Intervju: VOJIN PERIĆ

Iako smo najstarije kazalište slijepih i slabovidnih u svijetu, statusom i infrastrukturom kaskamo za svakim profesionalnim teatrom

Kazalište slijepih i slabovidnih Novi život dobilo je posebno priznanje na 16. Gumbekovim danima za predstavu Daniila Harmsa Bam cabaret, kojom je pokazalo iznimnu svijest o aktualnoj društvenoj situaciji i globalnim problemima.

Kazalište slijepih i slabovidnih Novi život osnovano je 1948., 75. rođendan proslavilo je u ožujku, ali će ga obilježiti krajem godine, a od 1998. vodi ga glumac Vojin Perić. Razgovara: Katarina Kolega Sjećam se vaše izvrsne predstave Nule i ništice koju ste izvodili tijekom devedesetih, a nastala je na temelju Harmsovih priča. Kako to da više

Intervju: STEPHANIE JAMNICKY

Radio je prostor igre, mašte i slobode

„Radio me potpuno uvukao u sebe i stvarno volim ovaj posao. Vrlo je kreativan i ima mir koji kazalište nema.“

Razgovarala: Katarina Kolega

Višestruko nagrađivana radijska redateljica Stephanie Jamnicky prošle je godine primila svoju drugu Nagradu hrvatskog glumišta za upečatljivu radiodramu o životu splitskog novinara i pjesnika Momčila Popadića Continental 350, koja je oduševila stručno povjerenstvo. Režirala je širok dijapazon književnih tekstova – poeziju, bajke, klasične i suvremene drame, autorske komade, a istaknula se i u kreativnom i više

12. FESTIVAL MIROSLAV KRLEŽA, 1. - 7. srpnja 2023.

Zahtjevan i zanimljiv program u godini obilježavanja 130. Krležina rođendana

Nakon nekoliko promjena adresa, FMK se ove godine većim dijelom održava u Muzeju grada Zagreba. Cijeli je program, u godini obilježavanja velikoga Krležina rođendana, kreativno i originalno osmislio sam Goran Matović, cijeli život usmjeren na Krležino (i Ujevićevo) stvaralaštvo i kulturološki okvir u kojemu su živjeli i pisali.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Kako je sve počelo? Goran Matović, autor koncepta Festivala Miroslav Krleža, otvorio je (uz potporu Grada Zagreba, sponzora, pokrovitelja, Teatra poezije i Muzeja grada Zagreba) prije dvanaest godina festival posvećen Miroslavu Krleži u autentičnim prostorima njegove kuće, u Memorijalnom prostoru Miroslava i Bele Krleža u Zagrebu i na platou ispred kuće. Od 3. do 7. više

MIRA FURLAN: Horvatov izbor, red. Eduard Galić, 1985. (prema drami Vučjak Miroslava Krleže)

Fatalna zavodnica i hladnokrvni ubojica

Horvatov izbor, prvu filmsku ekranizaciju nekog Krležina djela suvereno je režirao Eduard Galić, a film je bio hvaljen zbog režije, snimljenih kadrova eksterijera i interijera, glazbe, a posebno zbog glumačkih interpretacija, a na temelju glumačkoga koda vrsnih glumaca, kojih, nažalost, većine više nema među nama, mogao bi nastati niz studija filmske glume.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Objavljeno: 23. lipnja 2023. Film Horvatov izbor sniman je 1984. i 1985. godine, usporedno sa serijom Putovanje u Vučjak, kao zasebna narativna i dramaturška cjelina sačuvana u bogatoj arhivi Dramskog programa HRT-a (RO Zagreb film, Televizija Zagreb, produkcija: Zagreb Film, Radiotelevizija Zagreb). Kako piše na početku filma, uz najavnu špicu i off glasove koji prerastaju više

KRUNOSLAV ŠARIĆ (Derventa, 21. lipnja 1944. – Zagreb, 12. lipnja 2023.)

Glumačka strast, mladenačka energija i posvećenost koja inspirira

„Krunoslav Šarić čitav je život imao strast i emociju te potencirao radost igranja na sceni. Učio me što znači predavati se do kraja, biti strastven, iskazivati emociju. Nikad ga nisam smatrao starim glumcem, uvijek sam ga gledao kao mladog čovjeka jer je imao tu karizmu koja nije blijedila, kao da nije mogla ostarjeti“, govori Dragan Despot.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Otišao je i Kruno! Kruno Šarić, Krunoslav Šarić, veliki hrvatski kazališni, filmski i televizijski glumac, dragi prijatelj naše obitelji, pridružio se drugim velikanima hrvatske umjetničke scene 12. lipnja. Nadam se da nije otišao u nezaborav. Dan prije, u nedjelju uvečer, 11. lipnja, slučajno sam susrela Gorana Matovića i razgovarali smo o uprizorenjima Krleže u Hrvatskoj, više

5. Umjetnice dinastije Strozzi: MAJA DE STROZZI (Zagreb 19. prosinca 1882. – Rijeka, 26. veljače 1962.) 5. dio

Prijateljstvo sa Stravinskim i povlačenje iz glazbenog života

Maja (Marija) markiza Strozzi, potomkinja glasovite talijanske plemićke obitelji, kći slavne hrvatske tragetkinje Marije Ružičke-Strozzi i mati velikoga hrvatskog skladatelja Borisa Papandopula, umjetnica savršene muzikalnosti, virtuozne tehnike koloratura, suvremenog senzibiliteta, istančana osjećaja za stil i rijetka glumačkoga dara, jedna je od najvećih i najfascinantnijih umjetnica hrvatske vokalne umjetnosti.

