ZDENKA HERŠAK (Zagreb, 19. kolovoza 1928. - 3. srpnja 2020.)

Uvijek sam bila slobodna

Dobar glumac koristi pisani tekst uzimajući od autora samo ono što želi, a drugo nadograđuje. Glumac mora znati više o sebi, o svojim mogućnostima, nego što zna redatelj.

Zdenka Heršak zauvijek nas je napustila 3. srpnja 2020. S jednom od najistaknutijih hrvatskih kazališnih, televizijskih i filmskih glumica, ali i s popularnom spisateljicom, divom hrvatskoga glumišta razgovarali smo u povodu Nagrade hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje. U svom ste pismu pročitanom na dodjeli Nagrade hrvatskog glumišta spomenuli da glumac oživljava mrtvo slovo na više


IVO GREGUREVIĆ (Donja Mahala, 7. listopada 1952. – Zagreb, 1. siječnja 2019.)

Snaga osobnosti i karizme

Kao kazališni glumac plijenio je pozornost svaki puta kada bi se pojavio na sceni budući da je u svojim interpretacijama uvijek bio iskren, precizan i dubok.

Piše: Tomislav Kurelec

2019. godina počela je iznimno tužno za naše kazalište, film i televiziju – odlaskom grandioznog umjetnika Ive Gregurevića, čija su ostvarenja premašivala okvire izvanrednog glumačkog umijeća. Često ga se shvaćalo kao svojevrsnog koautora najvećih djela suvremene hrvatske prikazivalačke umjetnosti, jer su i najveći redatelji ponekad mijenjali svoje koncepcije raspravljajući s njim ne samo o njegovim više


MARIJA KOHN (Lopud, 7. kolovoza 1934. – Zagreb, 16. srpnja 2018.)

Ideal glumačkog zanata

„Nikad nisam igrala dame iz Krležinih komada. Nikada ih nisam ni priželjkivala… Svaka čast, meni je to strano. Možda ćete pomisliti da ja nisam dama. Ako sam dama, ja sam dubrovačka dama, nisam zagrebačka, a ja ne bih znala igrati, možda i bih… ja bih se trudila, sigurno.“

Piše Dubravka Lampalov Mićunović

Profesionalni put velike hrvatske glumice Marije Kohn započinje 1956., odmah po završetku Akademije za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Nakon Akademije, angažirana je u Zagrebačkome dramskom kazalištu da bi 1982. prešla u samostalne umjetnike. Unutar tih dvadeset i pet godina u matičnom kazalištu ostvaruje velik broj različitih uloga, među kojima se izdvaja kreacija Rože iz Kolarovog više


ZLATKO BOUREK (Požega, 4. rujna 1929. - Zagreb, 11. svibnja 2018.)

Umjetnik izvan okvira

„Nisam lutkar“, odgovorio mi je jednom na tako postavljeno pitanje. A odmah zatim zafrkantski dodao: „Nisam još dotle stigao.“ Upravo kao takav, tobože ne-lutkar, uspio je za lutkarstvo učiniti više od svih drugih lutkara zajedno.

Poljski teatrolog svjetskoga glasa, najveći stručnjak za povijest i teoriju europskoga lutkarstva – akademik Henryk Jurkowski, u nekoliko svojih knjiga spominje Zlatka Boureka. U knjizi engleske lutkarice i autorice Penny Francis, koju je napisala kao sukus svog znanja o lutkarstvu, našao se samo jedan predstavnik hrvatskog lutkarstva – Bourek. Slovenci su ga odlikovali najvećim priznanjem više


Intervju: ZRINKA CVITEŠIĆ

Glumiti i živjeti punim plućima

U mom osobnom radu nije bilo nikakve razlike između hrvatskih projekata i projekata izvan države. Imam jedno jedino pravilo - ili radim sto posto i bez zadrške i fige u džepu ili uopće ne ulazim u projekt.

Razgovarali smo s proslavljenom kazališnom, filmskom, televizijskom i jedinom hrvatskom glumicom ovjenčanom prestižnom nagradom Olivier za ulogu u mjuziklu Once, što je nezapamćen uspjeh nekog dramskog umjetnika s ovih prostora. Glumila je i u seriji Capital BBC-a, a na filmu je ostvarila sjajne uloge, od kojih su najzapaženije u filmovima Što je muškarac bez brkova više


Portret: BLAŽENKA MILIĆ

Iskrenost interpretacije i izniman talent

Bila je jedna od najboljih verističkih sopranistica koje su nastupale u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Želeći uvijek ostvariti najbolje, neprestano se usavršavala i širila spoznaje o glazbi - Karijera Blaženke Milić bila je iznimno duga. Od debija u Mostaru 1961. do Aide u zagrebačkoj Operi 1998., punih 37 godina.

