HRVATSKO GLUMIŠTE
HRVATSKO GLUMIŠTE

Feljton

17. Velikani hrvatskog glumišta: IVO RAIĆ (Zagreb, 23. lipnja 1881. – Zagreb, 16. lipnja 1931.), 6/8

Glumačko-redateljski vrhunci i ravnateljstvo Dramom HNK

Kvaliteta Raićevih glumačkih i redateljskih ostvarenja pridonosi Andrićevoj odluci o Raićevom imenovanju za ravnatelja Drame. Zamijenivši Bacha na tom mjestu Raić započinje svoj mandat u srpnju 1920. godine uz otvorenje dvadeset i pete jubilarne sezone u novoj zgradi.

Piše: Sanja Ivić

15.12.2025. – Formalno odstupanje intendantu Treščeca-Branjskog 1916. i prenošenje uprave kazališta na Bachova i Raićeva pleća, novčana oskudica i pad standarda, ključni su elementi Raićeva pokušaja da svoje dosege posvjedoči u sredini koja je još uvijek mjerodavna za umjetničku važnost zagrebačkog kazališta. Svoje djelovanje Raić dopunjuje i nastupima na mađarskom gostovanjima u Pesti Magyar Szinhazu. više

16. Velikani hrvatskog glumišta: IVO RAIĆ (Zagreb, 23. lipnja 1881. – Zagreb, 16. lipnja 1931.), 5/8

Promaknuće u nadredatelja

Godine 1914. Raić je promaknut na položaj nadredatelja, što od njega iziskuje da vodi, odnosno nadzire režiju i inscenaciju svih opernih, operetnih i uopće glazbenih komada, te dramskih koji nisu pridržani samom ravnatelju Drame.

Piše: Sanja Ivić

14.12.2025. – U prve četiri godine angažmana Raić slojevito definira umjetničke afinitete, ulažući u njih entuzijazam, čvrstu volju i inozemno iskustvo kao objektivne pretpostavke svojoj sljedećoj etapi u karijeri, kada se djelomično i zbog intenziteta djelovanja u Operi, redateljski bavi sebi zanimljivim dramama, ostajući dosljedan svojim umjetničkim gledištima. Unatoč odgovarajućoj satisfakciji o rezultatima njegovih glumačkih više

15. Velikani hrvatskog glumišta: IVO RAIĆ (Zagreb, 23. lipnja 1881. – Zagreb, 16. lipnja 1931.), 4/8

Širenje umjetničkih interesa i fokus na komediografski repertoar

Raić niže i uloge iz komediografskog spektra, unoseći u njih prirodu ljudskih poriva i elemente dvosmislenog humora. Férauduyjev Cabinet particulier gdje je redatelj i tumač karakternih svojstava konobara Louisa i Zbysko u Moralu gospođe Dulske u Bachovoj režiji, dopuštaju mu emotivno i psihofizičko izmjenjivanje glumačkog izraza. Raićevi nastupi su tako postali dijelom redovitoga kazališnog programa, pokazujući prednosti i nedostatke njegove glumačke osobnosti.

Piše: Sanja Ivić

13.12.2025. – Šireći svoj umjetnički interes, Raić se intenzivno bavi i djelima komediografske naravi, uspostavljajući prisan odnos sa skupinom glumaca motiviranom za zajednički estetski rezultat. Njegov zaokret u komediografiju olakšava Vaclavu Antonu i Arnoštu Grundtu veliku zaposlenost. U komediji Glavno je da se zove Ernest Oscara Wildea, koju režira 1910., Raić se upušta u otkrivanje više

14. Velikani hrvatskog glumišta: IVO RAIĆ (Zagreb, 23. lipnja 1881. – Zagreb, 16. lipnja 1931.), 3/8

Izniman redateljski senzibilitet

Postignuti redateljski status Raić i dalje gradi na modernističkoj dramatici. Kritike su redom bile izrazito pohvalne a unisonom oduševljenju pridružuju se i Julije Benešić, Branimir Livadić i Aladar Kottes, te Dragutin Prohaska iznoseći zapažanje o Raićevom transponiranju modela redateljskog kazališta na zagrebačku pozornicu.

