MUSTAFA NADAREVIĆ (Banja Luka, 2. svibnja 1943. - Zagreb, 22. studenog 2020.)

Glumi se predavao do kraja, bez imalo zadrške i proračunatosti

Uvijek i bez iznimke postajao je lik kojeg je utjelovljivao, minuciozno govorom tijela, detaljnim pokretima i mimikom dočaravajući bogate lepeze psiholoških stanja, raspoloženja i djelovanja. Potpuno je plijenio gledateljsku pozornost i svojim glumačkim umijećem izazivao strahopoštovanje, kod publike i kod kolega glumaca.

Piše: Josip Grozdanić

Kao i svi veliki glumci, odnosno općenito kao artisti kojima umjetnost nije zanimanje nego životni poziv kojemu se predaju praktički doslovce do posljednjeg daha, i Mustafa Nadarević je bio iznimno skromna i samozatajna osoba. U razgovorima za medije i pri dodjelama nagrada, kojih je tijekom karijere dulje od pola stoljeća osvojio tridesetak, podjednako za domete više


ĐURĐA IVEZIĆ (Rijeka, 17. listopada 1936. – Zagreb, 11. prosinca 2020.)

Veliki talent kultnih hrvatskih filmova

Istakla se ulogom Alme Novak, mlade iskorištene ljubavnice u kultnom filmu H-8 Nikole Tanhofera iz 1958. godine koji je nedavno, u najnovijoj valorizaciji kritičara, proglašen najboljim hrvatskim filmom.

Piše: Branka Primorac

Đurđa Ivezić (84), kazališna, filmska i televizijska glumica, cijeli je svoj radni vijek provela u zagrebačkom kazalištu Komedija. Na daskama teatra na Kaptolu odigrala je brojne velike i manje uloge. U povodu njezine smrti njezina matična kuća izdvaja mjuzikle u kojima je pokazala najbolje od svoga glumačkog i glazbenog talenta: O’Kaj, praizveden 1974., Guslač na više


NIKOLA NOVOSEL MIŠKO (Zagreb, 8. studenog 1941. – Križevci, 13. prosinca 2020.)

Umjetnik po duši

Pisao je dijelove za Kerstnerove scenarije, a na setu često svojim duhovitim korekcijama oplemenjivao dijaloge. Tako je dobio i ulogu lovočuvara Tune Pišpeka u Gruntovčanima. Među kolegama je bio cijenjen glumac iako je bio amater.

Piše: Branka Primorac

U Križevcima je u 80. godini preminuo Nikola Novosel Miško, čovjek osebujna životnog puta, biografije koja iznenađuje širinom i na prvi pogled za jednu osobu nespojivim područjima. Bio je glumac, humorist (cijeli se život bavio kajkavskim humorom i satirom) i humanitarac, agronom, profesor na visokoj školi, aktivni član Crvenoga križa, osnivač i sudionik brojnih kulturnih više


ŠPIRO GUBERINA (Šibenik, 1. ožujka 1933 - Zagreb, 27. studenog 2020.)

Sugestivan glumac velike emocionalne dubine

Briljirao je u ulogama u kojima su do izražaja mogle doći studioznost i suptilnost kojima je karakterno-psihološki ponirao u dubine i slojeve likova te ih minuciozno zaokruživao i iznosio pred gledatelje.

Piše: Josip Grozdanić

Kad je govorio o sebi, Špiro Guberina je znao reći da bi, u slučaju da glumu i nije izabrao kao svoj životni poziv, svejedno glumio, iz jednostavnog razloga što se uvijek volio pretvarati da je netko drugi. Kao svoj ideal glume isticao je težnju da se u maksimalnoj mjeri poistovjeti s likom kojeg je tumačio više


MATE GULIN: 60 godina umjetničke karijere

Kamera ga naprosto ljubi

„Nije tada bilo honorara, radilo se za vidit' svita, poist i popit, zafrkavat se i krepavat od smija i sve je bilo lako - Autotransport bi dao bus, Ina gorivo, sve ostalo mista di smo došli. Divno vrime druženja i veselja.“

Piše: Jordanka Grubač

Profesionalni i životni put šibenskoga glumca Mate Gulina bogat je i zanimljiv. Danas je jedan od poznatijih epizodista, sporednih ali zapaženih uloga, a tko zna kako bi sve završilo da je nakon – kako kaže, na jedvite jade završene Tehničke škole u Splitu, pošao drugim putem. Mati me ispisala iz šibenske Gimnazije i upisala u više


VERA ZIMA (Metković, 21. ožujka 1953. - Zagreb, 7. studenog 2020.)

