Festival glumačkih ostvarenja realiziranih u prethodnoj godini u monodrami, komornom teatru i širim formama, specifičan po tome što je u potpunosti je posvećen glumcu i njegovu stvaralaštvu; održava se u gradovima Vukovarsko-srijemske županije od 14. do 21. svibnja 2023. u gradu-domaćinu Iloku.
U festivalskom programu sudjeluju kazališta, glumačke družine, umjetničke organizacije i pojedinci – članovi Hrvatskog društva dramskih umjetnika i studenti akademija dramskih umjetnosti – s predstavama po izboru selektora glumca. Posljednjeg dana održavanja Festivala tročlani Ocjenjivački sud dodjeljuje dvije Nagrade Fabijan Šovagović najboljim glumicama, dvije Nagrade Fabijan Šovagović najboljim glumcima, Nagradu Ivo Fici za najbolje ostvarenje mladom glumcu do 28 godina, Nagradu Nada Subotić za najbolje ostvarenje mladoj glumici do 28 godina, Nagradu Nevenka Filipović za najbolje lutkarsko glumačko ostvarenje ili glumačko ostvarenje u predstavama za djecu i mlade te Nagradu Vanja Drach za najbolju predstavu u cjelini.
Festivalsko vijeće Festivala glumca dodjeljuje: Nagradu Ivo Gregurević za izniman doprinos Festivalu glumca i glumačkom pozivu te Nagradu Zvonimir Torjanac za svekoliki umjetnički i društveni doprinos kazališnoj umjetnosti na Festivalu glumca.
Izabrane predstave 30. Festivala glumca:
1. SATIRIČKO KAZALIŠTE KEREMPUH, Zagreb: Mihail A. Bulgakov „PSEĆE SRCE“ u režiji Aleksandra Švabića, trajanje: 95 minuta
Igraju: Filip Detelić (Šarik), Luka Petrušić (Doktor Preobraženski), Matija Šakoronja (Bormenthal, njegov asistent), Damir Poljičak (Švonder, Susjed, Mesar, Vratar), Ana Maras Harmander (Zina), Ornela Vištica (Daktilografkinja iz susjedstva), Vedran Mlikota / Josip Brakus (Pelin), Josip Brakus (Kuhar, Lavov)
Priča je, naizgled, vrlo jednostavna. Profesor Preobraženski, ugledni je liječnik i znanstvenik koji proučava sve moguće načine na koje se ljudski organizam može pomladiti. Tako se dosjeti tome da jednome psu lutalici transplantira ljudsku hipofizu. Eksperiment uspijeva, pas postaje sve mlađi i postupno se pretvara baš u onakvog čovjeka čiji je organ naslijedio. Postaje pijanac, prostak, prevarant, lopov i, kao najveći udarac profesoru – poklonik komunističke vlasti. Aleksandar Švabić, Vedrana Klepica i Ivan Penović u svojem će se scenskom čitanju posvetiti istraživanju onih apsekata ovog djela koji se odnose upravo na humanost. Koje su to karakteristike koje nas čine čovjekom, odnosno, nečega bez čega to definitivno nismo? Na kraju krajeva, svatko je odgovoran za svoje srce i svoja djela, ma u kojem vremenu živio i političkom režimu pripadao.
Više o predstavi: https://kazalistekerempuh.hr/predstave/psece-srce/
2. SVEUČILIŠTE U ZAGREBU, STUDENTSKI CENTAR, TEATAR &TD, Zagreb: Vanja Jovanović, Petra Pleše „MALA ZABAVA“ u režiji Vanje Jovanovića
Igraju: Tea Harčević, Zdenka Šustić, Ivan Simon, Luka Knez, Tin Rožman
Autorski projekt Mala zabava redatelja Vanje Jovanovića i dramaturginje Petre Pleše potaknut je našim osjećajem bačenosti u svijet koji smo naslijedili od svojih roditelja. Kom opanci, kom obojci, uglavnom se svede na to kako vam grah padne. Nasljeđe nije uvijek vikendica u Baranji, uglavnom je ono što od nas društvo očekuje. Pitanje je kako i možemo li se uopće nositi s time.
