Festivali 2024.

75. Dubrovačke ljetne igre 1. Čekajući OrestaProdukcija i izvođenje: Hrvatsko narodno kazalište VaraždinAutorica: Lada Kaštelan (prema motivima Sofoklove Elektre)Redateljica: Livija Pandur 2. Toliko o pticamaProdukcija i izvođenje: Studentski teatar LeroAutor: Davor MojašRedatelj: Davor Mojaš 3. Sjetne žene raguzejskeProdukcija i izvođenje: Festivalski dramski ansamblAutorica: Marijana FumićRedateljica: Dora Ruždjak Podolski 4. OlujaProdukcija i izvođenje: Festivalski dramski ansamblAutor: više

VLADIMIR GERIĆ (Zagreb, 9. ožujka 1928. – Zagreb, 14. srpnja 2024.)

Prevoditelj klasike i tvorac suvremene hrvatske kazališne povijesti

Vladimir Gerić bio je intelektualac starog kova, erudit, ugodan sugovornik, pedagog, dosljedan u svojim nastojanjima da živi život onako kako čovjeka na primjerima snažnih likova oličenja i dobra i zla od pamtivijeka uče klasična dramska djela, lijepa književnost i umjetnost općenito.

Piše: Branka Primorac

29.11.2024. – Dug i bogat život Vladimira Gerića, 14. srpnja 2024. preminulog hrvatskog redatelja, dramaturga i prevoditelja, tipična je biografija beskompromisnog umjetnika nemirna duha, znatiželjna i radina, stalno u pokretu od jednog do drugog kazališta, od adrese do adrese, putnika koji je poslije pet godina u HNK Zagreb 1978. napustio stalno i sigurno radno mjesto više

IVICA KRAJAČ (Beograd, 2. travnja 1938. – Zagreb, 7. studenoga 2024.)

Glazbena strast i neizbrisivo naslijeđe svestranog stvaraoca

Krajač je bio plodan autor. Znao je kako biti originalan te je hrabro koračao u nove glazbene stilove. Bio je član Hrvatskog društva skladatelja, Zajednice hrvatskih umjetnika i glazbenika, a u zrelijim godina posvetio se teatru te je postao i članom Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Od 1983. godine radio je kao redatelj u Operi Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, režirajući brojne dramske i operne predstave

Piše: Branka Primorac

28.11.2024. – „Glazba mi je bila suđena“, govorio je za života Ivica Krajač, hrvatski multitalentirani glazbenik koji je preminuo 7. studenoga u 87. godini – pionir u mnogim glazbenim žanrovima, uspješni skladatelj zabavne glazbe i šansona, pjevač, tekstopisac, kazališni redatelj, filmski i televizijski scenarist te libretist. U nabrajanju područja kojima su se bavili svestrani umjetnici poput više

NAGRADE 13. BOBIJEVIH DANA SMIJEHA, 10. - 29. studenoga 2024., Glumačka družina Histrion, Histrionski dom

Željko Königsknecht, Nataša Janjić Magdić i Anja Šovagović Despot laureati Bobijevih dana smijeha

Predstava Krivi Billy s Inishmaana je oduševila svojom začudnošću, majstorski oblikovanom scenografijom, kostimografijom, glazbenim, svjetlosnim i projekcijskim elementima, prostor pozornice su metamorfizirali, u beckettovskome i ionescovskome kodu, u izgubljeni titrajući prostor na kraju svijeta, s bogatom, a gotovo prozirnom scenom pokrivenom mrežama, opnama koje istovremeno omogućuju i onemogućuje komunikaciju sa slikom tužne hrvatske i svjetske praznine.

29.11.2024. – Žiri Bobijevih dana smijeha dodjeljuje Bobijevu nagradu za najbolju predstavu u cjelini predstavi Krivi Billy s Inishmaana autora Martina McDonagha, producenata: GDK Gavella i Kazališta Virovitica, u prijevodu Andyja Jelčića, mudro i pametno režiranoj predstavi pod redateljskom palicom Dražena Ferenčine.  Predstava nas je oduševila svojom začudnošću, majstorski oblikovanom scenografijom (Marita Ćopo i Dražen više

IVAN VIDIĆ: Sviraju zavađene muzike i druge drame, Hrvatski centar ITI, 2022.

Poetski realizam i apokaliptične vizije

Svih sedam Vidićevih drama pružaju uvid u svjetove koje nismo do sada previše susretali u njegovom pisanju. Raspuknuti realitet je konstanta svih njegovih drama, od samih početaka, ali tematika i likovi s kojima smo se upoznali u ovim djelima su specifični i neodoljivi. Svaka drama ima nekakvu apokaliptičnu os oko koje se vrti radnja, bilo da je ta os vidljiva ili naslućivana.

Piše: Sanja Ivić

19.11.2024. – Ivan Vidić (1966.) poznati je romanopisac i izvođeni kazališni autor koji je  osamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća stupio na domaću kazališnu scenu.  Od Harpe u ZKM-u, Ospica i Velike Tilde u Gavelli do Bakinog srca u &TD-u i Octopussyja u HNK-u u Zagrebu, Vidić je konstantno prisutan na kazališnim daskama širom Hrvatske više

5 SUVREMENIH POLJSKIH DRAMA, Izbor drama: Jelena Kovačić i Gabriela Abrasowicz

Transformacija suvremene poljske drame

Gabriele  Abrasowicz: „Ovaj zanimljiv i značajan presjek ocrtava reprezentativne primjere onog što se u zadnjih dvadeset godina izvodilo na poljskim pozornicama… Nadam se da će ovaj isječak iz korpusa suvremene poljske drame zainteresirati čitatelje…“. Mi bismo dodali: i dramaturge, i redatelje i sve one koji se bave kazalištem.

