BOŽIDAR SMILJANIĆ (Zagreb, 20. rujna 1936. - Zagreb, 7. travnja 2018.)

Glumac samosvojnog stila

Mi govorimo umjetnim jezikom koji nam je nametnuo gospon apotekar Gaj i taj njegov aspirin od jezika gutamo svakodnevno. … Tako da naši glumci bolje glume na stranom jeziku nego na hrvatskom.

Piše: Nataša Bjelan

Hrvatski kazališni i filmski glumac diplomirao je na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Bio je član ansambla Dramskog kazališta Gavella, gdje su mu važnije uloge: Peter van Daan u Dnevniku Ane Frank, Trepljov u Galebu, Pjerić i Kupido u Skupu i Tireni, Clitandre u Mizantropu, Jugović u Matijašu grabancijašu dijaku. U osječkom HNK-u bio je više


IKA ŠKOMRLJ (Zagreb, 13. srpnja 1932. – Zagreb, 15. listopada 2018.)

Prepoznatljivo svoja

Njezini su kostimi često bili važno uporište vizualnog identiteta predstave, pa i svojevrsna šifra za odgonetanje temeljne ideje na kojoj je počivala predstava.

Piše: Branka Primorac

Ika Škomrlj jedinstvena je figura hrvatskoga glumišta. Otkako se pojavila sa svojim radovima na sceni hrvatskog teatra pedesetih godina 20. stoljeća, njezino je ime bilo nezaobilazno u svijetu kostimografije. Riječ je o umjetnici koja je ostavila osebujan trag u povijesti kazališta i nacionalnoj kulturi, kojoj se društvo odužilo brojnim nagradama za kostime za kazalište, film više


Autorica fotografije: Vesna Zednik

ŽARKO POTOČNJAK: 50 godina umjetničke karijere

Osjećam da hoću još

Svatko tko je zakoračio u kazalište, samim tim korakom već je gubitnik. Nikada se ono koliko će on uložiti ne može ni jednom četvrtinom vratiti, ali dobijemo iznimno puno u emotivnom, duhovnom smislu.

Pedesetu obljetnicu umjetničkog rada Žarko Potočnjak proslavio je 30. listopada 2018. u Dramskome kazalištu Gavella monodramom Zvjezdani trenutak Josipa Bizjaka prema komadu Eberharda Streula. Josip Bizjak, kazališni rekviziter, neostvareni je umjetnik i kazališni fanatik. Kada publika unatoč otkazanoj predstavi ne napušta dvoranu, on ostaje sam na sceni i započinje igru kojom otkriva svijet iza kazališnih više


ZDENKA HERŠAK (Zagreb, 19. kolovoza 1928. - 3. srpnja 2020.)

Uvijek sam bila slobodna

Dobar glumac koristi pisani tekst uzimajući od autora samo ono što želi, a drugo nadograđuje. Glumac mora znati više o sebi, o svojim mogućnostima, nego što zna redatelj.

Zdenka Heršak zauvijek nas je napustila 3. srpnja 2020. S jednom od najistaknutijih hrvatskih kazališnih, televizijskih i filmskih glumica, ali i s popularnom spisateljicom, divom hrvatskoga glumišta razgovarali smo u povodu Nagrade hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje. U svom ste pismu pročitanom na dodjeli Nagrade hrvatskog glumišta spomenuli da glumac oživljava mrtvo slovo na više


IVO GREGUREVIĆ (Donja Mahala, 7. listopada 1952. – Zagreb, 1. siječnja 2019.)

Snaga osobnosti i karizme

Kao kazališni glumac plijenio je pozornost svaki puta kada bi se pojavio na sceni budući da je u svojim interpretacijama uvijek bio iskren, precizan i dubok.

Piše: Tomislav Kurelec

2019. godina počela je iznimno tužno za naše kazalište, film i televiziju – odlaskom grandioznog umjetnika Ive Gregurevića, čija su ostvarenja premašivala okvire izvanrednog glumačkog umijeća. Često ga se shvaćalo kao svojevrsnog koautora najvećih djela suvremene hrvatske prikazivalačke umjetnosti, jer su i najveći redatelji ponekad mijenjali svoje koncepcije raspravljajući s njim ne samo o njegovim više


MARIJA KOHN (Lopud, 7. kolovoza 1934. – Zagreb, 16. srpnja 2018.)

