Premijere 2022.

Premijere hrvatskih profesionalnih kazališta i kazališnih grupa od 1. siječnja do 31. prosinca 2022.

ZAGREB Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu 1. Don JuanAutor: Jean – Baptiste Poquelin MolièreRedatelj: Dejan ProjkovskiPremijera: 08.10.2022Prijevod: Radovan IvšićDramaturginja: Mirna RustemovićScenograf: Valentin SvetozarevKostimografkinja: Doris KristićSkladatelj: Goran TrajkoskiJezični savjetnik: Dušan GojićOblikovatelj svjetla: Deni ŠesnićUčitelj mačevanja: Lovro BuvaSuradnica za scenski pokret: Olga PangoAsistent redatelja: Marta TutišAsistentica kostimografkinje: Mia Rejc PrajningerAsistentica koreografkinje: Vana Bakalić (volonterka)Inspicijenti: Roko Grbin, Antonio više

Restaurirani i digitalizirani Glembajevi u Kinu Metropolis MSU u povodu Svjetskog dana audiovizualne baštine

Priredio: Željko Anzulović, 1. studenog 2023. U četvrtak, 2. studenog u 19:30 sati u Kinu Metropolis MSU prikazuju se Glembajevi Antuna Vrdoljaka, uz slobodan ulaz za sve gledatelje. Restaurirana i digitalizirana kopija filma prikazuje se u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom, a u povodu nedavnog Svjetskog dana audiovizualne baštine. Krležina Gospoda Glembajevi pripadaju vrhu hrvatske književne više

19. Umjetnice dinastije Strozzi: IRENA (IRINA, IRÈNE) ALEKSANDROVSKA (DE) STROZZI (15. travnja 1909.- 11. prosinca 1985.)

Fatalna carevna zagrebačkog Baleta

Irena prvi put nastupa u Kazalištu kao članica Fromaničinog baletnog studija u proljeće 1925. u Cvijeću male Ide, uskoro je nalazimo i kao članicu baleta, koji daje samostalne programe, a redovito nastupa i u operama, operetama i drami. Godine 1928. Teodor Vasiljev preuzima zagrebački Balet, a Irena postaje prva solistica. Nakon odlaska u Pariz angažirana je u Kabaretskom kazalištu Folies Bergère, a snimila je i dva filma.

Piše: Maja Đurinović

Objavljeno: 28. listopada 2023. U nepreglednom valu izbjeglica koji su se nakon Oktobarske revolucije prelijevali iz ratne i gladne Rusije u Europu našla se i obitelj Irene Aleksandrovske. Tako je ona početkom 1920-ih, kao djevojčica od dvanaest godina došla u Zagreb s majkom i očuhom Nikolom Rubinsteinom. (Prema svjedočenju Elize Gerner, „Aleksandrovska je tvrdila da je više

18. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (8. dio)

Gostovanja i nesuđeni angažmani

Budući da je status kazališnih umjetnika bio nezavidan, sedamdesetih godina 19. stoljeća više je glumaca i glumica razmišljalo o odlasku u inozemstvo. Intendant bečkoga kazališta Franz Dingelstedt navodno ju je pozvao u angažman. Međutim, od toga nije bila ništa, a Marija Ružička-Strozzi vratila se u zagrebačko kazalište. Bilo je to vrijeme kad je glumica dobila dostojnoga glumačkoga partnera, Andriju Fijana.

Piše: Lucija Ljubić

Objavljeno: 27. listopada 2023. Sedamdesete su godine 19. stoljeća u hrvatskom glumištu bile iznimno dinamične, a zagrebački je ansambl bio na važnim gostovanjima, među kojima se ističu predstave u Varaždinu 1873., u prigodi otvorenja kazališne zgrade pa je i varaždinska publika mogla vidjeti, primjerice, Kukuljevićeva Poturicu. Zagrebačka je drama na poziv gradskoga poglavarstva gostovala u Dubrovniku više

17. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (7. dio)

Šezdeset i tri uloge u jednoj sezoni

Prva je faza glumičina umjetničkog rada u zagrebačkom kazalištu bila iznimno zahtjevna u svakom smislu. Pritom je mlada glumica stvorila galeriju dramskih likova i stekla iskustvo koje će uz odgovarajuću nadogradnju i repertoarne promjene dovesti u sljedećim desetljećima do vrhunaca glumačke umjetnosti.

Piše: Lucija Ljubić

Objavljeno: 26. listopada 2023. Hrvatski je repertoar sedamdesetih godina još uvijek bio skroman pa je i Marija Ružička nastupila u samo nekoliko uloga, među kojima je najveći broj onih u predstavama koje se nisu dugo zadržale na repertoaru. Uz već spomenute Graničare i Crnu kraljicu, bila je i Jula u Fruedenreichovu Udmaniću, ali i Ljudmila u više

16. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (6. dio)

Izazovi majčinstva i prve popularne uloge

Marija Ružička u braku je s Ferdinandom Strozzijem rodila osmero djece. Nastupala je i u visokoj trudnoći, a tada je nosila steznike da prikrije trudnoću jer, u strahu od otkaza, nije odlazila na rodiljne dopuste. Od očekivane velike obitelji preživjelo je troje djece: Donato Strozzi, koji je poginuo u Prvom svjetskom ratu, te Maja Strozzi Pečić i Tito Strozzi, dvoje umjetnika koji su nastavili obiteljsku lozu Strozzijevih u hrvatskom kazalištu.