„Dragi svi! Evo mota mi se već neko vrijeme po glavi pa sam odlučio napisat… Zadnjih par mjeseci me nokautiralo… Prije dijagnoze nisam mogao ni zamislit što će mi ovo sve značit i želim vam zahvalit što mi svaki dan dajete razlog da se nečemu nasmijem. Vi ste jedini ljudi koji mi nakon dijagnoze nisu pružili sažaljenje već razumijevanje. Pretpostavljam da ćemo si svi prije ili kasnije presudit, znam da ja hoću, pa bi vas prije toga htio upoznat uživo. Mislio sam organizirat jednu malu zabavu za nas par, na svojoj vikendici u Orlovom Gnijezdu (ne možete umrijet a da ne vidite Baranju). Ja ću riješit alkohol, vi ponesite tko šta hoće jest… Realno nema nikog s kim bih radije proveo zadnju noć života nego s vama…“
Video najava: https://www.youtube.com/watch?v=AbIemaXd2Ok
3. TEATAR RUGANTINO, Zagreb: Ivan Vidić, „KRONIKA SEOSKE LJUBAVI“ u režiji Darija Harjačeka
Igraju: Gordana Gadžić i Sreten Mokrović
„Grad je pakao, opasan je i prljav i nikad se ja nisam s njim srodio, jer ja sam dijete sela“, izgovorit će u svojoj ispovijesti šezdesetineštogodišnji Milivoj, umirovljeni branitelj koji se nakon dugotrajne parnice izborio za svoju ratnu mirovinu nakon što se na njega srušio ormar s registratorima. Milivoj je bio pripadnik vojne pravne službe. Nakon silnih životnih razočarenja, Milivoj će svoj mir pronaći na selu. Sa susjedom Ljubicom, bivšom prvom pratiljom neimenovanog natjecanja za miss, ući će u biznis s jajima. Kuća do kuće, kokošinjac do kokošinjca, Ljubica i Milivoj razvili su susjedski i poslovni odnos koji nije nimalo idiličan. Milivoj je krut, nespretan, ne baš naročito praktičan čovjek, idealist koji se bori u glavi sa cijelim svijetom, što ga čini osamljenikom i svojevrsnom modernom varijantom Don Quijotea, dok pokraj njega živi Ljubica – samouvjerena žena, velikog životnog iskustva, nesalomljivi životni borac, ženstvena, putena, ali i duboko razočarana u cijeli muški rod.“ Kronika seoske ljubavi” ljubavna je komedija koja kroz period od četiri mjeseca kronološki prati stvaranje jedne netipične ljubavne veze.
Video najava: https://fb.watch/jIU2Dwefhs/
4. DIVAN TEATAR, Zagreb: Dorotea Šušak prema improvizacijama glumaca, „STUDENTICA“ u režiji Christiana Jean-Michela Jalžečića
Riječ je o teatarskoj igri koja nastaje kroz strukturirane improvizacije glumaca Lucije Dujmović i Lovre Jurage.
Studenica, ujedno i protagonistica predstave, zaljubljena je u grad Zagreb i kolaž urbanosti te transgeneracijskih ideala koje isti nudi ili bi barem trebao nuditi. No, nešto nedostaje. Nedostaje gora ili bolja polovica, nedostaje partner u zločinu, nedostaje savjetnik u dnevno-egzistencijalnim krizama i suputnik u noćnim taksijima Zagreba. I neće se zaustaviti dok ga ne pronađe negdje između dnevnog skrolanja Tik-Tok sučeljem, folk sounda u kafićima na špici, prebukiranog hodnika na Filozofskom i mirisa kiselog vina pri adventskim štandovima. Pridružite joj se u potrazi!
