ŽELIMIR OREŠKOVIĆ (Zagreb, 8. siječnja 1938. – 2. ožujka 2023.)

Radišan redatelj koji je bio željan usavršavanja i upijanja novih kazališnih praksi

Želimir Orešković redateljski put započeo je prije diplome. U Tuzli je 1963. dobio prvi stalni angažman. Kazališni čovjek, Zagrepčanin, ispisao je zaobilazni put prije nego je stigao u rodni grad. Do prelaska u Komediju, još vrlo mlad, režirao je Krležinu Maskeratu, Adama i Evu i Na rubu pameti. Osim Komediji postavio je predstave u kazalištima u Splitu, Rijeci, Osijeku, Dubrovniku, a u Zagrebu u Kerempuhu i s putujućim Teatrom u gostima.

Piše: Branka Primorac

Objavljeno: 19. siječnja 2024. Hrvatski kazališni redatelj Želimir Orešković, poznat i kao Željko, studirao je jugoslavenske jezike i književnosti te filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a obrazovanje za životni poziv redatelja završio je 1964. na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju u Beogradu. Redateljski put započeo je prije diplome. U Tuzli je 1963. više


JOSIP MEŠTROVIĆ (Korčula, 3. veljače 1937. – Zagreb, 26. srpnja 2023.)

Erudit, čovjek širokog znanja i zanimljivih priča

Josip Meštrović režirao je više od 200 radiodrama te brojna djela priredio za radiofonsku izvedbu. Poznat je i po režiji Klitemnestre (1974.) po scenariju Marijana Matkovića za Dubrovačke ljetne igre. Na međunarodnom radijskom festivalu u austrijskom Rustu 1989. godine dobio je nagradu za kratku formu Forma brevis, forma perennis.

Piše: Branka Primorac

Objavljeno: 18. siječnja 2024. Književnik, redatelj i radijski urednik Josip Meštrović preminuo je u Zagrebu krajem srpnja 2023. godine u 87. godini, a u veljači, pet mjeseci prije smrti, oko rođendana, u ediciji Mala knjižnica Društva hrvatskih književnika objavljena mu je posljednja knjiga, zbirka proznih zapisa Stari okvir za ništa. Riječ je dakle o piscu više


ANA STANOJEVIĆ (Požega, 1947. - Osijek, 1. prosinca 2023.)

Ljubav prema kazalištu i cjeloživotna strast za scenom

Ana Stanojević bila je ikona osječkog HNK-a, a njezina glumačka popudbina impresivna i rijetka. Godine 2022. s punih 75, iako u mirovini, obilježila je pedeset godina umjetničkog rada. Omiljene uloge bile su joj Regina u Krležinu Povratku Filipa Latinovicza, Ponzija u Domu Bernarde Albe, Lepa pekarka u Sabirnom centru Dušana Kovačevića te kultna predstava Put u raj Miroslava Krleže.

Piše: Branka Primorac

Objavljeno: 16. siječnja 2024. Velika osječka i hrvatska glumica Ana Stanojević, ikona osječkog HNK, preminula je iznenada poslije kratke bolesti 1. prosinca 2023. u 77. godini. Rođena Požežanka, još kao gimanzijalka zaljubila se u glumu. Profesionalnu glumačku karijeru počela je u Varaždinu 1972. godine, ali je iste godine promijenila sredinu i prešla u Osječanima omiljenu više


ZLATA KOVAČIĆ (29. siječnja 1948. – Split, 14. listopada 2023.)

Inspicijentica i šaptačica koja je živjela kazalište

Zlata Kovačić bila je dio onog svijeta koji je rad u kazalištu osjećao kao povlasticu. Cijeli svoj radni vijek provela je i proživjela kao inspicijentica i kao šaptačica. Radu je pristupala potpuno posvećeno, s puno srca, radosti i poštovanja, entuzijazma i znanja. Bila je uistinu dio glumačke, kazališne obitelji.

Piše: Branka Primorac

Objavljeno: 15. siječnja 2024. U crnom mjesecu za splitsku kazališnu zajednicu, u listopadu 2023. osim dramaturga Vjerana Zuppe te odvjetnika i omiljenog ravnatelja Ivice Restovića (1979-1991), 14. listopada u 76. godini preminula je dugogodišnja inspicijentica i šaptačica Zlata Kovačić – „dobri duh splitskog teatra“, napisali su kolege iz HNK Split. Pri tome ističu: „Desetljećima je više


IVICA RESTOVIĆ (Nerežišća, 1948. – Split, 17. listopada 2023.)

Jedna od najznačajnijih ličnosti u povijesti splitskog i hrvatskog teatra

Ivica Restović je preporodio teatarski život Splita pažljivim kadroviranjem stalnog ansambla i odabirom vrsnih i hrabrih vanjskih suradnika koji trebaju kazališnoj kući s velikim ambicijama. U njegovom plodnom razdoblju izvedeno je 145 dramskih, opernih i baletnih premijera, a produkcija splitske nacionalne kazališne kuće bila je cijenjena u kulturnoj javnosti cijele tadašnje države.

