SAMIHA AYOUB (egipatska glumica): Međunarodna poruka za Svjetski dan kazališta 27. ožujka 2023.

Kazalište kao baklja prosvjetljenja za dobrobit cijeloga čovječanstva

„Ono što mi u svijetu teatra činimo kao dramski pisci, redatelji, glumci, scenografi, pjesnici, glazbenici, koreografi i tehničari, svatko od nas bez iznimke, jest čin stvaranja života koji nije postojao prije izlaska na pozornicu. Taj život zaslužuje brižnu ruku koja ga nosi, grudi pune ljubavi koje će ga na sebe privinuti, dobro srce koje će s njime suosjećati, te trezven um koji će mu dati potrebne razloge da nastavi i preživi.“

Piše: Samiha Ayoub

Svim mojim prijateljima kazališnim umjetnicima diljem svijeta, Pišem vam ovu poruku na Svjetski dan kazališta i ma koliko me obuzima sreća što vam se obraćam, svaki dio mog tijela drhti od težine koja pritišće sve nas – kazališne i nekazališne umjetnike – pod teretom koji nas melje i podijeljenim osjećajima uslijed stanja u svijetu danas. više


Usvojen novi Zakon o kazalištima

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek navodi da novi zakon rješava sudbinu brojnih umjetnika, preciznije određuje način izbora i ovlasti intendanata nacionalnih kuća kao i rad javnih i privatnih kazališta, a koji se čekalo punih 16 godina.

Priredio: Željko Anzulović, 17. veljače 2023. Dana 17. veljače 2023. zastupnici Hrvatskog sabora izglasali su Zakon o kazalištima (kojeg možete pročitati na ovom linku). Nakon rasprave drugog čitanja donesen je novi Zakon koji nosi brojne novosti. Ministarstvo kulture i medija u svojoj objavi navodi da se njime: • Jasno se razgraničavaju ovlasti intendanta/ravnatelja i kazališnog više


ŽELIMIR MESARIĆ: Hrvatska poruka za Svjetski dan kazališta 27. ožujka 2023.

Teatar kao vjera, nada i ljubav – svjetlo na kraju tunela

„Čuvajmo sveto mjesto – pozornicu. Ne dopustimo lažnim trgovcima kojekakvih ideologija, agentima provokatorima, muljatorima i opsjenarima sumnjivih vrijednosti, lažnim moralistima, zasljepljenim aktivistima, polutalentima, slatkorječivim varalicama svih boja i zastava da brljaju po Talijinom svetištu.“

Piše: Želimir Mesarić

U ovo čehovljansko bezvremenje, Totus mundus in maligno positus est – Sav svijet leži u zlu. Strašni potresi, jezivi ratovi. Ako prirodu ne možemo ukrotiti, ljudsku destruktivnost valjda možemo. Pitanje je ima li nas dovoljno u tim spasilačkim redovima. „Ovaj krasan planet živi svojim načinom, svojom sudbinom. Za sve smo krivi samo mi“, kaže mnsgr. više


RIJEČ IZBORNIKA 30. FESTIVALA GLUMCA

Zadivljujuća snaga izraza mladih glumaca

„Živimo i stvaramo u uistinu nesigurnim, nepredvidivim vremenima. Potrebno je puno hrabrosti, puno uvjerenja, htijenja, kreativnosti i predanosti da bi se što kvalitetnije izrazili sa scene. Dubokog sam uvjerenja da samo tako možemo barem na kratko, našoj vjernoj publici uljepšati i olakšati prolazak kroz ova turbulentna, složena vremena.”

Piše: Zijad Gračić

Drage glumice i glumci, poštovani suradnici na sceni i oko nje i svi uvaženi članovi naše velike kazališne obitelji, puno iskrenih i toplih pozdrava. Kada mi je prije nepuna tri mjeseca ponuđena veoma važna i laskava „uloga“ izbornika Festivala glumca i to jubilarnog, tridesetog po redu, prihvatio sam je bez puno razmišljanja. Bio sam, iskreno rečeno, ugodno iznenađen na više


Intervju: KATICA ŠUBARIĆ

Monodrama je najteža forma za glumicu

„Mislim da zadaća kazališta nije da odgaja ili obrazuje, ali vjerujem da umjetnost ima moć pomoći nam sagledati druge i sebe same u nekom drugačijem svjetlu i suočiti nas sa mrakovima i nesavršenostima koje svi duboko u sebi krijemo.“ Glumica Katica Šubarić primila je Nagradu hrvatskog glumišta za najbolje glumačko ostvarenje u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade – za ulogu Korine u predstavi Gidionov čvor Johanne Adams u režiji Roberta Raponje i produkciji Teatra Fort Forno iz Bala.

Razgovarala: Katarina Kolega

Gidionov čvor izuzetno je potresna drama američke autorice Johanne Adams u kojemu se, nakon tragičnog samoubojstva jedanaestogodišnjeg djeteta, suočavaju profesorica i majka. Kako ste se osjećali dok ste radili taj tekst? Čim sam pročitala dramu, odmah sam je imala poriv raditi. Dobila sam silnu želju ispričati tu priču. Zato svaki put kad izlazim na scenu više


Razgovor: IRMA OMERZO

Jednoumlje u plesu stvara predvidljivost i dosadu

„Kroz ovaj rad želja mi je bila istražiti kako sve možemo biti i raditi zajedno. Što je to što uvjetuje u oku gledatelja da plesači rade na istom zadatku tj. ideji, kako rastvarati vrijeme i prostor u koreografiji u tu svrhu? Bezbroj odgovora je moguće i upravo je u tome i ljepota suvremenog plesa – da svatko misli svojom glavom i nudi vlastita rješenja, ali u istom zajedničkom smjeru.“ Irma Omerzo dobitnica je Nagrade hrvatskoga glumišta za najbolju koreografiju u plesnoj predstavi Spektakl Studija za suvremeni ples.