5. B GLAD PRODUKCIJA, Samobor: Igor Weidlich, „PUNI PANSION“ u režiji Tihane Strmečki
Glumi: Katarina Baban
Vrckava, energična i urnebesna Katarina Baban uskače u više od 20 uloga u PUNOM PANSIONU, novoj vatrenoj komediji o čudesnoj sezonki! Prema motivima velikog broadwayskog hita ‘Fully Committed’ donosimo domaću inačicu predstave koja ostaje u dugom pamćenju i u kojoj se svatko od nas može prepoznati. Otkrijte na što su spremni ‘mali’ ljudi koji na današnjem nemilosrdnom tržištu rada svim snagama nastoje očuvati svoje dostojanstvo i snove. Kakve veze imaju recepcija, vibratori, karmine i začepljen WC saznajte u PUNOM PANSIONU!
Video najava: https://www.youtube.com/watch?v=Qob2aLiXhhk&t=4s
6. HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE SPLIT: Ivana Vuković, „55 KVADRATA“ u režiji Ivana Plazibata
Uloge: Goran Marković (Tino), Arijana Čulina (Fani), Ana Marija Veselčić (Lena), Roko Sikavica (Luka), Snježana Sinovčić Šiškov (Nataša), Nikola Ivošević (Đuro)
55 kvadrata, tekst inspiriran svakodnevicom i kolumnom Jurice Pavičića, u slice of life maniri prati suvremenu splitsku obitelj tijekom ljetnih mjeseci. Izbačeni 1.5. iz stana koji unajmljuju, Lena i Tino odlučuju ljetne mjesece provesti kod Leninih roditelja, mlađeg brata i bake u stanu od 55 kvadrata. Osim najezde turista, ljeto u stanu otežava nepitka voda, požar koji se opasno približio gradu, te smrad odlagališta smeća koji se širi cijelim gradom, a posebno kad zapuše južina, metaforički podsjećajući na odnos grada prema svojim građanima. Predstava kritički propituje nasljeđene obrasce višegeneracijskog suživota i mehanizme mediteranskog društva čije su društvene politike pod teretom kapitala sve nepovoljnije kako za pojedinca tako i za obitelj.
Nagrada hrvatskog glumišta za najbolju dramsku predstavu u 2022.
Trajanje: 1 sat i 40 minuta bez pauze
Video najava: https://youtu.be/sHfS1Ep5ZBQ
7. HRVATSKO NARODNO KAZALIŠTE IVANA pl. ZAJCA RIJEKA, Federico Garcia Lorca, „YERMA“ u režiji Rajne Racz
Uloge: Judita Franković Brdar (Yerma), Dean Krivačić (Juan), Deni Sanković (Victor), Jelena Lopatić (Maria – majka), Olivera Baljak (Dolores), Biljana Lovre (Bruja – starica), Aleksandra Stojaković Olenjuk (Madra, mlada majka), Ana Marija Brđanović (Lola, Doloresina kći), Dora Čiča (Seca, prva zaova), Nika Grbelja (Esteril, druga zaova), Mario Jovev (Bafomet)
U „Yermi” se društvene predrasude oblikuju u ženskom liku, čije ime nosi i djelo. Sam García Lorca opisuje ovu dramu kao tragičnu pjesmu. Mlada redateljica, inspirirana replikom iz dramskog teksta, „Ja sam pjevala i djeca su dolazila kao voda”, osnažuje likove Pjevajućih majki u odnosu na Yermu, koja pokušava pjevati, ali nikada ne uspijeva. Lorca, španjolski pjesnik i dramatičar, 1936. uhićen i strijeljan zbog svoje seksualnosti i svojih liberalnih ideja, danas je najčitaniji španjolski pjesnik svih vremena.
Predstava prati tragičnu sudbinu mlade žene koja ne može imati djecu, usprkos njezinoj ogromnoj želji koja vremenom postaje razarajuća opsesija: „Nema na svijetu sile kao što je želja“, reći će ona. Publika prati nekoliko godina u životu glavne junakinje. Ali uz nju, presudno lice drame je upravo otežanost neumitna toka Vremena. Ime junakinje Yerma znači uvela, jalova, prazna; a to je i simbolički naslov predstave koja u svoje središte stavlja majčinstvo, odnosno nemogućnost postajanja majkom. Yerma je tragična junakinja nerotkinje, a njezina opsjednutost postojanja majkom uzdiže se do tragičke krivnje.