Piše: Lucija Ljubić

Objavljeno: 25. listopada 2023. Marija Ružička počela je nastupati u zagrebačkom kazalištu uoči donošenja Zaptnoga zakona za narodno kazalište iz 1870. godine, a koji je sastavio Dimitrija Demeter. Radi uspostavljanja stalne opere vlada je zatražila od Hrvatskog sabora povišenu subvenciju od dvadeset i četiri tisuće forinta i tom je prigodom na sedamdesetak stranica teksta obuhvaćen više

15. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (5. dio)

Financijska nesigurnost unatoč talentu i brojnim ulogama

Iako je talent Marije Ružičke odmah uočen i iako je ona brzo napredovala u prvom desetljeću svoga glumačkoga rada, plaće nisu pratile njezin uspjeh. Budući da je kazališna sezona trajala od jeseni do proljeća, valjalo je pet-šest mjeseci preživjeti bez plaće pa su za to vrijeme glumci i glumice odlazili u pokrajinske gradove i mjesta kao priručno formirane putujuće družine kako bi se prehranili.

Piše: Lucija Ljubić

Objavljeno: 24. listopada 2023. U prvim godinama svoga glumačkoga rada, dakle početkom sedamdesetih godina 19. stoljeća, Marija Ružička nastupala je i u premijernim predstavama, ali tumačila je i uloge u predstavama koje su postavljane počevši od 1860., a u pravilu su ih mlađe kolegice preuzimale od starijih. Jedna je od takvih uloga boginja sreće – Srećana više

12. Bobijevi dani smijeha

Josip Bobi Marotti ostavio je neizbrisiv trag u hrvatskom glumištu i u sjećanju kazališnih gledatelja. Tajnu Bobijeva uspjeha kod publike, njegovu dugogodišnju popularnost kod odraslih i kod djece, njegov kolega Drago Krča, također bard hrvatskog glumišta, prepoznao je kao zaljubljenost u glumu, igru i kazalište.

Priredio: Željko Anzulović, 26. listopada 2023. Od utorka, 7. do četvrtka, 23. studenog u Histrionskom domu održat će se 12. Bobijevi dani smijeha – festival komedija posvećen doajenu hrvatskog glumišta Josipu Bobiju Marottiju (Maribor, 1922. – Zagreb, 2011.). Uz dva histrionska recentna naslova, na festivalu će gostovati brojna kazališta i kazališne grupe iz Zagreba ali i više

14. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (4. dio)

Prve uloge u Sardouovim komadima

Nakon ugovora koji je potpisala u veljači 1868. godine, mlada je glumica u prvim godinama svoga angažmana tumačila uloge različitih glumačkih struka - mlade ljubavnice, sentimentalne naivke, djevojke i žene u konverzacijskim komedijama. Premda je u ugovoru zabilježeno da će tumačiti tragične uloge, prvih je godina u njima nastupala samo povremeno, a središnje su ženske uloge u to vrijeme bile pridržane njezinim starijim kolegicama.

Piše: Lucija Ljubić

Objavljeno: 22. listopada 2023. Šezdesete godine 19. stoljeća hrvatskom su kazalištu donijele i zakonske promjene koje su se odrazile na sve kazališne umjetnike, pa i na Mariju Ružičku. Saborski zastupnik Narodne stranke Antun Jakić u ime petnaestorice drugih zastupnika predložio je da se riješi „pitanje o shodnoj potpori kazališta hrvatskog od strane države“ apelirajući da više

NENAD CVETKO (Zürich, 27. prosinca 1969. – Zagreb, 10. listopada 2023.)

Beskrajno talentirana, ali krhka duša

Nenad Cvetko u tri desetljeća aktivnog djelovanja ostvario je više od stotinu likova, samo u Gavelli ostvario je pedesetak uloga, a na filmu je, zajedno sa sinkronizacijama i audiopričama, glumačko umijeće pokazao u još 44 profesionalna izazova.

Piše: Branka Primorac

Objavljeno: 16. listopada 2023. U Zagrebu je u 54. godini umro Nenad Cvetko, kazališni, filmski i televizijski glumac (rođen 27. prosinca 1969. godine u Zürichu), od 1998. stalni član Dramskog kazališta Gavella. Slomila ga je bolest s kojom se hrabro borio nekoliko godina. Nije skrivao, javno je o njoj govorio uspoređujući proces oporavka s vlastitom više