Razgovarala: Maja Đurinović

Spektakl je premijerno izveden 10. listopada 2020. na platou pored zagrebačkoga školskog igrališta Elipsa, gdje je za tu prigodu složeno i improvizirano gledalište, na danjem svjetlu i uz sve važeće mjere opreza vezane uz COVID. No, vjerujem da u to vrijeme nije bilo jednostavno izaći s premijerom, odnosno osigurati ni taj, kako je Jelena Mihelčić više


Intervju: ŽIVKO ANOČIĆ

Ako je predstava dobra, gledatelji će doći i na kraj grada

„Odrastao sam gledajući svoga brata Sašu na Akademiji u ratnome Osijeku. Našao sam malu oazu u tom kazalištu i jedan čarobni svijet koji se odvijao pokraj svih ružnih stvari koje su se događale u gradu i to je bilo nešto genijalno. Tako sam se nekako kao mali dječak zaljubio u kazalište.“ Živko Anočić dobitnik je Nagrade hrvatskoga glumišta za najbolje glumačko ostvarenje u TV-drami za ulogu Perice u dramskoj seriji Dnevnik velikog Perice u režiji Vinka Brešana.

Razgovarala: Vesna M. Muhoberac

Živko Anočić izvrstan je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac, strastven, šarmantan, uvjerljiv, fokusiran, maestralan. Glumio je u većem broju kazališnih predstava, televizijskih serija, filmova, radiodrama, sinkronizirao animirane filmove. Od listopada 2006. godine postaje stalni član ansambla Gradskog kazališta Trešnja, od siječnja 2011. godine u stalnom je ansamblu Gradskog dramskog kazališta Gavella, a glumio je više


Intervju: ARIJANA ČULINA

Humor treba igrati ozbiljno, inače je to šmira ili kreveljenje

„Split, kao i većina gradova kod nas, sad već rapidno gubi svoj identitet. Nema više Mediterana u Splitu, a zimi je sve pusto, svi su otišli, odselili se negdje dalje jer će ovo ovdje iznajmljivati. I predstava 55 kvadrata govori o tome.“ Arijana Čulina dobitnica je Nagrade Hrvatskoga glumišta za sporednu žensku ulogu 2022. godine za ulogu Fani u predstavi 55 kvadrata Ivane Vuković u režiji Ivana Plazibata i produkciji HNK-a Split

Razgovarala: Vesna M. Muhoberac

Arijana Čulina – vrsna i svestrana umjetnica, komičarka, književnica, slikarica, pjevačica, a prije svega glumica zaposlena u splitskome HNK-u, dobila je Nagradu Hrvatskoga glumišta za sporednu žensku ulogu, ulogu Fani u predstavi 55 kvadrata Ivane Vuković u režiji Ivana Plazibata i produkciji Hrvatskoga narodnoga kazališta Split. Podsjetimo, Arijana Čulina završava Fakultet dramskih umjetnosti u Beogradu više


Intervju: MAJA BEZJAK

Vjerujem u mlade, školovane pedagoške snage hrvatskog baleta

„Koreografija je bila moja velika preokupacija i trajni izazov da mnoštvo one glazbe na koju se inače ne pleše, pretvorim u televizijske balete. Nema tog područja glazbenog stvaralaštva koje nisam koreografirala i otplesala sa svojim odabranim plesačima. Mnoštvo baletnih emisija i baletnih filmova ostalo je kao svjedočanstvo vrlo sadržajnog umjetničkog života.“ Maja Bezjak dobitnica je Nagrade hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje – Balet

Razgovarala: Maja Đurinović

Maja Bezjak je jedinstvena i osebujna ličnost hrvatskog baleta. Školovana glazbenica koja je nemoguće kasno osjetila svoje poslanje balerine i onda to u nevjerojatno kratkom roku provela u profesiju, solistica Baleta zagrebačkog HNK-a, slobodna umjetnica s inozemnom plesačkom karijerom, baletna pedagoginja i kritičarka, autorica televizijskih baletnih filmova i knjiga, neumorni borac za struku, ove je više


MAJA HRIBAR-OŽEGOVIĆ (Zagreb, 18. svibnja 1937. – Zagreb, 9. siječnja 2023.)

Živjela je intelektualno dinamično i posvećeno

Maja Hribar-Ožegović bila je vrsna teatrologinja, kritičarka, recenzentica, esejistica, književnica, prevoditeljica i iznimna sveučilišna profesorica. Godine 1962. sudjelovala je u pokretanju Komorne pozornice Studentskoga centra iz koje se razvio Teatar &TD. Posebno mjesto u njezinom radu zauzima knjiga teatroloških pojmova, s oko 1400 hrvatskih kazališnih, teatroloških i dramaturških naziva i njihovih istoznačnica na engleskome, francuskome, talijanskome, njemačkome i ruskome jeziku, naslovljena Kazališni glosarij.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Neprekinutome nizu tužnih odlazaka priključila se i dr. sc. Maja-Helena Hribar-Ožegović, jedna od najznačajnijih hrvatskih kazališnih teoretičarki, kazališna kritičarka i prevoditeljica, članica Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa. Izvanredna profesorica, jedna od ikona Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, otišla je mirno a živjela intelektualno iznimno dinamično i posvećeno. Rođena je 18. svibnja 1937. godine u više