Trajanje: 1 sat i 45 minuta, izvodi se bez pauze.
Video najava: https://youtu.be/14TdDLTsalc
8. Koprodukcija HRVATSKOG NARODNOG KAZALIŠTA ZADAR i KAZALIŠTA LUTAKA ZADAR, Ivo Brešan, „PREDSTAVA HAMLETA U SELU MRDUŠA DONJA“ u režiji Dražena Ferenčine
Uloge: Dragan Veselić (Bukara), Ivica Pucar (Šimurina), Mia Zara Burčul (Ofelija), Gabrijela Meštrović Maštruko (Majkača), Alen Liverić (Mačak), Dominik Karakašić (Joco SKokić), Davor Jureško (Učitelj Škunca), Josip Mihatov (Puljo), Lino Brozić (Političar), Mimi Zadarski Šime)
„Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja“ neprijeporno je jedna od najboljih i najvažnijih suvremenih hrvatskih drama. Brešan je u njoj bespoštedno prikazao tragične posljedice do kojih dovodi totalitaristička ideologija u sprezi s neiskorjenjivim primitivnim mentalitetom. Budući da su samo dvije stvari beskonačne, kako kaže Einstein, a to su svemir i ljudska glupost, Brešanov komad nažalost postaje posebno relevantan u naše doba kada se znanje obezvređuje, a poput šumskog se požara šire dezinformacije koje otvaraju prostor za potencijalno pogubne ideologije i ozbiljne manipulacije.
Ova će predstava, uz lutkarske elemente i balans između komedije i tragedije, pokazati izuzetnu vitalnost i aktualnost ovog klasika suvremene hrvatske drame.
9. ISTARSKO NARODNO KAZALIŠTE – GRADSKO KAZALIŠTE PULA, Dario Fo, „MISTERO BUFFO 2“ u režiji Valtera Roš:
Igra: Valter Roša
Prošlo je deset godina od prve izvedbe Mistera Buffa prevedenog na istarsku čakavicu. Otad je predstava izvedena više od osamdeset puta. Mistero Buffo, zbirka satiričnih monologa, djelo je talijanskog nobelovca Darija Foa, nastala 1969. godine, no i danas je vrlo aktualna. Temelji se na Foovom istraživanju srednjovjekovne narodne predaje i tradicije lakrdijaša. Svoje teme uglavnom pronalazi u alternativnom čitanju biblijskih tema. Lakrdijaši nisu vrijeđali vjeru, Boga i svece, već su razotkrivali i ismijavali sve one koji su iskorištavali religiju za vlastite ciljeve.
Nasmijte se uz drugi dio Mistera Buffa, uz prikaze svevremenskih ljudskih osobina i situacija, ispričanih na jedinstvenoj mješavini istarskih narječja i u osebujnoj izvedbi Valtera Roše!
Video najava: https://www.youtube.com/watch?v=shHFbMWMrfE
10. Koprodukcija KAZALIŠTA MARINA DRŽIĆA, Dubrovnik i GRADSKOG KAZALIŠTA „JOZA IVAKIĆ“ VINKOVCI: Henrik Ibsen, „NORA – KUĆA LUTAKA“ u režiji Paola Tišljarića
Igraju: Matija Grabić (Helmer, odvjetnik), Matea Marušić (Nora, njegova žena), Marija Šegvić (Linde), Hrvoje Sebastijan (Doktor Rank), Bojan Beribaka (Krogstad)
„Misliš li da ja takvu žrtvu od tebe ne bih primila? I ne bih. Ali što vrijedi moja riječ prema tvojoj? Ovakva žena kakva sam sad, ne može biti tvoja supruga.“
Lutkina kuća, drama je koja od svoje praizvedbe u Kopenhagenu 21. prosinca 1879. godine ne prestaje intrigirati ni publiku ni kazališne umjetnike. Nordijski dramatičar Henrik Ibsen postigao je njome ne samo golem kazališni uspjeh već i snažno uzdrmao niz društvenih struktura što su se našle pogođene kritičkim mislima ove drame. Drama završava kada glavna protagonistica Nora, koja je dotad bila u naizgled skladnom braku s odvjetnikom Torvaldom Helmerom, napušta svoj dom da bi mogla postati osoba kakva želi biti, a ne samo lutka za igranje u rukama svog muža. Ibsen je kazalište smatrao javnom govornicom na kojoj autor izražava i bori se za svoje ideje bez obzira na moguće negativne reakcije publike koja je zarobljena u naučenim društvenim obrascima. Nora je simbol pobune, ona ne želi više nikome polagati račune, pravdati svoje postupke ili dati drugom da odlučuje umjesto nje. Želi vlastito pravo izbora i odlučivanja. 143 godine kasnije, tamo gdje Nora završava, počinje naša predstava…
Trajanje: 90 min.
