Ružička debitirala je u zagrebačkom kazalištu dan poslije Nove godine, 2. siječnja 1868. kao Jane Eyre u Lowoodskoj sirotici Charlotte Birch-Pfeiffer, u režiji Josipa Freudenreicha. Kritika je uz velike pohvale dočekala debi sedamnaestogodišnje djevojke, a ono što je zabilježeno u prvim kritikama, često se ponavljalo u godinama i desetljećima poslije.

Piše: Lucija Ljubić

Objavljeno: 9. listopada 2023. Nakon nekoliko jesenskih mjeseci poduke, Marija Ružička debitirala je u zagrebačkom kazalištu dan poslije Nove godine, 2. siječnja 1868. kao Jane Eyre u Lowoodskoj sirotici, djelu koje je prema romanu Charlotte Charlotte Brontë napisala njemačka glumica i spisateljica Charlotte Birch-Pfeiffer (Stuttgart, 1800. – Berlin, 1868.). Iako je napisala više dramskih tekstova, više