Piše: Branka Primorac

Objavljeno: 14. siječnja 2024. U spomen nekadašnjem intendantu Ivici Restoviću, dan poslije njegove prerane smrti, HNK Split objavio je nekrolog u kojem s velikim poštovanjem govori o čovjeku koji je „jamačno jedan od najznačajnijih ljudi u povijesti splitskog i hrvatskog teatra”. Pravnik po struci, bez iskustva u kazališnoj izvedbenoj umjetnosti, dužnost intendanta preuzeo je 1. više


Festivali 2022.

73. Dubrovačke ljetne igre 1. HamletProdukcija i izvođenje: Festivalski dramski ansamblAutor:William ShakespeareRedatelj: Paolo Magelli 2. LjubovniciProdukcija i izvođenje: Festivalski dramski ansamblAutor:nepoznati autorRedatelj: Aleksandar Švabić 3. Glava lavaProdukcija i izvođenje: Festivalski dramski ansamblAutor:Ivan SalečićRedateljica: Aida Bukvić 4. Priča o kotačuProdukcija i izvođenje: Kazalište Mala scenaAutori:Ivica Šimić i Marijana NolaRedatelji: Ivica Šimić i Ivana Peroš 5. Kraljevna na više


31. FESTIVAL GLUMCA, Vinkovci, Vukovar, Županja, Otok i Ilok, od 11. do 19. svibnja 2024.

Raspisan natječaj za 31. Festival glumca

Sudionici Festivala predstave će igrati u gradovima Otoku, Vukovaru, Županji, Vinkovcima i Iloku. Grad domaćin 31. Festivala glumca je grad Otok. Popis izabranih predstava koje će sudjelovati na 31. Festivalu glumca bit će objavljen 2. travnja 2024. godine.

Priredio: Željko Anzulović, 22. prosinca 2023. U ime Hrvatskog društva dramskih umjetnika i Vukovarsko-srijemske  županije, suutemeljitelja Festivala glumca, Festivalsko vijeće raspisalo je natječaj za 31. Festival glumca, koji će se održati od 11. do 19. svibnja 2024. godine. Za sudjelovanje na Festivalu glumca mogu se prijaviti kazališne predstave premijerno izvedene od 1. siječnja do 31. prosinca više


Intervju: VESNA REŽIĆ, scenografkinja

Dobra predstava nastaje iz sinergije svih raspoloživih izražajnih sredstava

„Scenografsko čitanje djelomično ovisi o redateljskom konceptu, a publici ne treba podilaziti, ali ni biti intelektualno arogantan. Treba se nadovezati na ono što publika zna i otvoriti joj nova značenja. To je, generalno govoreći, svrha kazališta, pa tako i operne predstave Samson i Dalila HNK-a u Osijeku.“

Razgovarao: Luka Nalis

8. 1. 2024. – Vesna Režić već niz godina oplemenjuje hrvatske kazališne prostore svojim atraktivnim scenografskim rješenjima. Produkcija opere Samson i Dalila Camillea Saint-Saënsa dobila je nagradu hrvatskog glumišta 2022. godine za najbolju scenografiju, a scenografsko rješenje potpisuje upravo naša sugovornica. Osim o nagrađenoj produkciji, s Vesnom Režić razgovarali smo i o svim aspektima izrade više


Intervju: LANA KOS, sopranistica HNK-a u Zagrebu

Govorim kao mezzosopran, tamna je zapravo moja prirodna boja glasa 

„Uloga Magde de Civry zahtjeva posebnu pripremu jer je riječ o operi koja ne samo da u Hrvatskoj nije izvođena, uz izuzetak koncertne izvedbe koju ste spomenuli, nego je vrlo rijetko izvođena i u svijetu. Uloga je to koju prilikom pripreme uzimaš kao nešto što ti je potpuno novo. Nije to poznat teren poput Tosce ili Violette koje se tijekom pripreme već nalaze u uhu.”

Razgovarao: Luka Nalis

Lana Kos jedna je od najsjajnijih zvijezda operne scene u Hrvatskoj. Povod za intervju bila je Nagrada hrvatskog glumišta koju je naša proslavljena sopranistica dobila za ulogu Magde de Civry u operi Lastavica Giacoma Puccinija (to joj je treća Nagrada hrvatskog glumišta, do sada je bila laureatkinja za uloge u operama Lucia di Lammermoor Gaetana više


26. Umjetnice dinastije Strozzi: Eliza Gerner kao spisateljica - Kazalište kao sudbina: hrvatske dramske dive

Glumica o glumicama

U današnje vrijeme kada, barem u produkciji pisanih tekstova ako ne i u praksi, raste svijest o često nepovoljnom statusu umjetnica i kulturnih radnica, nemoguće je ne primijetiti da je Eliza Gerner svojom knjigom posvećenom drugim ženama, kolegicama o kojima piše s mnogo razumijevanja i udivljenja pred njihovim umjetničkim doprinosima za hrvatsko glumište, bila i jedna od preteča ovih glasova.

Piše: Ljubica Anđelković Džambić

Sve memoarske zapise Elize Gerner povezuje ista privlačna sila teatra koja će, bez obzira na ostale interese koje je ova umjetnica tijekom života ostvarila (između ostalog je doktorirala s temom iz ekonomije) biti jedino i trajno nadahnuće za njezinih nekoliko knjiga, kojima je nastojala spriječiti – kako će i sama isticati, da važni momenti i više