Video najava: https://www.youtube.com/watch?v=x6G34HSS4Hg
11. KAZALIŠTE VIROVITICA: Francis Veber, „BUDALA ZA VEČERU“ u režiji Draška Zidara
Igraju: Goran Koši, Sara Lustig, Goran Vučko, Draško Zidar, Silvijo Švast, Iva Slavić
Budala za večeru Moderna komedija zabune Francisa Vebera Le diner de coins – Večera za budale mogla bi svakako imati podnaslov Anđeo s greškom protiv Lucifera. Anđeo s greškom ( Francoise) ovdje je simbol dobrote, nesebičnosti, plemenitiosti, upornosti i poštenja… zapravo svega dobroga što ovom svijetu itekako nedostaje i ako u svom nastojanju i djelima ostane usamljen taj isti svijet ga počne doživljavati i odnositi se prema njemu kao prema budali. Lucifer u liku Pierra utjelovljenje je bahatosti, prepotencije, materijalističko-hedonističkog pogleda na svijet u kojem je dopušteno, pa čak i preporučljivo, ismijavati i ponižavati druge i drugačije. No susret tih dvaju svijetova ponekad na sreću krene potpuno nepredviđenim tokom… jer Anđeo (Francoise) ima grešku i svaka njegova dobra namjera Lucifera ( Pierra) uvali u još veće nevolje. Na nesreću ovo je samo komedija zabune, a ne stvarni život koji na komičan i pomalo poučan način potvrđuje izreku: Put u pakao popločen je dobrim namjerama.
12. KEREKESH TEATAR, Varaždin: Ljubomir Kerekeš, „BEBA“ u režiji Ljubomira Kerekeša
Igraju: Mirna Medaković Stepinac, Ljubomir Kerekeš
Nemojte se sramiti. Svi imamo probleme. I svi znamo da je najbolje o problemima razgovarati sa psihologom. Naša Svjetlana Fufić zvana BEBA dolazi psihologu po prvi put. Od silnog uzbuđenja, mušica u glavi i gomile problema jednostavno započinje razgovor sa gospodinom u bijeloj odori. Taj gospodin je maler i jedino što zna o psihologiji je da mora pomalati ured i hodnik psihološke ordinacije. Bivši muževi Svjetlane Fufić izvukli su deblji kraj. Hoće li i ovaj slučajni psiholog s valjkom u ruci, saznajte u novoj komediji Kerekesh Teatra jer u čekaonicu dolazi “Beba”
Trajanje: 75 minuta
Video najava: https://www.youtube.com/watch?v=G0Dr9RNmRi4
13. GRADSKO KAZALIŠTE POŽEGA: Marijan Matković, „SLUČAJ MATURANTA WAGNERA“ u režiji Jasmina Novljakovića
Igraju: Ivan Ćaćić (Filip Wagner, viši državni računski činovnik), Antonija Stanišić Šperanda (Lucija Wagner, njegova žena), Matko Trnačić (Emil Wagner, njihov sin, maturant), Grgur Grgić (Rikard Dorić, njegov prijatelj), Karlo Bernik (Franjo Puceljski, Emilov kolega), Selena Andrić (Lenka, služavka kod Wagnerovih)
Matkovićevo prvo dramsko djelo Slučaj maturanta Wagnera napisano 1934., a izvedeno 1935. bilo je očito pobuna protiv postojećeg sustava i društva u kojem je živio.