Bez Nagrade Hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje, zaslužni operni umjetnici padali bi u zaborav, jer nove generacije često misle da život počinje od njih. Ne zanima ih baš da smo nekad imali pjevače svjetskih kvaliteta i da su pjevali repertoar o kojemu oni mogu tek sanjati. Prvakinja zagrebačke Opere Blaženka Milić, ovogodišnja dobitnica Nagrade više


70 godina Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija

Teatar po mjeri čovjeka

Popularna Komedija osvojila je publiku više no ijedno drugo kazalište. To nije učinila snižavanjem estetskih i produkcijskih kriterija nego promišljenim izborom zanimljivih i zabavnih naslova. Prokazivanje, optužbe, destrukciju, tamu, sarkazam – Komedija ostavlja drugima

U moderno vrijeme prevladavaju dvije temeljne koncepcije kazališta: elitistička i populistička. Te odrednice vuku svoje podrijetlo iz same biti kazališne umjetnosti, koja je u sebi oduvijek nosila elitističku komponentu, a u osnovi je u najvećoj mjeri pučka od svih umjetnosti. Premda se zasniva na pojedincu i njegovu talentu, djelu i specifičnom znanju, kazalište je ipak više


BOŽIDAR BOBAN: Povodom 80. rođendana

Neosporna veličina genijalnog umjetnika

Glumac iznimno široka raspona, sklon istraživanju govornog i tjelesnog izraza, otvoren prema posve različitim redateljskim poetikama, godinama je kazališnoj publici pružao posve različita, a uvijek vrhunska iskustva.

Kad je u jubilarnoj sezoni 1985/1986. Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu postavljalo Ostavku Čede Price, s Mustafom Nadarevićem u ulozi intendanta i redatelja Stjepana Miletića, nije bilo dvojbi o tome tko će tumačiti legendarnog Andriju Fijana. Tu je zadaću mogao i morao dobiti tadašnji prvak Drame Božidar Boban, jedan od Fijanovih nasljednika na središnjoj hrvatskoj više


JAGODA KRALJ NOVAK: 45 godina glumačke karijere

Kraljica varaždinske pozornice

S nepunih trideset godina, bila je jedna od najboljih hrvatskih glumica svog naraštaja, cijenjena i poznata u kazališnom svijetu. Od 1970-ih do danas nositeljica je repertoara varaždinskog Kazališta, u kojem je odigrala preko stotinu - većinom glavnih ili većih uloga.

Jagoda Kralj Novak prvi put nastupila je u profesionalnoj kazališnoj predstavi kao djevojčica 1964. (Mokito). Članica je i kazališnog Dramskog studija 1970-1971., kojeg je vodio glumac Ivo Lovriček. Prije stalnoga angažmana, 1969-1972., još kao gimnazijalka, glumila je u predstavama Udovica, Život koji ti dadoh, U registraturi, Gospodsko dijete, Pod starim krovovima, Matija Gubec, kralj seljački više


IVICA BOBAN, Nagrada hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje, drama, 2020.

Izuzetna kazališna umjetnica i pedagoginja

Ivica Boban svojim radom i rezultatima otvorila je nova saznanja i poglede na umjetnost kazališta, umjetnost glume i kazališnu pedagogiju. Unaprijedila je rad na svim područjima svoje struke, odgojila generacije izuzetnih kazališnih umjetnika i afirmirala naše Sveučilište i našu kazališnu umjetnost u svijetu.

Izuzetno svestrana i jedna od naših najuspješnijih i najnagrađivanijih kazališnih umjetnica Ivica Boban, redateljica, koreografkinja,  autorica dramskih tekstova i kazališnih projekata, dramaturginja, scenaristica, plesačica i glumica –  ostvarila je tijekom više od pedeset godina svog rada iznimno bogatu i respektabilnu umjetničku i akademsku karijeru. Posebno je zaslužna za razvitak kazališne pedagogije i umjetnosti u Hrvatskoj, više