Piše: Sanja Ivić

25.11.2024. – U uvodnom tekstu Jelena Kovačić (koja je zajedno s Gabrijelom Abrasovicz odabrala drame) naglašava kako u iznimno opsežnoj suvremenoj poljskoj dramskoj literaturi nije nimalo lako izabrati pet tekstova koji su reprezentativni za sadašnji trenutak poljske književnosti za kazalište. Ovaj izbor temelji se na različitoj tematici, drugačijim pristupima strukturiranju samoga teksta, te recepciji u više

GERTRUDA MUNITIĆ - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje 2024. - OPERA, OPERETA I MJUZIKL

Jedna od najvećih hrvatskih vokalnih i scenskih umjetnica

Gertruda Munitić karijerni vrhunac ostvarila je u naslovnim ulogama produkcijama Verdijeve Traviate i Massenetove Manon gdje do punog izražaja dolaze ljepota njezina glasa velikog opsega i izvanredna sceničnost koje bi u trenu začarali gledatelje. Nastupala je i kao glumica u drami, na filmu i u televizijskim emisijama

20.11.2024. – Žiri za operu dodijelio je ovogodišnju Nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje opernoj pjevačici, gospođi Gertrudi Munitić. Gertruda Munitić jedna je od najvećih vokalnih i scenskih umjetnica u Hrvatskoj. Njezin su koloraturni sopran četiri desetljeća resila sigurna i laka tehnika, raskošan spektar boja, te scenska ekstravagancija s dubokim osjećajem za dramu. Zadužila je hrvatsku glazbu više

HELENA BULJAN - Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje 2024. - DRAMA

Glumica koju krasi sposobnost da interpretira najzahtjevnije naslove svjetske i domaće dramske literature

Helena Buljan u svojoj pedesetogodišnjoj glumačkoj karijeri prošla je kroz brojne stvaralačke faze i gotovo sve dramske žanrove: od grčke tragedije, preko Shakespearea i Molièrea, do Čehova i Brechta, od naših dramskih klasika, do suvremenika, kontinuirano ispitujući i potvrđujući svoju stvaralačku energiju na sceni, a igrala je i na inozemnim pozornicama te u radijskim kućama.

20.11.2024. – Upravni odbor Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Žiri za dramu dodijelili su ovogodišnju Nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje glumici, gospođi Heleni Buljan. Helena Buljan rođena je 9. srpnja 1941. u Đurđenovcu. Srednjoškolsko obrazovanje završila je u Našicama, da bi je zatim dr. Branko Gavella primio na Odsjek glume tadašnje Akademije za kazalište, film više

ANTOLOGIJA SUVREMENE KANADSKE DRAME (Englesko govorno područje; Izbor drama i prijevod: Cintija Ašperger)

Zanimljiva antologija koja poziva na čitanje i izvođenje

Ono što bi se moglo reći da je svojevrstan zajednički nazivnik svih pet drama jest modernost strukturiranja odnosa, sloboda u vođenju radnje, intrigantni likovi i velika emotivna angažiranost uz široki dijapazon tema iz suvremenosti koju dijelimo svi na ovome planetu.

Piše: Sanja Ivić

18.11.2024. – „Glazba svira dok duh odrpane devetogodišnje Portugalke Isobel trči u krugovima, u strahu od nekoga tko je progoni u sjećanjima. Ona ustvari bježi od čovjeka koji ju je ubio na ovom igralištu prije sedamnaest godina. Jesenje lišće prekrilo je igralište, a djeca joj se približavaju s punim rukama lišća koje bacaju na nju. više

POBJEDNIK PULSKOG FILMSKOG FESTIVALA 2024.: Proslava, red. Bruno Anković, Hrvatska, Katar, 2024.

Lička saga o identitetu, traumi i otporu

Ankovićev film u cijelosti otvara raspravljački diskurs nad idejnim premisama četiriju fabularnih sekvenci Mijina života, koji svakako manje osuđuje, a više pokušava empatijom dokučiti položaj maloga čovjeka u izazovnim i teškim vremenima. Unatoč svim povijesnim porazima, političkim Scilama i Haribdama koje su je snašle, Lika nedvojbeno ostaje simbolom čistog i ničim pomućenoga Srca Croatije.

Piše: Vesna Aralica

18.11.2024. – Nakon svjetske premijere na Međunarodnom filmskom festivalu u Karlovim Varima, igrani film Proslava (u režiji Brune Ankovića) uskoro se ovjenčao četverostrukim Arenama na Pulskom filmskom festivalu: Velikom zlatnom za najbolji hrvatski film te trima Zlatnima za scenarij, fotografiju i najbolju mušku ulogu (dodijeljenu Bernardu Tomiću). Domaći uspjeh Proslava duguje višestrukoj motiviranosti, od kojih više