Drama prikazuje oca kako svojim nerazumijevanjem uništava vlastitog sina koji se lomi između zatečenih vrijednosti i odnosa prema životu i njegova pokušaja da stvori svoj sistem vrijednosti. Premijera je izazvala javnu sablazan, burno odobravanje mladeži, ali i oštre reakcije provladinog tiska te bansku zabranu nakon treće izvedbe. Budući da je autor tada bio dvadesetogodišnjak smatralo se to mladenačkom pobunom, gotovo autobiografskom dramom, međutim ta je drama bila pokazatelj Matkovićeva osnovnog umjetničkog creda da umjetnost mora kritizirati društvo, ali tako da mu ukazuje na probleme ne bi li ga navela na promjene nabolje. Drama koja ima značajno mjesto u hrvatskoj dramaturgiji, ali zaboravljena za scenu. Kako bismo i danas iščitavali ovu mladenačku dramu i kako je približiti današnjem mladom gledatelju
Trajanje: 80 min.
Video najava: https://www.youtube.com/watch?v=0-HxEecaGiI
14. KAZALIŠTE MALA SCENA, Zagreb: Ivica Šimić, „RUSALKA“ u režiji Ivice Šimića
Igraju: Buga Marija Šimić, Mirela Brekalo, Ana Dadić (klavirska pratnja)
U slavenskoj mitologiji Rusalka je vodena vila koja živi u jezeru ili rijeci. No ova priča, koja se na prvu čini tipičnom pričom o ljubavi i žrtvi, zapravo ispod površine krije nešto dublje. Ona govori o tome što smo sve spremni u mladosti učiniti kako bismo ganjali svoje snove i jesu li ti snovi zaista vrijedni ganjanja? Je li potrebna žrtva? I jesu li ti snovi zaista ono što mislimo da jesu?
Upravo je to ono što je inspiriralo Ivicu Šimića na još jednu, novu kazališnu avanturu. Koristeći dijelove iz opere “Rusalka” Antonina Dvoraka i ispreplićući ju s dramskim izrazom, stvara se jedna nova priča. Priča o mladoj opernoj pjevačici koja je spremna dati sve, prihvatiti svačiji savjet samo kako bi započela svoju karijeru. Koja sanja velike snove i vjeruje da će biti – najveća. I susreće se s “Ježibabom”.
Susret starije i novije generacije, susret dvaju svjetova koji preispituje postavljena pravila, ono što društvo predstavlja i/ili ne predstavlja mladima, što govori, a što čini.
Predstava je namijenjena mladima koji se upravo nalaze na raskršću života. Koji sanjaju velike snove i vjeruju da ih baš nitko ne razumije.
Za uzrast: 14+
Trajanje: 50 min.
15. LUTKARSKA SCENA „IVANA BRLIĆ MAŽURANIĆ“, Zagreb: Braća Grimm, „IVICA I MARICA“ u režiji Luke Juričića
Igraju: Zdenka Šustić, Ksenija Gregurić, Mihael Elijaš
“Ivica i Marica” klasik je braće Grimm o bratu i sestri koji se izgube u šumi i pronađu kućicu napravljenu od slatkiša. Priča je dječji klasik – uzbudljiva, zabavna, ali i poučna. U priči o bratu i sestri ispričana je ustvari borba dobra i zla u kojem dobro na kraju pobjeđuje.
Dječja radoznalost ih odvodi do starice, zle vještice koja ih namami u svoju kućicu od kolača i čokolade kako bi ih pojela, no lukavi Ivica i Marica je uspiju nadmudriti i pobijediti. Vještica je na kraju nastradala, čime braća Grimm šalju poruku da dobro uvijek pobjeđuje zlo. Bajka Ivica i Marica kao stvorena je za uprizorenje u lutkarskom kazalištu.
Hrvatskoglumiste.hr, objavljeno 6. travnja 2023.