Razgovarali smo s Ana-Marijom Vrdoljak, glumicom kazališta Žar ptica, članicom Upravnog odbora i predstavnicom HDDU u Međunarodnoj federaciji glumaca (FIA), organizaciji koja okuplja glumačke strukovne udruge i predstavlja izvođače u više od 60 zemalja svijeta.
Od kada traje Vaš angažman u HDDU-u i FIA-i?
U radu HDDU-a sudjelujem od 2009., a zadužena sam za međunarodnu suradnju te sam delegat HDDU-a na konferencijama FIA-e, Međunarodne federacije glumaca. HDDU je od svojih početaka bio članom FIA-e, ali nismo bili aktivni članovi do Kongresa FIA-e u Marrakechu 2008. na kojem je bila tajnica društva Marija Filipović. Na njezin poziv sudjelujem na sastanku EuroFIA-e 2009. u Londonu, a od Kongresa u Torontu 2012. godine kontinuirano sam delegat HDDU-a na skupovima Međunarodne federacije glumaca, te time i aktivna u međunarodnoj suradnji HDDU-a. Na Live Performance Conference 2015. godine u Dublinu, tadašnji Izvršni odbor FIA-e imenovao me članom Izbornog povjerenstva za nadolazeće izbore na Kongresu FIA-e. Kongres je održan u Sao Paulu krajem rujna 2016., kada je Hrvatska izabrana u Izvršni odbor i prvi put postala dio vodstva ove značajne organizacije. Na samom Kongresu inicirala sam osnivanje Central and East European Group –regionalne grupe središnje i istočne Europe, što nalazim osobito važnim za zemlje tog dijela Europe.
Možete li navesti aktivnosti koje uključuje Vaš angažman u FIA-i?
Hrvatska pripada ogranku EuroFIA-e koja dva puta godišnje održava konferencijske sastanke u nekom od europskih gradova. Aktivnosti u FIA-i uključuju korespondenciju na engleskom jeziku s tajništvom FIA-e u Bruxelles-u, suradnju s delegatima iz zemalja članica FIA-e, sudjelovanje na skupovima, pisana izvješća sa skupova za Skupštinu HDDU-a i Ministarstvo kulture te pisana izvješća HDDU-a za FIA-u prije svakog sastanka, tzv. National Report. Na brojnim skupovima izlagala sam na panel-diskusijama te sudjelujem u raspravama. Budući da u Izvršnom odboru predstavljam ovaj dio Europe, na skupovima Izvršnog odbora izvještavam o radu CEE grupe koju koordiniram. CEE grupa dobila je EU sredstva za projekt Building Social Dialogue in a Changing Labour Market, a na realizaciju ovog značajnog projekta posebno sam ponosna.
Možete li opisati prioritete i djelovanje ove regionalne grupe?
Bolja suradnja i razmjena iskustava, pronalaženje rješenja problema zemalja ovog dijela Europe, koje bogatim kulturnim nasljeđem uvelike pridonose europskoj kazališnoj, filmskoj i televizijskoj proizvodnji i kulturi općenito. Ono što nedostaje zemljama ovog dijela Europe jest razvijena tradicija demokracije i sindikalna zaštita radnika. Zajednički projekt CEE-grupe realiziran je u sklopu EuroFIA-e, fokusirajući se na specifičnosti izazova s kojima se ove zemlje susreću u kazališnoj i audiovizualnoj djelatnosti. Zemlje članice ove regionalne grupe, iako imaju udruge i sindikate glumaca, nemaju udruge predstavnika poslodavaca u izvedbenoj i/ili audiovizualnoj djelatnosti te nedostaje kvalitetan socijalni dijalog. Projekt je pokrenut s ciljem stvaranja snažnih glumačkih organizacija i sindikata koji će zastupati glumce i njihova prava, a uključuje studijske posjete predstavnika CEE-grupe u zemlje partnere iz zapadnoeuropskih zemalja s dugom tradicijom sindikalne zaštite glumaca i radnika uopće. Nakon sastanka CEE grupe u Ljubljani u siječnju 2019., kada smo izložili na osnovu ispunjene SWOT analize situaciju u svojoj zemlji, slijedi sastanak s partnerima u Kopenhagenu u Danskoj. Nadalje, od partnera tu su Nizozemska, Njemačka, Velika Britanija i Švedska. Finalni događaj projekta bit će održan 2020. godine u Hrvatskoj, što je velika čast za hrvatsko glumište.
Možete li opisati svoja iskustva s prvog sastanka EuroFIA-e 2009. i reći više o svojem dokumentarnom filmu Lica glumice?
