7. Umjetnice dinastije Strozzi: LJUBICA OBLAK-STROZZI (VIOLETTA DE STROZZI) (Sarajevo, 28. travnja 1896. – New Milford, Connecticut, 23. ožujka 1981.) 2. dio

Jedna od najsjajnih hrvatskih soprana koja je danas gotovo zaboravljena

Posve se jasno kakva je to velika pjevačica i vokalna umjetnica bila i nesporno je da je u nizu sjajnih hrvatskih soprana Ljubica Oblak-Strozzi jedna od najvećih. Kod nas je, nažalost, nedovoljno poznata i priznata, da ne kažemo zaboravljena, a u Berlinu je se i danas sjećaju.

Piše: Marija Barbieri

Dana 1. rujna 1924. Violetta de Strozzi stupila je u angažman u berlinsku Državnu operu. Bilo je to doba procvata Opere koju je vodio poznati skladatelj i dirigent Max von Schilings (1868-1923). Brzo se uklopila u ansambl i postala jedna od njegovih vodećih članova. Iskoristila je do maksimuma svoj krasan, snažan, ujednačen dramski sopran velikog više


6. Umjetnice dinastije Strozzi: LJUBICA OBLAK-STROZZI (VIOLETTA DE STROZZI) (Sarajevo, 28. travnja 1896. – New Milford, Connecticut, 23. ožujka 1981.) 1. dio

Glas za velike scene i egzotična pojava koja fascinira

Ljubica Oblak-Strozzi nezadovoljna zaposlenjem u Zagrebu, otišla na audicije u Berlin i prihvatila dvogodišnji angažman u Wroclawu. Tamošnji tisak hvalio je njezin lijep i jak glas, rasnu i fascinantnu scensku pojavu, virtuozne plesne pokrete i izražajnu mimiku.

Piše: Marija Barbieri

Dok je Maja de Strozzi bila apsolutna miljenica zagrebačkog opernog i koncertnog života i njegova svojevrsna ikona, druga žena njezina brata Tita, Ljubica Oblak, nije se zadovoljila Zagrebom, njezin je glas bio za velike scene, i krenula je u svijet.  Ljubica Oblak rođena je 28. travnja 1896. u Sarajevu. Odrasla je u Zagrebu, gdje je više


Intervju: ANA MARIA ŠTEFANAC

Nismo striktno okrenute mladima, nego svima koji žele kvalitetnu komediju

Mlada glumica Ana Maria Štefanac završila je studij glume na Fakultetu za film i scensku umjetnost u Zagrebu, a magistra glume postala je 2020. na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Iako je nastupala u kazališnim institucijama, poput HNK Ivan pl. Zajc iz Rijeke, najviše uloga ostvarila je na nezavisnoj sceni. No, ideju za njezino scensko viđenje Duge prepoznalo je Narodno sveučilište Dubrava u Zagrebu i nije se prevarilo jer je Ana Maria Štefanac dobila prvu nagradu za najbolje glumačko ostvarenje na 16. Festivalu Mali Marulić u Splitu.

Razgovarala: Katarina Kolega

Autor naslovne fotografije: Filip Malenica Kako ste došli na ideju da Šimunovićevu pripovijetku Duga postavite u monološkoj formi? Tu mi je priču tata čitao od malih nogu. On je od svoje osnovne škole sanjao o tome da postavi predstavu o Dugi i to u formi monodrame. Iz perspektive dječaka. Toliko je o tome govorio da više


MELANIJA DUGANDŽIĆ (Klakar, 22. veljače 1939. – Zagreb, 18. srpnja 2023.)

Karakterna dramska glumica sjajne dikcije i nepatvorene emotivnosti

Melanija Dugadžić sjajnom dikcijom i nepatvorenom emotivnošću bez napora je svladavala i stih i prozu, okušavši se s uspjehom u klasici i u suvremenim komadima. Dugandžić je ostala vjerna Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu punih četrdeset godina, utkavši svoj umjetnički rad u povijest naše najveće kazališne institucije.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Velik je i dug niz iznimnih glumaca i glumica koji su napustili hrvatsku kazališnu pozornicu posljednjih godina i prešli u vječnost i (ne)zaborav. Melanija Dugandžić, hrvatska kazališna i televizijska glumica, vjerna Hrvatskome narodnome kazalištu u Zagrebu cijelu svoju kazališnu karijeru – od 1964., kad postaje stalnom članicom središnje nacionalne kuće do umirovljenja 2005., preminula je više


Intervju: PETRA CICVARIĆ

Empatija i glumački osjećaj za ritam i ljudsku prirodu nadopunjuju moju intuiciju za pisanje

„Tema teksta Semafor odabrala je mene. Dvije majke koje imaju sinove s poremećajem iz spektra autizma, pitale su me može li se napraviti predstava koja će javnost educirati o autizmu i koja će maknuti stigmu s autizma. U početku sam mislila kako je to prevelik zalogaj za mene (i društvo), ali su se počele događati stvari oko mene koje su mi dale do znanja da se predstava na tu temu mora napraviti.”

