13. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (3. dio)

Prvi ugovor buduće velike tragetkinje

Bez obzira na administrativni stil kojim je pisan prvi glumičin ugovor, već tada jasno je da su članovi kazališne uprave u mladoj glumici uočili potencijal tragetkinje, zastupnice glumačke struke koja je bila prijeko potrebna repertoarnom smjeru hrvatskoga glumišta.

Piše: Lucija Ljubić

Objavljeno: 16. listopada 2023. Josip Freudenreich režirao je i sljedeću predstavu u kojoj je po drugi put na pozornici zagrebačkoga kazališta nastupila Marija Ružička. Riječ je o repriznoj izvedbi Debore Salomona Hermanna Mosenthala, jedne od predstava koja se razmjerno dugo zadržala na repertoaru. Premijerno je izvedena u prosincu 1862. godine, a posljednji put 1893. s više

Intervju: AGATA FREYER

Likovna dramaturgija izuzetno je važna za cjelokupnu predstavu

„Marionete su mi od malena najdraže. Možda je to i zbog toga što sam kao dijete posjećivala marionetsko kazalište Jože Pengova i imala sam priliku gledati što je on radio u tom kazalištu. Nikad neću zaboraviti jednu od prvih predstava koje sam gledala, njegovu legendarnu „Lopticu Skočicu“. U to je vrijeme Ciril Jagodič tehnološki osmislio originalnu marionetsku vodilicu – horizontalnu ljubljansku vagu s kojom smo Edi i ja radili sve naše marionetske predstave.”

Razgovarala: Katarina Kolega

Objavljeno: 12. listopada 2023. Agata Freyer samozatajna je umjetnica – slovenska slikarica koja je život posvetila kreaciji lutaka. Upoznala sam je na PIF-u, Međunarodnom festivalu kazališta lutaka u Zagrebu, gdje je čest i rado viđen gost, zajedno sa svojim suprugom, redateljem Edijem Majaronom. Oblikovatelji lutaka rijetko se spominju u medijima, poznaje ih struka, no ne više

12. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (2. dio)

Debi u Freudenreichovoj režiji uz Šenoine pohvale

Marija Ružička debitirala je u zagrebačkom kazalištu dan poslije Nove godine, 2. siječnja 1868. kao Jane Eyre u Lowoodskoj sirotici Charlotte Birch-Pfeiffer, u režiji Josipa Freudenreicha. Kritika je uz velike pohvale dočekala debi sedamnaestogodišnje djevojke, a ono što je zabilježeno u prvim kritikama, često se ponavljalo u godinama i desetljećima poslije.

Piše: Lucija Ljubić

Objavljeno: 9. listopada 2023. Nakon nekoliko jesenskih mjeseci poduke, Marija Ružička debitirala je u zagrebačkom kazalištu dan poslije Nove godine, 2. siječnja 1868. kao Jane Eyre u Lowoodskoj sirotici, djelu koje je prema romanu Charlotte Charlotte Brontë napisala njemačka glumica i spisateljica Charlotte Birch-Pfeiffer (Stuttgart, 1800. – Berlin, 1868.). Iako je napisala više dramskih tekstova, više

11. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (1. dio)

Od opernog pjevanja prema dramskoj glumi

Majka je Mariju dala na glazbeno školovanje u Glazbeni zavod gdje je učila pjevanje, kod Emanuela Simm i Vatroslava Lichteneggera, ali je zbog preuranjenih nastupa, pretrpjele oštećenja glasnica zbog čega je školovanje nastavila kao dramska glumica. U jesen 1867. započela je djevojčina poduka u Freudenreichovoj priručnoj glumačkoj školi, a Marija Ružička debitirala je već u prvim danima siječnja.

Piše: Lucija Ljubić

U gradiću Litovelu u Moravskoj rođena je 3. kolovoza 1850. godine Marija Ružička, kći Leopolda i Tereze, rođene Mauler, a krštena je 5. kolovoza kao Marija Tereza. Njezin otac Leopold, podrijetlom Poljak, bio je glazbenik bez stalnog zaposlenja, a obitelj je živjela u skromnim materijalnim uvjetima. U Litovel je svratila njemačka kazališna družina u kojoj više

Intervju: NIKA IVANČIĆ

Pomaknute uloge mi se sviđaju, ali voljela bih glumiti i u predstavama psihološkog realizma

„Mislim da se još uvijek vrlo površno obrađuju ženske teme u teatru, ozbiljan pristup tome nedostaje. Žene bi trebale više pisati tekstove koje tematiziraju stvari koje nas muče iz naše perspektive. Mislim da nam je svima dosta stereotipnih predstava u kojima se sve vrti oko pms-a, menstruacije i muško-ženskih odnosa.” Nika Ivančić za ulogu u predstavi Realisti Teatra Exit 2022. godine primila je Nagradu hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina.

Razgovarala: Katarina Kolega

Energična Puljanka Nika Ivančić, otkako je 2019. završila studij glume u Rijeci, ima pune ruke posla. Glumila je u dvadesetak vrlo različitih predstava u kojima je pokazala širok glumački raspon, a u svojoj kratkoj karijeri osvojila je mnoge domaće i regionalne nagrade. Monodrama Cabaret Valeska, njezin diplomski rad, proglašena je najboljom predstavom na 9. BE:FEMONU više

10. Umjetnice dinastije Strozzi: JANA PULEVA (Jambol, Bugarska, 9. rujna 1921. – 9. travnja 2003.) (3. dio)

Širok repertoar, operetne uloge i pedagoški rad

Jana Puleva pjevala je i Toscu, Tatjanu, Ludmilu, Carmen, a nastupila je i u operetama. Posljednja uloga koju je ostvarila u Rijeci bila je Šiora Kata na praizvedbi komične opere Stari mladić hrvatskoga skladatelja Tihomila Vidošića (1902-1973) koja se zasniva na istarskom narodnom melosu i za koju je sam skladatelj napisao libreto.

