Intervju: TOMISLAV ZAJEC

Neprekidno pokušavam doći do novih odgovora o odnosu oca i sina

„Obitelj kao prostor nastanka, potiranja, nestanka i ponovne uspostave identiteta, jedna je od provodnih tema koje me zanimaju u pisanju.“ Tomislav Zajec dobitnik je Nagrade hrvatskog glumišta za adaptaciju komedije Škrtac J. B. P. Molièrea za istoimenu predstavu nastalu u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh iz Zagreba.

Tomislav Zajec dramaturg je i dramatičar, prozni pisac i pjesnik. Piše uglavnom za odrasle, ali okušao se i u slikovnicama za djecu. Za svoje je tekstove, posebice dramske, dobio mnoge domaće i svjetske nagrade, a prošle je godine bio laureat Nagrade hrvatskog glumišta za adaptaciju komedije Škrtac J.B.P. Molièrea za istoimenu predstavu u produkciji Satiričkog više

NAGRADE I PRIZNANJA 29. FESTIVALA GLUMCA, 13. - 29. svibnja 2022.

Smijeh kroz suze

Stručni Ocjenjivački sud 29. izdanja Festivala glumca u čijem su sastavu isključivo glumci, radio je u sastavu Perica Martinović (predsjednica), Anita Schmidt i Vanja Ćirić. DODJELJENE SU SLIJEDEĆE NAGRADE: Nagrada „Fabijan Šovagović“ za najbolju glumicu: 1. Nina Violić za ulogu Laure Lenbach u predstavi U AGONIJI u režiji Ivice Buljana i izvedbi HNK-a u Zagrebu – više

Intervju: ANAMARIJA MARKOVIĆ

Balet zahtijeva puno truda, ali ne zaboravimo uživati u njemu

„Klara u Orašaru bila je moja prva glavna uloga, bila sam jako uzbuđena kada sam ju trebala plesati. Zagreb je moj grad, ovdje sam odrasla i naravno da mi je stalo da se dokažem pred svojom publikom. No, mislim da sam bez obzira na pritisak svoju prvu predstavu odradila prilično opušteno.“ Anamarija Marković dobitnica je Nagrade hrvatskog glumišta 2021. godine za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina u baletu za ulogu Klare i Vile Šećera u baletu Orašar HNK-a u Zagrebu.

Razgovarala: Mihaela Devald Roksandić

Anamarija Marković solistica je Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, koju je zagrebačka publika već imala prilike dobro upoznati u mnogim ulogama. Naime, iako vrlo mlada, Anamarija se nametnula svojim tehnički sigurnim izvedbama te posebnom energijom, postavši tako značajno pojačanje našeg ansambla te predstavnica domaćih snaga na zagrebačkoj sceni. U karijeri koja je tek započela, više

Portret umjetnice i intervju: VANJA ĆIRIĆ

Suzdržana i iskrena interpretacija žene zarobljene u svakodnevici

„Film i kazalište uopće se ne daju uspoređivati, barem po mom mišljenju. Bit ću glumica i na kazališnim daskama i pred kamerom, ali gluma na filmu zapravo je puno suptilnija. Možda je takav scenarij bio, možda je moja uloga Mirjane bila takva, ali ovo je puno tankoćutnije.“

Vanja Ćirić, samozatajna glumica iznimna dara diplomirala je glumu na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, te je počela karijeru kao kazališna glumica. Članica je ansambla zagrebačkog kazališta Komedija (od 1998.) u kojoj je tijekom dva i pol desetljeća ostvarila niz uloga, od predstava Klupko i Svoga tela gospodar preko Dobrog vojaka Švejka i Diplomca više

10. Zaboravljene kazališne heroine: Dvije režije Grete Kraus-Aranicki

Naklonost publike, oštre kritike i novi kriteriji u izboru redatelja

Greta Kraus-Aranicki debitirala je kao redateljica 1936. godine režijom komedije Matura Lászla Fodora, a s režiranjem je nastavila još samo jedanput, i to odmah nakon povratka iz Beograda u Zagreb, ujesen 1945. kada režira satiru Misija Mr. Perkinsa u zemlji boljševika Aleksandra Evdokimoviča Kornejčuka

Piše: Snježana Banović I. HNK u Zagrebu: Ladislav Fodor, Matura, red. Greta Kraus-Aranicki, 1936. Kao redateljica, Greta Kraus-Aranicki debitirala je 1936. godine režijom komedije Lászla Fodora (u prijevodu Bele Krleže) za vrijeme upravitelja (onodobni naziv za intendanta) Branimira (Branka) Šenoe[1] koji je u svome turbulentnom mandatu na čelu HNK-a jedva izlazio na kraj s financijskim više

MIRJANA (MINJA) MAJUREC (Split, 23. kolovoza 1952. - Zagreb 2. travnja 2022.)

Glumica autentičnih i kompleksnih likova, izvan svakog kalupa

Mirjana Majurec dobro se snalazila tumačeći razne karaktere – od onih krhkih koji se slamaju pred nasrtajem stvarnog života preko razdraganih i veselih mladih djevojaka do strastvenih žena koje odišu erotičnošću i životnom energijom. Njezini likovi uvijek su bili kompleksni i autentični.