Piše: Sanja Ivić

12.12.2025. – Za Raićevu daljnju karijeru glavno obilježje jest kombiniranje glume i režije i to je konstanta njegovih umjetničkih nazora. Različitost uz srodnost estetskih poticaja određuju prve Raićeve režije u Zagrebu. Na scenu postavlja dramu Ernsta Didringa Opasna igra (1909.). U inscenaciji drame Raić razrađuje strukturalna uporišta i usko povezuje međusobne dodire aktera i kazališnu više

13. Velikani hrvatskog glumišta: IVO RAIĆ (Zagreb, 23. lipnja 1881. – Zagreb, 16. lipnja 1931.), 2/8

Napuštanje Zagreba i uspjesi u europskim kazalištima

Raić ipak ne napreduje u karijeri. Kriza u kazalištu izazvana otpuštanjem dramskih prvaka (Adama Mandrovića, Andije Fijana, Marije Ružičke Strozzi, Ignjata Borštnika i Miše Dimitrijevića) zbog golemog novčanog manjka, te neopoziva ostavka Nikole Andrića na mjestu dramaturga bili su neki od razloga Raićeva napuštanja Zagreba krajem 1899. godine.

Piše: Sanja Ivić

11.12.2025. – Na pozornicu Hrvatskog zemaljskog kazališta Raić prvi put stupa u Scribeovoj i Legouveovoj veseloj igri u tri čina Borba gospođa 1. veljače 1898. tumačeći ulogu Sluge, malu i neznatnu rolu. U završnoj predstavi škole 1898. (25. svibnja) u komediji Julesa Premaryja Doktor Robin Raić tumači ulogu salonskog zavodnika. Zagrebački tisak o tome piše: više

13. Velikani hrvatskog glumišta: IVO RAIĆ (Zagreb, 23. lipnja 1881. – Zagreb, 16. lipnja 1931.), 1/8

Odrastanje u okruženju njemačke i mađarske kulturne tradicije i prvi susret s kazalištem

Ivo Raić se prisjeća kako do osme godine nikada nije vidio kazalište. „ (…) kao trogodišnje dijete dospio sam u Peštu. Stanovali smo blizu budimskog kazališta. Svaki dan su vozili kraj naše kuće ogromne kulise u magazine kazališta, a ja sam trčao za kolima sve do zgrade i sav izvan sebe zurio u ove ogromne slike za pozornicu. U svojoj sam mašti stvarao neke predodžbe o tom i čitav dan sa svojim igračkama sastavljao teatar. Tek moj osmi rođendan proslavio sam gledajući prvi put u životu predstavu, čiji je utisak ostao u duši do danas. Ovo je bilo sudbonosno za moj život…“

Piše: Sanja Ivić

10.12.2025. – Miroslav Krleža piše o Ivi Raiću: „Ivo Raić u životu našeg teatra nesumnjivo je historijski datum, magla ga je pojela, njegova je mansarda u Mihanovićevoj ulici svijetlila čitav jedan decenij kao svjetionik, i tko ima danas pojma o Raiću da je bio tu s nama kao neka vrst pionira, desetak, pa i više više

12. Velikani hrvatskog glumišta: TITO STROZZI (Zagreb, 14. listopada 1892. – Zagreb, 23. ožujka 1970.) 8/8

Umjetnik nepresušne energije koji je sav svoj talent i rad darovao kazalištu

Njegova posljednja velika uloga na sceni HNK bila je u Krležinom tekstu U agoniji (s dopisanim trećim činom, 1959.) – prvi je put igrao Lenbacha, s blistavim kritikama. Umro je 23. ožujka 1970. Na dan sprovoda Strozzijev lijes izložen je u atriju HNK-a. Ispraćen je toplim riječima Mladena Škiljana, Zvonka Strmca i dr. Branka Hećimovića.