Nakon što sam diplomirala na Akademiji dramske umjetnosti i igrala u Kerempuhu, Gavelli i &TD-u, otišla sam u London na usavršavanje u Actors Centre, za što sam morala tražiti preporuku Equityja, britanske strukovne udruge glumaca. Deset godina kasnije u Londonu na skupu EuroFIA-e 2009. domaćin je bio upravo taj isti Equity. Na skupu se govorilo o projektu za ravnopravnost spolova u izvedbenim umjetnostima i audiovizualnoj industriji. Dokumentarni film Lica glumice, čija sam autorica, uvršten je u njihov program projekta kao jedan od primjera dobre prakse prikaza žena u audiovizualnoj umjetnosti. Film portretira četiri glumice različitih generacija – Anu Begić, Bojanu Gregorić Vejzović, Doris Šarić Kukuljicu i Mariju Sekelez, koje su 2007. nominirane za Nagradu hrvatskog glumišta. Pratimo ih od objave nominacija do same dodjele koja se održava svake godine 24. studenoga u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Film želi širokoj publici približiti žene u glumačkom pozivu i s kojim se izazovima susreću. Način na koji su prikazane jest reprezentacija žena u audiovizualnoj umjetnosti. Film je prikazan u Puli, na Motovun film festivalu, Liburnija film festivalu, Danima hrvatskog filma, Festivalu glumca i predstavljen je na Marchedu Film u Cannesu u organizaciji HAVC-a, a nastao je uz financijsku potporu Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske i Ureda za kulturu Grada Zagreba, te podršku Ministarstva kulture, Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Pretpremijera je održana 2009. godine u Puli u Istarskom narodnom kazalištu u sklopu Okruglog stola Vidljivost žena u hrvatskom filmu u organizaciji Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH, a svečana premijera održana je u kinu Europa u ožujku 2010.
Kako to da je baš Zagreb izabran za domaćina skupa Izvršnog odbora FIA-e? Kako su tekle pripreme oko organizacije ovog važnog događaja?
Nakon što je Hrvatska 2016. izabrana u Izvršni odbor FIA-e, Predsjedništvo FIA-e početkom 2017. izrazilo je želju da se u Hrvatskoj održi skup Izvršnog odbora. U siječnju je započela organizacija u koordinaciji s tajnikom FIA-e Dominickom Luquerom, uz savjetovanje s tajnicom HDDU-a Marijom Filipović i predsjednicom Pericom Martinović. Tim koji je pomogao na samom skupu činili su mlada redateljica Frana Marija Vranković, Gordana Skalak i Antonija Filipović iz tajništva HDDU-a, te glumci Šiško Horvat Majcan i Ivona Kundert. U organizaciji sam se vodila dobrom praksom skupova na kojima sam sudjelovala u drugim zemljama, uz poseban pečat Hrvatske kao domaćina, u što smo uklopili obilazak grada, zajednička druženja i nastup klape, koji ih je posebno dirnuo. Dojmio ih se Zagreb svojim izgledom i gastronomskom ponudom te su istaknuli da je grad koji odiše kulturom i gostoljubivošću, što mi je iznimno drago. Upravo je na skupu u Zagrebu usvojena Deklaracija o seksualnom uznemiravanju, diskriminaciji i odmazdi u zabavnoj i medijskoj industriji. Deklaracija je odjeknula u hrvatskoj javnosti i omogućila veću medijsku vidljivost aktivnosti HDDU-a i koliki je značaj za glumce da smo dio FIA-e koja okuplja 90 glumačkih organizacija iz 60 zemalja svijeta.
FIA se fokusira na zaštitu autorskih, radnih, socijalnih, ekonomskih i drugih prava izvođača i nesigurnosti koja prati ovaj posao. Kakve je aktivne mjere FIA poduzela do sada i što biste istaknuli kao veliki trenutni problem hrvatskih izvođača?
Uloga je FIA-e da na svjetskoj razini štiti rad glumaca. Na kongresu u Sao Paolu izloženo je 33 prijedloga za rezolucije, što grupnih što pojedinačnih, iz različitih organizacija koje su izglasane kao podrška FIA-e radi poboljšanja uvjeta u kojima rade glumci te kreiranja kulturne politike u području audiovizualnih medija i kazališne umjetnosti. Prijedlog Hrvatske za rezoluciju bio je Motion#9, a vezan je uz otkup izvođačka prava glumaca, popularno zvano neplaćanje repriza, što je u suprotnosti sa Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima koji se temelji na prijenosu pravne stečevine Europske unije. U prijedlogu je zatražena potpora Vlade RH, Ministarstva kulture i Sabora radi reguliranja ovakve prakse. Mnogi su projekti i radne skupine koje djeluju u okviru FIA-e – od zaštite na radu, socijalne zaštite, socijalnog dijaloga, radna skupina za suzbijanje seksualnog i drugog uznemiravanja na poslu, izazovi globalnog poslovanja Netflixa i dr. 2012. FIA je donijela Pekinšku deklaraciju, koja ima poseban značaj u priznavanju glumačke izvedbe, ne samo kao izvođačkog djela nego i kao autorskog djela. Njezina ratifikacija jedan je od glavnih prioriteta u radu FIA-e te iziskuje stalnu suradnju i zahtjeve prema vladama u cilju postizanja zajedničkih ciljeva.
Možete li otkriti koji su Vam daljnji planovi i prioriteti u radu vezani uz Vaše djelovanje u HDDU-u i FIA-i?
Treba krenuti od sebe i vidjeti što svatko od nas pojedinačno može učiniti da se potaknu dugoročne promjene. Međunarodna suradnja i razmjena iskustava s kolegama iz cijelog svijeta je iznimno bitna, kao i suradnja sa srodnim udrugama u Hrvatskoj. Također, održavanje skupa Izvršnog odbora u Zagrebu i ulazak Hrvatske u vodstvo FIA-e, približilo je FIA-u hrvatskim glumcima a predstavnicima FIA-e Hrvatsku, koju su imali priliku vidjeti i upoznati ovdje u Zagrebu. Pozivam sve kolege da se aktivno uključe i razmisle kako mogu pridonijeti da rad glumca bude dostojno vrednovan na način na koji zaslužuje.
© Irena Boćkai, Hrvatskoglumiste.hr, objavljeno 2. studenog 2020.