Mjesec našeg filma u kinima diljem Hrvatske

Hrvatski audiovizualni centar obilježava petnaest godina svog djelovanja pa je tako u okviru projekta H15 – 15 godina u našem filmu mjesec svibanj proglasio Mjesecom našeg filma, tijekom kojeg će publika u čak 56 gradova i 72 kina diljem Hrvatske dobiti priliku pogledati 60 domaćih filmova realiziranih u proteklih 15 godina, u više od 480 projekcija.

Priredio: Željko Anzulović, 1. svibnja 2023. Mjesec našeg filma zamišljen je kao program kojemu je cilj publiku provesti kroz domaću kinematografiju u proteklih 15 godina podsjećajući na neke od najuspješnijih i omiljenih filmova uz koje su odrastali, razvijali se, educirali, rasli, mijenjali se. Pogledom unatrag nastoje podsjetiti na uspjehe hrvatskog filma i audiovizualne proizvodnje u proteklom razdoblju i proslaviti više

47. Dani satire Fadila Hadžića

U sklopu ovogodišnjeg izdanja Dana satire Fadila Haržića bit će izvedeno 12 predstava, i to iz Zagreba, Splita, Beograda, Sarajeva, Sombora, Subotice i Ljubljane, prema odabiru izbornice Željke Udovičić Pleština. 

Priredio: Željko Anzulović, 19. travnja 2023. Od 6. do 21. lipnja 2023. godine u Satiričkom kazalištu Kerempuh održat će se 47 izdanje Dana satire Fadila Hadžića – međunarodnog kazališnog festivala koji od 1976. godine promiče najkvalitetnije satirične i komediografske predstave iz Hrvatske i inozemstva, s ciljem suočavanja publike s gorućim problemima naše svakodnevice kroz neizbježne više

Martina Filjak nova je intendantica Dubrovačkih ljetnih igara

Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek imenovala je jednu od najuglednijih hrvatskih glazbenica impresivne međunarodne karijere, pijanisticu Martinu Filjak intendanticom Dubrovačkih ljetnih igara.

Priredio: Željko Anzulović, 1. svibnja 2023. Martina Filjak osvojila je niz prvih nagrada na renomiranim međunarodnim natjecanjima, a u Hrvatskoj je zasluženo ovjenčana najprestižnijim priznanjima. Redovito oduševljava međunarodnu javnost i kritiku, surađujući u posljednja dva desetljeća s najpoznatijim svjetskim orkestrima i najuglednijim dirigentima na najznamenitijim glazbenim pozornicama od Concertgebouwa u Amsterdamu, preko Konzerthausa u Berlinu i više

Intervju: SILVIA MARCHIG

Volim kada polja referentnosti slobodno cirkuliraju

„Moj solo je moj, ali i svih onih koji su godinama upisivali svoj trag u moje interese, odabire, od kojih sam učila i s kojima sam se izmjenjivala. Samoća i introspekcija preobrazili su se tako u auto-forenziku bivših odnosa.“ Ovim riječima Silvia Marchig – dobitnica NHG u kategoriji Ples - Najbolja predstava u cjelini za predstavu SOL predstavlja svoju solo-predstavu koju kritika, stručna javnost i publika oduševljeno prate iz izvedbe u izvedbu.

Razgovarala: Iva Nerina Sibila

Autorica naslovne fotografije: Nina Đurđević Jedna ste od rijetkih, ako ne trenutačno i jedina izvođačica-autorica na našoj suvremenoj plesnoj sceni, koja je izrasla iz baletnog miljea. Vaši su počeci vezani za Baletni studio Ivana pl. Zajca u Rijeci, a nakon školovanja u Dresdenu i Mannheimu kao plesačica širokog dijapazona plesačkih izričaja (plesali ste u baletnom više

Intervju: ROBERT RAPONJA: 35 godina umjetničkog djelovanja

Kao redatelj i pedagog želim pomoći drugima da dođu do uspjeha

„Kod mene su pedagogija i režija sinonimi, neodvojivi kao i etika i estetika.”

Autorica: Narcisa Vekić

Slavljenik je taj koji bira uzvanike, mjesto proslave, rekvizite, kreira atmosferu. Tako je i dr. art. Robert Raponja stajao iza recepture proslave 35 godina svoje prisutnosti u hrvatskom kazalištu, pedagogiji, ali i kulturi uopće. Za mjesto radnje odabrao je požeško Gradsko kazalište čiji je dugogodišnji suradnik (i koje je jedna od nastavnih baza osječke Akademije više

Intervju: ERNEST SREĆKO BEREC: 40 godina umjetničkog djelovanja

Lutkarstvo je moja druga velika ljubav

„Odigrao sam približno sto i četrdeset uloga, što malih, srednjih, glavnih, u domovini i inozemstva, mislim, impresivnih pet tisuća izvedbi, ali nisam se umorio. Radit ću dok budem mogao, osobito za djecu.”