Piše: Marija Barbieri

Naslovna fotografija: Sandi Bostjančić i Jana Puleva, Pavel Rasberger, Zaruke na Jadranu, Narodno kazalište „Ivan Zajc“ Rijeka, 1957. Dva su lika kojima operne pjevačice teško odolijevaju. To su Tosca i Adriana Lecouvreur. Toscu pjevaju u raznim razdobljima karijere (Puleva ju je pjevala na samome početku), Adriani prilaze poslije, koristeći se cijelim svojim interpretativnim potencijalom u više

Promovirana monografija Hrvatski film u 21. stoljeću Zlatka Vidačkovića i Ive Rosande Žigo

„Monografija ukazuje na važnost filmske kritike, jer valorizacija kritičara je ono što daje detaljnu krvnu sliku jedne kinematografije, ono što donosi analizu svih aspekata nekog filma, ono što ukazuje na vrline i mane koji film čine umjetničkim djelom ili šundom, i na taj način pomaže kinematografiji da bude sve bolja, a znanstvenim istraživačima daje građu za analize, usporedbe i komentare.”

Priredila: Katarina Marić, 7. rujna 2023. U srijedu, 6. rujna 2023. u Foajeu HNK u Zagrebu održana je promocija znanstvene monografije Hrvatski film u 21. stoljeću – Dugometražna igranofilmska produkcija i dnevna novinska filmska kritika od 2001. do 2022. godine, koju su napisali dr. sc. Zlatko Vidačković i dr. sc. Iva Rosanda Žigo. Promociju je uz više

9. Umjetnice dinastije Strozzi: JANA PULEVA (Jambol, Bugarska, 9. rujna 1921. – 9. travnja 2003.) (2.dio)

Uspjesi u lirskim i dramskim ulogama

U svibnju 1955. Jana Puleva bila je protagonistica praizvedbe opere Rona Borisa Papandopula. Ronom je Puleva iz standardnog sopranskog repertoara počela prelaziti u onaj koji stavlja u prvi plan interpretativne mogućnosti i snažnu umjetničku osobnost. Bila je izvanredna pojava na sceni, u svakom detalju svog nastupa besprijekorno muzikalna, bilo da se radi o intonaciji, o ritmu pjevanog teksta ili o ritmu kretanja scenom, u čemu je upravo frapantno saživljena s muzikom.

Piše: Marija Barbieri

Naslovna fotografija: Jana Puleva (Madeleine), Umberto Giordano, André Chénier, Narodno kazalište „Ivan Zajc“ Rijeka, 1953. Potkraj 1953. Puleva ostvaruje još jednu novu veliku ulogu – Madeleine de Coigny u Andréu Chénieru, koju Riječani navode kao jednu od njezinih najdojmljivijih interpretacija. Zatim je pjevala Margaretu u Faustu pod ravnanjem Lovre Matačića (1899-1985), a na premijeri Borisa više

8. Umjetnice dinastije Strozzi: JANA PULEVA (Jambol, Bugarska, 9. rujna 1921. – 9. travnja 2003.) (1. dio)

Izrazita umjetnička osobnost i pjevačica profinjenog osjećaja za stilske odrednice glazbe

Dobro školovana pjevačica i supruga velikog hrvatskog skladatelja Borisa Papandopula, Jana (pravim imenom Afrodita) Puleva ostavila je neizbrisiv trag u riječkom glazbenom životu. Njezina se djelatnost nije ograničavala na operu, nego je jednako njegovala i koncertni repertoar.

Piše: Marija Barbieri

Kao izrazita umjetnička osobnost, dobro školovana pjevačica, umjetnica profinjenog osjećaja za stilske odrednice glazbe i supruga velikog hrvatskog skladatelja Borisa Papandopula, sina Maje de Strozzi, Jana (pravim imenom Afrodita) Puleva ostavila je neizbrisiv trag u riječkom glazbenom životu. Njezina se djelatnost nije ograničavala na operu, nego je jednako njegovala i koncertni repertoar. Rođena je u više

56. Međunarodni festival kazališta lutaka PIF

PIF (Pupteatra Internacia Festivalo) – Međunarodni festival kazališta lutaka pokrenuo je 1968. Studentski esperantski klub te je u svom prvom izdanju doživio velik i pozitivan odjek u javnosti, ali i na međunarodnoj lutkarskoj sceni. Tijekom duge povijesti, PIF je publici predstavio više oko 950 lutkarskih predstava iz 474 kazališta iz 55 zemlje sa svih kontinenata.

Priredio: Željko Anzulović, 4. rujna 2023. Od petka, 15. do četvrtka, 21. rujna 2023. na raznim mjestima u gradu – KC Travno, KIC, ZKL itd., održava se 56. Međunarodni festival kazališta lutaka PIF, koji okuplja najpoznatija svjetska i domaća lutkarska kazališta. Svečano otvorenje bit će u petak, 15. rujna u 20 sati u dvorani Kulturnog centra više