Ideal glumačkog zanata

„Nikad nisam igrala dame iz Krležinih komada. Nikada ih nisam ni priželjkivala… Svaka čast, meni je to strano. Možda ćete pomisliti da ja nisam dama. Ako sam dama, ja sam dubrovačka dama, nisam zagrebačka, a ja ne bih znala igrati, možda i bih… ja bih se trudila, sigurno.“

Piše Dubravka Lampalov Mićunović

Profesionalni put velike hrvatske glumice Marije Kohn započinje 1956., odmah po završetku Akademije za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Nakon Akademije, angažirana je u Zagrebačkome dramskom kazalištu da bi 1982. prešla u samostalne umjetnike. Unutar tih dvadeset i pet godina u matičnom kazalištu ostvaruje velik broj različitih uloga, među kojima se izdvaja kreacija Rože iz Kolarovog više


ZLATKO BOUREK (Požega, 4. rujna 1929. - Zagreb, 11. svibnja 2018.)

Umjetnik izvan okvira

„Nisam lutkar“, odgovorio mi je jednom na tako postavljeno pitanje. A odmah zatim zafrkantski dodao: „Nisam još dotle stigao.“ Upravo kao takav, tobože ne-lutkar, uspio je za lutkarstvo učiniti više od svih drugih lutkara zajedno.

Poljski teatrolog svjetskoga glasa, najveći stručnjak za povijest i teoriju europskoga lutkarstva – akademik Henryk Jurkowski, u nekoliko svojih knjiga spominje Zlatka Boureka. U knjizi engleske lutkarice i autorice Penny Francis, koju je napisala kao sukus svog znanja o lutkarstvu, našao se samo jedan predstavnik hrvatskog lutkarstva – Bourek. Slovenci su ga odlikovali najvećim priznanjem više


Intervju: ZRINKA CVITEŠIĆ

Glumiti i živjeti punim plućima

U mom osobnom radu nije bilo nikakve razlike između hrvatskih projekata i projekata izvan države. Imam jedno jedino pravilo - ili radim sto posto i bez zadrške i fige u džepu ili uopće ne ulazim u projekt.

Razgovarali smo s proslavljenom kazališnom, filmskom, televizijskom i jedinom hrvatskom glumicom ovjenčanom prestižnom nagradom Olivier za ulogu u mjuziklu Once, što je nezapamćen uspjeh nekog dramskog umjetnika s ovih prostora. Glumila je i u seriji Capital BBC-a, a na filmu je ostvarila sjajne uloge, od kojih su najzapaženije u filmovima Što je muškarac bez brkova više


Portret: BLAŽENKA MILIĆ

Iskrenost interpretacije i izniman talent

Bila je jedna od najboljih verističkih sopranistica koje su nastupale u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu. Želeći uvijek ostvariti najbolje, neprestano se usavršavala i širila spoznaje o glazbi - Karijera Blaženke Milić bila je iznimno duga. Od debija u Mostaru 1961. do Aide u zagrebačkoj Operi 1998., punih 37 godina.

Bez Nagrade Hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje, zaslužni operni umjetnici padali bi u zaborav, jer nove generacije često misle da život počinje od njih. Ne zanima ih baš da smo nekad imali pjevače svjetskih kvaliteta i da su pjevali repertoar o kojemu oni mogu tek sanjati. Prvakinja zagrebačke Opere Blaženka Milić, ovogodišnja dobitnica Nagrade više


70 godina Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija

Teatar po mjeri čovjeka

Popularna Komedija osvojila je publiku više no ijedno drugo kazalište. To nije učinila snižavanjem estetskih i produkcijskih kriterija nego promišljenim izborom zanimljivih i zabavnih naslova. Prokazivanje, optužbe, destrukciju, tamu, sarkazam – Komedija ostavlja drugima

U moderno vrijeme prevladavaju dvije temeljne koncepcije kazališta: elitistička i populistička. Te odrednice vuku svoje podrijetlo iz same biti kazališne umjetnosti, koja je u sebi oduvijek nosila elitističku komponentu, a u osnovi je u najvećoj mjeri pučka od svih umjetnosti. Premda se zasniva na pojedincu i njegovu talentu, djelu i specifičnom znanju, kazalište je ipak više