Piše: Marija Barbieri

U veljači 1918. supruzi Pečić priredili su u HGZ-u Večer medjunarodnih pjesama. O njihovom koncertu 1919. u HGZ-u pisao je u novinama Agramer Tagblatt (br. 323) književnik Milutin Cihlar-Nehajev (1880–1931), a Agramer Tagblatt u br. 21 izvješćuje da su priredili Koncert Slavenske glazbe u Zürichu. Sva je prilika da su se tada upoznali s Igorom više

4. Umjetnice dinastije Strozzi: MAJA DE STROZZI (Zagreb 19. prosinca 1882. – Rijeka, 26. veljače 1962.) 4. dio

Koncertno umijeće i intimne muzičke večeri

Maja de Strozzi upoznala je ljekarnika Belu pl. Pečića, koji je snažno prionuo učenju klavira. Pretpostavlja se da su se vjenčali 1915. godine. Njihove zajedničke koncertne Intimne muzičke večeri koje su priređivali u Hrvatskom glazbenom zavodu bile su uzor profinjenog komornog zajedničkog muziciranja, uz to i mamac za publiku.

Piše: Marija Barbieri

Velika promjena u životu Maje de Strozzi dogodila se na ljetovanju u Crikvenici, gdje je upoznala ljekarnika Belu pl. Pečića (1873–1938) iz apotekarske obitelji koja se 1870. iz slovačkog grada Komarna na sjeveru Mađarske doselila u Zagreb. Josip pl. Pečić (1832–1904) i supruga Ernestina kupili su apoteku u Mesničkoj ulici i poslije je preselili u više

3. Umjetnice dinastije Strozzi: MAJA DE STROZZI (Zagreb 19. prosinca 1882. – Rijeka, 26. veljače 1962.) 3. dio

Izniman glumački talent i scenska igra koji su zasjenjivali vokalne dosege

Ushićenje publike i kritike dijelio je i Majin prvi zagrebački operni ravnatelj Srećko Albini. Ovako ju je opisao u svojim zapisima: „Njena osobna privlačivost zvijezde (star) nije potekla toliko od fenomenalnog glasa ili virtuozne kolorature, koliko od plemenitijih uzroka jedne suptilne umjetnosti neodoljivog čara, osobnosti, koja je bila inkarnirani osjećaj, glazba, poezija. Jako toplo čuvstvo, prirođeni charme, to je tajna Majine umjetnosti. Kod Maje publika nije pitala, što ona pjeva i kako pjeva, – Maju je osjećala."

Piše: Marija Barbieri

Maja Strozzi nastavila je nizati nove bisere hrvatske operne reprodukcije. Nakon Olimpije i Antonije u Hoffmannovim pričama i Ines u Meyerbeerovoj Afričanki (tako se tada zvala) došla je još jedna povijesna uloga – Lakmé Lea Delibesa (1836–1891). Narodne novine pisale su 21. ožujka 1912.: „Gdja Maja de Strozzi u naslovnoj ulozi bila je puna poezije više

SANDA MILADINOV LANGERHOLZ (Zagreb, 18. srpnja 1932. – Zagreb, 22. svibnja 2023.)

Eruditska umjetnica koja je bila posvećena kazalištu i pripadala mu bez zadrške

Sanda Miladinov Langerholz bila je jedna od najvećih Komedijinih zvijezda, s nizom nezaboravnih uloga u komediografskom i mjuzikl-repertoaru, uz nekoliko operetnih, te najjača pjevačka osobnost u hrvatskom mjuziklu. Svojim je pjevačkim i glasovnim mogućnostima postavila visoke standarde u tom žanru. Ljepota njezina alta nikoga nije ostavljala ravnodušnim. Ulogama uravnoteženoga dramskoga i glazbenog izraza u mjuziklima koji su godinama bili na repertoaru, oduševljavala je publiku.

Piše: Davor Schopf

„Nisam rasna glumica… Čini mi se da nisam tako strasno zaljubljena u teatar… Teatar je za mene neobično zanimljiv i, dok god budem radoznala na tom području, a to još jesam, dotle ću se time baviti. Ali tome ne pristupam sa zaslijepljenošću ili strašću… Sasvim sigurno ne ubrajam se u one podanike teatra koji robuju više

Intervju: IVAN PLAZIBAT

Predstave su moj intimni i emotivni dnevnik

„Nadam se da će za mojeg vodstva Drame HNK-a Split ostati neki trag, neka vrsta zajedničkog dnevnika i da ćemo moći reći: „Da, to smo mi. Takvi smo bili, u vremenu koje je bilo, kakvo je bilo.“ Nadam se da ću imati dovoljno mira i sredstava da to i napravim.”

Razgovarala: Katarina Kolega

Redatelj Ivan Plazibat u ovoj godini ima mnogo razloga za slavlje jer njegove predstave osvajaju mnoge festivale, osobito 55 kvadrata koja je oduševila svaku našu procjenjivačku komisiju. Na Nagradama hrvatskog glumišta proglašen je najboljim redateljem, nedavno je primio i Nagradu Anđelko Štimac za najbolju režiju na Festivalu malih scena u Rijeci, predstava je na tom više