NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA 2024.

Nagrade i nominacije predstava i izuzetnih umjetničkih ostvarenja za Nagradu hrvatskog glumišta 2024.

25.11.2024. – U 2024. godini u Žiriju za Dramu sudjeluju predsjednik Boris Svrtan te članovi Dušan Bućan, Mirna Farkaš Salamon, Ksenija Prohaska i Nedim Prohić. Žiri za Operu čine predsjednica Jana Haluza te članovi Goran Merčep, Laura Vadjon. Žiri za Ples čine predsjednik Ognjen Vučinić i članovi Una Bauer i Vesna Mimica. Svi žiriji djeluju više

NAGRADA HRVATSKOG GLUMIŠTA 2024.

Nagrade i nominacije predstava i izuzetnih umjetničkih ostvarenja za Nagradu hrvatskog glumišta 2024.

25.11.2024. – U 2024. godini u Žiriju za Dramu sudjeluju predsjednik Boris Svrtan te članovi Dušan Bućan, Mirna Farkaš Salamon, Ksenija Prohaska i Nedim Prohić. Žiri za Operu čine predsjednica Jana Haluza te članovi Goran Merčep, Laura Vadjon. Žiri za Ples čine predsjednik Ognjen Vučinić i članovi Una Bauer i Vesna Mimica. Svi žiriji djeluju više

Godišnja skupština i dodjela nagrada Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika

5.11.2024. – U  nedjelju, 3. studenoga, u Foyeru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, uoči Dana baleta u Hrvatskoj, dodijeljene su nagrade Hrvatskog društva profesionalnih baletnih umjetnika za izniman doprinos baletnoj i narodnoj plesnoj umjetnosti u sklopu godišnje skupštine. Laureati su nacionalna baletna prvakinja Edina Pličanić i prvak Ansambla Lado Dubravko Radić koji su prošle godine više

National Theatre, London, Teatar u kinu: Anton Pavlovič Čehov, Vanya (Ujak Vanja), red. Sam Yates

Nevjerojatna lakoća igranja

Razvikana predstava kojoj je klicala kritika a kojoj su povremeno zamjerali možda konfuznost i kaotično pretapanje uloga koje glumi jedan glumac, sasvim je legitimno razvikana i hvaljena. Uhvatiti se ukoštac s osam živahnih uloga iz pera jednog od najjačih svjetskih dramatika ikada nije nimalo jednostavno. Andrew Scott, taj junak naših filmskih i teatarskih dana, prolepršao je u toj fizički i psihički teškoj i zahtjevnoj akciji.

Piše: Ivana Perić

31.10.2024. – Ujak Vanja Antona Pavloviča Čehova ima antologijsko mjesto u svjetskoj dramskoj književnosti. Glumac Andrew Scott utabava svoj put da postane također antologijsko mjesto svjetske filmsko-kazališne baštine, i to mu polazi za rukom dosta dobro. Potonjeg sam prvo gledala u potresnoj gay drami Stranci poput nas i iako sam više fascinirana bila ulogom njegovog više

ZAGREBAČKE POSVETE - TEATAR POEZIJE: Slavko Mihalić, Prolazim Zrinjevcem, dotiče me more, Hrvatski državni arhiv, Trg Marka Marulića, Zagreb, 15. listopada 2024.

Poetska predstava-posveta

Multimedijalno događanje Teatra poezije naslovljeno: Slavko Mihalić/ Prolazim Zrinjevcem, dotiče me more autorski je osmislio i realizirao Goran Matović, a organizirano je u sklopu hrvatske književne manifestacije Zagrebačke posvete, koje se održavaju od 2009.

Piše: Vesna M. Muhoberac

20.10.2024. – U utorak, 15. listopada 2024., u vrijeme kad je u Areni pjevao Nick Cave, a u Varšavi hrvatska nogometna reprezentacija igrala protiv Poljske, izabrali smo poetsku večer, a odluka je u osobnome podtekstu bila inspirirana Baudelaireovom rečenicom iz pjesme Opajajte se i zbirke Spleen de Paris: Opajajte se vinom, poezijom ili krepošću, kako više

20. Kazališne heroine III.: VIKA PODGORSKA (Bistrica v Rožu/Feistritz im Rosental, Koruška, Austrija, 13. svibnja 1898. – Maribor, 12. srpnja 1984.)

Maestralna umjetnička karijera jedne od najvećih hrvatskih glumica svih vremena

Vika Podgorska, jedna od najvećih hrvatskih glumica, koja je, uz Milicu Mihičić i Ninu Vavru, u Hrvatskome narodnome kazalištu glumila najviše uloga, dobitnica najznačajnije nagrade u Hrvatskoj, Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo 1969.