Savršena u ulogama pomirljivih i suosjećajnih žena

Glumica koja je osobito tijekom posljednjih 20-ak godina karijere postala prepoznatljiva po likovima srdačnih, emotivnih, blagih, sućutnih i empatičnih žena.

Piše: Josip Grozdanić

Svoju posljednju filmsku ulogu Vera Zima ostvarila je u psihološkoj obiteljskoj drami Mater, dugometražnom igranom prvijencu scenarista i redatelja Jure Pavlovića, koji je na 67. Pulskom filmskom festivalu ovjenčan nagradom Breza za najboljeg debitanta, dok se film zakitio Zlatnim arenama za glavnu žensku ulogu i kameru. Vera Zima u filmu tumači malu ulogu Mare, sumještanke više


BOŽIDAR VIOLIĆ (Split, 4. lipnja 1931. - 30. studenog 2020.)

Ironični promatrač i otkrivački genij

Violićev redateljski stil vrlo je prepoznatljiv. Za razliku od Koste Spaića čije je okružje i ideal glazba, od Georgija Para čija mašta spekulira u prostoru i djeluje u njemu, od Dina Radojevića koji se raspinje u prostoru, Violić je ironični promatrač koji kao da se osobno upliće u svaku predstavu. Tretirao glumce kao umjetničko djelo a u sebi cijeli život nosio mladenačku pobunu spram sistema u kojima je živio.

Piše: Zvonimir Mrkonjić

Redatelj Božidar Violić javio se u hrvatskom kazalištu, zajedno s druga tri člana zagrebačkog redateljskog Kartela, Kostom Spaićem, Georgijem Parom i Dinom Radojevićem,  krajem 50-tih godina. Bilo je to u doba u kojem su još bili na snazi kriteriji socijalističkog realizma. Paradoksalno, te godine bilo je doba europeizacije na planu likovnih umjetnosti, grupa Exata i više


DARKO GAŠPAROVIĆ (Zagreb, 27. travnja 1944. – Rijeka, 7. siječnja 2017.)

Otvorenost i znatiželja

Nijedan dramatičar koji je svojim tekstovima ostavio traga u našoj književnosti i našem kazalištu nije izmaknuo Gašparovićevu.

Piše: Nataša Bjelan

Doktor društveno-humanističkih znanosti, teatrolog, kazališni kritičar i dramatičar Gašparović rođen je u Zagrebu. Diplomirao je komparativnu književnost i romanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirao. Vojni sud JNA osudio ga je 1972. na zatvor zbog hrvatskog nacionalizma. Radio je kao inspicijent u Drami HNK u Zagrebu, dramaturg i umjetnički ravnatelj Hrvatske drame više


ŽELIMIR CIGLAR (13. svibnja 1962. - 27. veljače 2018.)

Zaljubljen u kazalište

Njegove kritike bile su gotovo pjesnički sročene te su do u tančina zapažale osobitosti i osobine svake predstave o kojoj je pisao.

Piše: Ozana Iveković

Želimir Ciglar, hrvatski kazališni kritičar, dramski pedagog i svestrani kazalištarac, od malena je bio zaljubljenik u glumu i dramsku umjetnost, a glumački talent pokazao je već kao dječak glumeći u TV seriji Prijatelji autora Mate Lovraka i redatelja Marija Fanellija. Studirao je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, a diplomirao je hrvatski jezik i više


BORIS PAVLENIĆ (7. prosinca, 1937. – 2. rujna, 2018.)

Čovjek nepresušne energije

Svestranost mu je omogućila da u mjuziklu Jalta, Jalta ostvari jedinstvenu ulogu ruskog sobara u kojoj je bio omiljen, kasnije je postao ruski general.

Piše: Irena Paulus

Moje sjećanje na Borisa Pavlenića seže negdje u početke osamdesetih, kada sam se još kao djevojčica u Komedijinoj predstavi Jalta, Jalta Milana Grgića i Alfija Kabilja divila glumcu i pjevaču u ulozi ruskog sobara Griše. No nije samo izgledao ruski, govorio ruski i pjevao ruski, nego je i plesao ukrajinski kazačok baš onako kako se više