Piše: Sanja Ivić

27.10.2025. – Godine 1956. utemeljio je Dramski ansambl Strozzi (DAS) s kojim režira svoj tekst Igra u dvoje (Strozzijev najpopularniji tekst) u kojem glumi uz Elizu Gerner. Njegova posljednja velika uloga na sceni HNK bila je u Krležinom tekstu U agoniji (s dopisanim trećim činom, 1959.) – prvi je put igrao Lenbacha, s blistavim kritikama. više

11. Velikani hrvatskog glumišta: TITO STROZZI (Zagreb, 14. listopada 1892. – Zagreb, 23. ožujka 1970.) 7/8

Strozzi i prekretnice HNK-a u Zagrebu 1950-ih

Naime, 1953. grupa mladih glumaca i redatelja odlučili su se odvojiti od nacionalne kuće i utemeljiti novo kazalište (današnje DK Gavella). Strozzi se čudio secesionistima jer je smatrao da za sve ima mjesta u HNK-u kako na velikoj sceni, tako i na onoj manjoj u Frankopanskoj, no, do secesije je došlo, iako je u svom obraćanju članovima Drame 1953. Strozzi jasno naznačio probleme s kojima će se susresti Drama HNK ako bude primorana dijeliti jednu jedinu pozornicu s Operom i Baletom (trebalo je proći više od sedam desetljeća da se napokon sagradi druga pozornica HNK-a u Zagrebu u Adžijinoj ulici.)

Piše: Sanja Ivić

26.10.2025. – Strozzi glumi u Zanatu gospođe Warren G. B. Shawa (redatelj Mirko Perković), no veliki uspjeh postiže režijom Roblèsova djela Montserrat (1951.) u kojem tumači i glavnu ulogu Isquerida. Uz režije Shakespeareove komedije Na tri kralja, početkom 1952. postavlja na scenu Wagnerovu operu Lohengrien (dirigent Milan Sachs, uz soliste Josipa Gostića, Josipa Križaja, Vilmu više

10. Velikani hrvatskog glumišta: TITO STROZZI (Zagreb, 14. listopada 1892. – Zagreb, 23. ožujka 1970.) 6/8

Hrabrost, etička dosljednost i umjetnički otpor tijekom Drugog svjetskog rata

Nakon sukoba s tadašnjim ravnateljem Rankom Marinkovićem, Strozzi je premješten u Rijeku 1949. s glumicom i suprugom Elizom Gerner. U Rijeci režira i glumi s obnovljenom energijom da bi se već iduće godine na poziv novog intendanta HNK u Zagrebu Marijana Matkovića vratili u Zagreb.

Piše: Sanja Ivić

25.10.2025. – U sezoni 1939/1940. osniva se glumačka škola pri HNK-u uz sudjelovanje Branka Gavelle, Tita Strozzija i Dubravka Dujšina, dok je za ravnatelja postavljen Drago Ivanišević. Na prvoj produkciji su se već profilirali neki budući veliki glumci poput Mije Oremović, Marije Crnobori, Mladena Šermenta, uz drugu generaciju koju su između ostalih sačinjavali Mira Župan, više

9. Velikani hrvatskog glumišta: TITO STROZZI (Zagreb, 14. listopada 1892. – Zagreb, 23. ožujka 1970.) 5/8

Umjetnost balansiranja klasičnog i popularnog repertoara

Godine 1938. režirao je vlastitu dramatizaciju romana Dostojevskog Braća Karamazovi. Jutarnji list piše: „Kao i prošle godine Idiot, tako i ove Braća Karamazovi neosporno je najveći uspeh ansambla i redatelja“.

Piše: Sanja Ivić

24.10.2025. – Veliki uspjeh postiže režijom Gundulićeve Dubravke 1928. uz glazbu mladog skladatelja Jakova Gotovca (u predstavi Strozzi igra ulogu Divjaka) koja je oduševila publiku.Jakov Gotovac se prisjeća nastanka glazbe: „Kao pristaša i pobornik nacionalnoga muzičkog realizma ja sam spontano odlučio da komponiram muziku za Gundulićevo djelo kao narodnu pastirsku igru obogaćenu muzikom, plesovima, zborovima više