Piše: Ozana Iveković

Zadnjih godina pokojnu glumicu Mirjanu Majurec, rođenu 23. kolovoza 1952. u Splitu a preminulu u Zagrebu 2. travnja 2022. nakon duge i teške bolesti, pamtimo uglavnom po nastupima na televiziji, a pogotovo u serijama Naši i vaši te Bibin svijet. Za ulogu majke Bibe u seriji Naši i vaši bila je nominirana za Nagradu hrvatskog više

VEDRANA VALČIĆ ( Pula, 1964. - Zadar, 21. svibnja 2022.)

Brižna svjedokinja povijesti Kazališta lutaka Zadar

Vedrana Valčić u propagandi Kazališta lutaka Zadar počinje raditi 1993. godine. Nije pretjerano reći da je bila stup Kazališta jer je na neki način povezivala upravu, glumce i tehniku. Strpljivo je gradila ljubav prema kazalištu, nesebično se davala brinući za sve ono što je posredno i neposredno vezano za Kazalište.

Piše: Teodora Vigato

Napustila nas je Vedrana Valčić, a s njom je nestao dio atmosfere u Kazalištu lutaka Zadar. Nećemo pretjerivati ako kažemo kako je bila stup Kazališta jer je na neki način povezivala upravu, glumce i tehniku. Jedino je ona mogla sa svima razgovarati i sve uskladiti. Kad se dolazilo u Kazalište, svi su najprije svraćali kod više

Intervju: TOMISLAV PETRANOVIĆ

Balet nije umjetnost samo za mlada tijela

„Mislim da se klasičnom baletu nameće paradigma da moramo zadovoljiti publiku ili privući sve mlađe gledatelje i repertoar se tome prilagođava. Od plesača se danas puno više traži, baletni plesač danas mora znati sve vrste plesa – od street dancea preko klasičnog baleta do gage... Također, veliki je naglasak na tehnici te se pred mlade plesače postavlja izuzetno visoke kriterije.“ Tomislav Petranović dobitnik je Nagrade hrvatskog glumišta za 2021. godinu za ulogu Princa u baletu Orašar Vladimira Malahova u izvođenju HNK-a u Zagrebu

Razgovarala: Mihaela Devald Roksandić

Tomislav Petranović nacionalni je prvak Baleta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Ovaj temperamentni plesač izuzetno bogate međunarodne karijere plesački se usavršavao na prestižnoj Münchenskoj baletnoj akademiji,  da bi svoje umjetničke vrhunce ostvario kao solist Baleta Bečke državne opere te kao prvak Portugalskog nacionalnog baleta. Ove godine zagrebačka ga je publika imala prilike gledati u dvije više

9. Zaboravljene kazališne heroine: GRETA KRAUS-ARANICKI - pjevačica, glumica i prva redateljica u HNK-u u Zagrebu (Osijek, 28. ožujka 1897 - Zagreb, 10. listopada 1956)

Kultivirana pjevačica, glumica i prva redateljica zagrebačkog kazališta

Greta Kraus-Aranicki bila je inteligentna i kultivirana glumica (govorila je njemački, francuski i talijanski jezik), od početka sloveći za vanredno sposobnu i savjesnu umjetnicu kojoj je erudicija omogućila da postane i redateljicom.

Piše: Snježana Banović Nekad istaknutu i iznimno popularnu, a danas posve zaboravljenu glumicu i pjevačicu Gretu Kraus od ranoga djetinjstva nije pratila osobita sreća: nakon smrti oca Vilima, četverogodišnja Greta, dvogodišnji brat i njihova majka ostaju bez ikakvih sredstava za života sa drugim. Odlučuju iz Osijeka preseliti  rođacima u  Zagreb pa uz njihovu pomoć Greta više

8. Zaboravljene kazališne heroine: Sestre Grund, naše prve filmske zvijezde - ZORKA GRUND, ud. KREMZAR (1900. - 1984.)

Nadarena i omiljena glumica koja je obilježila začetke hrvatskog filma

Zorka Grund na sceni HNK-a u Zagrebu debitirala je kao petogodišnja djevojčica, 1. studenog 1905. u ulozi djevojčice Milke u Freudenreichovim Graničarima. Zorka, nadarena za komiku, glumu, ples, mimiku i pjevanje uskoro staje ispred kamere te postaje jedna od glumica koje su obilježile začetake hrvatskog filma.

Piše: Snježana Banović U proljeće 1984., kad ju je nespretni pad nepovratno prikovao za krevet, osamdesetogodišnju Zorku Grund Vjesnik je proglasio „našom najstarijom filmskom glumicom“. Prošlo je tada gotovo stoljeće od onoga dana početkom 1895. kad je budući miljenik zagrebačke kazališne, ali i filmske publike – dvadeset devetogodišnji Arnošt Grund (Prag, 31. siječnja 1866. — više