Razgovarala: Branka Primorac

Naslovna fotografija: Ernest Srećko Berec na pripremama za izvedbu Đuke Begovića, Vinkovci 2010. U pripremi za razgovor, koji vodimo u povodu Vaših četrdeset godina umjetničkog djelovanja, rekli ste mi da je poslije glume Vaša najveća ljubav lutkartsvo. Čime Vas je lutka šarmirala? Da, istina. Lutkarstvo je moja druga velika ljubav poslije glume. To mogu zahvaliti više

SMILJKA BENCET-JAGARIĆ (Novi Sad 11. lipnja 1934. - Zagreb, 31.ožujka 2023.)

Živopisnom kreacijom Regice upisala se u hrvatsku televizijsku povijest

Smiljka Bencet-Jagarić, koju prati usud jedne maestralne uloge na račun svega drugoga što je radila prije i poslije Katalenićke, odigrala je nakon završene Zemaljske glumačke škole u Zagrebu sto i trideset jednu ulogu u više od tri tisuće izvedbi. U kazalištu je poznata po ulogama Ann Boleyn, Cesarčeve Tonke i Petronile Tita Brezovačkog, a glumila je u varaždinskom HNK, u kazalištima u Bjelovaru i Karlovcu te u splitskom HNK. Od 1965. živjela je u Zagrebu i bila stalna članica kazališta Komedija sve do umirovljenja 1991. godine.

Piše: Branka Primorac

Umrla je Smiljka Bencet-Jagarić, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica; dovoljno je reći Dudekova Regica, iz poznatog serijala Gruntovčani i Mejaši. Otišla je posljednja među glumcima koji su svojim živopisnim kreacijama, svako na svoj način, učinili da autorsko djelo Kreše Golika i Mladena Kerstnera bude upisano u najbolje hrvatske TV-serije. Valjda zato što nisu vjerovali više

33. Marulićevi dani – festival hrvatske drame

Festival će otvoriti predstava 55 kvadrata HNK-a Split autorice Ivane Vuković u režiji Ivana Plazibata, a dramatizaciju romana Sloboština Barbie suvremene književnice Maše Kolanović, u režiji Natalije Manojlović izvest će Punctum i Kunst Teatar iz Zagreba.

Priredio: Željko Anzulović, 14. travnja 2023. Od petka, 21. do subote, 29. travnja 2023. u HNK-u Split održat će se 33. izdanje međunarodnog kazališnog festivala hrvatske drame – Marulićevi dani. Tijekom osam festivalskih dana publici će biti ponuđeno 11 dramskih ostvarenja nastalih prema hrvatskim dramskim tekstovima u produkciji kazališta iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i više

30. FESTIVAL GLUMCA Vinkovci, Vukovar, Županja, Otok i Ilok, od 14. do 21. svibnja 2023.

Bogat festivalski program s glumcem u središtu

Izbornik jubilarnog, tridesetog Festivala glumca je Zijad Gračić, domaćini su Anja Šovagović Despot i Dragan Despot, a članovi ocjenjivačkog suda su Bojana Gregorić Vejzović, Maro Martinović i Miroslav Čabraja.

Festival glumačkih ostvarenja realiziranih u prethodnoj godini u monodrami, komornom teatru i širim formama, specifičan po tome što je u  potpunosti je posvećen glumcu i njegovu stvaralaštvu; održava se u gradovima Vukovarsko-srijemske županije od 14. do 21. svibnja 2023. u gradu-domaćinu Iloku. U festivalskom programu sudjeluju kazališta, glumačke družine, umjetničke organizacije i pojedinci – članovi Hrvatskog društva dramskih više

1. Umjetnice dinastije Strozzi: MAJA DE STROZZI (Zagreb 19. prosinca 1882. – Rijeka, 26. veljače 1962.) 1. dio

Lijepim školovanim glasom i prirođenim glumačkim vještinama oduševljavala je publiku

„Slavlje je slavila, bez sumnje (...) gdja. Maja Strozzi, kći naše slavne tragetkinje. Kazalište se potresalo od pljeska i klicanja, da se začas opet uznese sladkoćom njezina grla i laganom koloraturom. Držimo da će se taj glas tek što no rieč razpjevati, jer je ovaj prvi put bio obavijen kao nekom laganom indispozicijom ili tremom. [...] U gdje. Strozzi svaki gotovo glas odaje vrstnu školu. Za nju se može podpunim pravom reći: ona 'znade pjevati'. Uz to je pojava odlična, nešto aristokratsko provejava njezinim kretanjem, igra joj neprisiljena, a iztaknuti treba i čistu vokalizaciju...“

Piše: Marija Barbieri

(naslovna fotografija: Tito Strozzi, Maja Strozzi, Boris Papandopulo i Marija Ružička-Strozzi) Podaci o životu Maje de Strozzi prije njezina dolaska u zagrebačku Operu 1910. prilično su oskudni. Rođena je 19. prosinca 1882. u Zagrebu. Otac joj je bio Ferdinand de Strozzi, potomak ugledne i nekad moćne talijanske obitelji Strozzi. Strozzijevi su u 15. stoljeću bili više