Piše: Vesna M. Muhoberac

7.10.2024. – Kritizirala se Strozzijeva režija Lenormandove drame, kao i Raićevo artificijelno tumačenje Njega, ali je gluma Vike Podgorske u ulozi Nje, prve njezine glavne ženske uloge na zagrebačkoj pozornici, i ujedno njezine prve prave velike kreacije, izrazito hvaljena. Milan Begović doslovno piše da je Podgorska u ulozi glumice prošla kroz svih četrnaest prizora noseći više

19. Kazališne heroine III.: VIKA PODGORSKA (Bistrica v Rožu/Feistritz im Rosental, Koruška, Austrija, 13. svibnja 1898. – Maribor, 12. srpnja 1984.)

Eksperimentalne i avangardne uloge

U rasponu glumačkoga izričaja Vike Podgorske neizostavne su njezine stilom i kronologijom avangardne uloge u predstavama koje režira u prvome redu Strozzi, a zatim i Gavella, koje se s hrvatskih protežu i na dramska djela europskih autora, koja potječu iz različitih stilskih razdoblja.

Piše: Vesna M. Muhoberac

6.10.2024. – Među šezdesetak uloga Vike Podgorske kreiranih u dvadesetim godinama 20. stoljeća neke su produkt eksperimentalnih, ekspresionističkih i pirandellističkih poticaja i ideja nekih od četvorice redatelja s kojima je tada najviše radila. To su Strozzijeva Marija Magdalena u tragediji Ecce homo, Begovićeva Agneza / Djevojka u Begovićevoj drami/priviđenju Pustolov pred vratima, Muradbegovićeva Joka u više

18. Kazališne heroine III.: VIKA PODGORSKA (Bistrica v Rožu/Feistritz im Rosental, Koruška, Austrija, 13. svibnja 1898. – Maribor, 12. srpnja 1984.)

Novi zamasi dramske književnosti i interpretacija

Od prvoga nastupa Vike Podgorske, kvantitativno i kvalitativno oplemenila je zagrebačko kazalište igrajući u jednome desetljeću hrvatske književne i kazališne avangarde u šezdeset i dvije predstave raznovrsnoga žanra i estetike, suvremenoga i klasičnoga repertoara, kao i tematike, a koje problematiziraju specifične segmente društva.

Piše: Vesna M. Muhoberac

5.10.2024. – Zanimljivo je promotriti i kako repertoarna politika određenoga kazališta utječe na glumce, kao i je li repertoar formiran s obzirom na glumačke mogućnosti, senzibilitet i kvalitetu, i koliko dobro odabrana djela utječu, u konačnici, na uspjeh predstave, o čemu promišlja i teatrolog Branko Hećimović. Koliko je izbor dramskih djela, a i uloga, presudan više

17. Kazališne heroine III.: VIKA PODGORSKA (Bistrica v Rožu/Feistritz im Rosental, Koruška, Austrija, 13. svibnja 1898. – Maribor, 12. srpnja 1984.)

Zlatne godine zagrebačkoga kazališta i utjecaj na promijene glumačkoga stila

Vika Podgorska znatno je utjecala na promjenu glumačkoga stila u hrvatskome kazalištu, odnosno, „na napuštanje zastarjelih »fahova« i klišejiziranog prikazivanja ženskih likova te na prihvaćanje psihološke karakterizacije individualiziranih dramskih likova.“

Piše: Vesna M. Muhoberac

4.10.2024. – Teatrološke studije navode kako zlatnim godinama zagrebačkoga kazališta pripadaju Vjekoslav Afrić, Dubravko Dujšin, Greta Kraus-Aranicki, Ervina Dragman, Mato Grković, Joso Martinčević, Strahinja Petrović, Božena Kraljeva, Jozo Laurenčić, Vika Podgorska, Hinko Nučić, Nada Babić, a Snježana Banović u knjizi Vila lutaka navodi kako su najveće heroine hrvatskoga glumišta Marija Ružička-Strozzi, Vika Podgorska, Božena Kraljeva, više

16. Kazališne heroine III.: VIKA PODGORSKA (Bistrica v Rožu/Feistritz im Rosental, Koruška, Austrija, 13. svibnja 1898. – Maribor, 12. srpnja 1984.)

Golemi uspjesi i uloge kojima je fascinirala gledateljstvo

U Begovićevoj kritici predstave Sveta Ivana Bernarda Shawa vidljivo je da je Podgorska dala sve potrebne karakteristike svojoj Ivani. „Prostodušnost, toplu i nepokolebivu vjeru, svježinu, elan, razum, logičan i prirodno-naivan akcent – bez i trenutka smalaksanja, bez i trunka afektacije ili pretjerivanja. Svaka je njezina riječ bila istiniti odjek osjećaja i raspoloženja što je u njoj.“

Piše: Vesna M. Muhoberac

3.10.2024. – U zagrebačkom je kazalištu toga vremena djelovao jak ženski ansambl u kojemu su nastupale Marija Ružička Strozzi, Hermina Šumovska, Mila Dimitrijević i Milica Mihičić, svoj veliki uspon doživljavala je Nina Vavra te nekoliko godina poslije i Vika Podgorska (…), piše Lucija Ljubić u Svojoj knjizi Od prijestupnice do umjetnice. Radeći uglavnom s Raićem, više