Razgovarao: Borna Vujčić

Petra Cicvarić na Marulovim danima zaslužila je nagradu za svoj dramski tekst Semafor, ali nije to bio prvi put da ju je struka nagradila. Inače članica ansambla Zorinog doma u Karlovcu, prepoznata je u javnosti po ulogama u TV-serijama i progovaranju u medijima o pitanju majčinstva. Dosad ste se u području kulture većinom bavili glumom. više


Intervju: MARJAN NEĆAK

Od početka sudjelujem u razvoju Music Theatrea, iz kojeg sam puno naučio kao skladatelj i redatelj

„Moj način rada u kazalištu je jako sličan filmu; glazba i najvažniji scenski elementi su pripremljeni već na prvoj probi da bi se s glumcima mogle istražile sve mogućnosti. Važno da taj prostor postane njihova intimna arena, a ne stres koji dolazi sedam dana do premijere.”

Razgovarao: Borna Vujčić

Marjan Nećak primarno je skladatelj, ali od 2013. nadalje upušta se i u kazališnu režiju te je u raznim ulogama autorski potpisao više od 200 predstava. Režirao je tekstove nagrađivane na četrdesetak festivala, a povod ovom razgovoru je Marul za režiju predstave Kabaret Kaspar Tene Štivičić u produkciji  Drame Slovenskog narodnog gledališča. Nećak je također više


BRANKO BLAĆE (Zagreb, 1949. – 2023.)

Legendarni Gubec-beg hrvatskog kazališta

„Ispod snažne vanjštine branka Blaće kucalo je toplo, široko srce za njegovu obitelj i prijatelje, za glazbu i kazalište (…) Zauvijek će ostati jedinstvena pojava hrvatskog kazališta i glazbe”.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Malo je tako uspješnih, karizmatičnih, scenski dominantnih i oku ugodnih umjetničkih i životnih partnera kao što su na hrvatskim i međunarodnim pozornicama bili primabalerina Vesna Butorac Blaće i pjevač i glumac Branko Blaće, dugogodišnji zaposlenik Kazališta Komedija, koji nas je napustio u 74. godini. „Otišao je u legendu vječnosti legendarni Gubec-beg hrvatskog kazališta. Branko Blaće, više


Intervju: LUCIJA DUJMOVIĆ

Studentica je predstava koja kopka po vrlo ozbiljnim relacijama, ali kroz humor

„Moja zagrebačka studentica je zapravo posve normalna zagrebačka cura koja traga za ljubavlju, ispunjenim životom, normalnim frajerima, životom kojeg vodi ljubav i ljudsko razumijevanje, a nailazi na more nezrelih likova, koji zapravo ne razumiju ni život ni ljubav ni odnos između muškarca i žene.”

Razgovarao: Borna Vujčić

Lucija Dujmović glumica je zasad kratke, ali bogate karijere, koja je odigrala zapažene uloge u kazalištima kao što su ZKM, ITD i Mala scena, a i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Na jubilarnom 30. Festivalu glumca dobila je Nagradu Nada Subotić za najbolje glumačko ostvarenje mlade glumice do 28 godina. Tu čast zaslužila je utjelovljujući junakinju više


KORALJKA HRS (Zemun, 21. listopada 1941. – Zagreb, 25. lipnja 2023.)

Predana glumica s unutarnjom i vanjskom ljepotom i blagošću

Koraljka Hrs bila je finotkana, samozatajna, posebno talentirana, sofisticirana, nježna i suptilna glumica koja je mogla iznijeti sve emotivne naboje i silnice upisane u dramska djela ili samo naznačene u književnim tekstovima.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Koraljku Hrs svi su voljeli. Dolazila je u Dubrovnik svako ljeto, od naših najranijih dana, svježa, neumorna, predana, s unutarnjom i vanjskom ljepotom i blagošću i glumila u nekima od antologijskih predstava na Dubrovačkim ljetnim igrama. Tad smo je, kao djeca, moja sestra blizanka Mićo i ja prvi put gledale kako svojom energijom, preciznošću i više


Intervju: LOVRO JURAGA

Pripadati cijenjenoj glumačkoj obitelji je svojevrsna privilegija, ali i veliki teret

„Kroz rad na predstavi Studentica fokusirao sam se na preciznost izmjene među karakterima i na njihove različitosti, tj. da u niti jednom od karaktera nema sličnosti s drugim – dakle, da je svaki potpuno drugačiji, što je glumački bilo zahtjevno i zahtijevalo je koncentraciju, ali i spretnost i zaigranost u samom izričaju.”

Razgovarao: Borna Vujčić

Lovro Juraga glumac je mlađe generacije, a već je uvažen od strane struke i prepoznatljiv u široj javnosti. Na Gumbekovim danima nagrađen je Nagradom za najbolju mušku ulogu, uz obrazloženje da je „vještom transformacijom kroz mnoštvo uloga, nikada se ne ponavljajući, karizmatične pojave i jakog te ugodnog glasa, dao naslutiti svoj glumački potencijal pa se više