TOMISLAV KURELEC (Karlovac, 11. svibnja 1942. – Zagreb, 14. srpnja 2024.)

Neizostavan glas hrvatske kazališne i filmske kritike

Tomislav Kurelec bio je hrvatski kritičar, dramaturg, redatelj te od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do nedavna odlaska jedan od najvećih autoriteta kazališne i filmske kritike u nas, jednako cijenjen među kolegama u svijetu.

Piše: Branka Primorac

12.3.2025. – Tomislav Kurelec, kritičar, dramaturg, redatelj, od sedamdesetih godina prošlog stoljeća do nedavna odlaska jedan od najvećih autoriteta kazališne i filmske kritike u Hrvatskoj, jednako cijenjen među kolegama u svijetu. Diplomirani komparatist, vrlo je rano počeo pisati kazališne kritike kao novinar kritičar na Radiju Zagreb (1965. – 1968.), svom prvom radnom mjestu. Ubrzo je više

---

IVAN IVICA KUNEJ (Zagreb, 14. prosinca 1931. – Zagreb, 23. veljače 2025.)

Čovjek iznimne energije i darovitosti u raznim područjima djelovanja

Ivan Ivica Kunej u svojim tridesetima i četrdesetima, kao član Komedijina glumačkog ansambla, u četrnaest je godina ostvario sedamdesetak uloga u repertoaru koji Komedija njeguje od osnutka do danas. Glumio je u drami, ali i plesao i pjevao u komediji i opereti, mjuziklu. Dokazivao se kao komičar, pjevač i plesač, a najplodnije godine bile su mu od 1955. do 1968.

Piše: Branka Primorac

11.3.2025. – Ivan Ivica Kunej bio je kazališni i filmski glumac te politički i kulturni djelatnik. Polovicu radnog vijeka proveo je u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija (1955. – 1978.), kao član glumačkog ansambla i potom organizacijski tajnik. Rođeni Zagrepčanin sa završenom Srednjom tehničkom školom, na razmeđi srednjeg i visokog obrazovanja donosi odluku koja nije bila više

---

MIRJANA DONADINI PERIĆ (Split, 1933. – Split, 11. veljače 2025.)

Pouzdana pjevačica koja je briljirala u operetnim ulogama domaćih autora

Mirjana Donadini Perić najviše se istaknula u operetama Ive Tijardovića. Tako se ponajbolje pamte njezini nastupi u komadu Mala Floramye, u kojima je bila i Mala Floramye i Šjora Petronila i Miss Eveline Beauty-Flower, te kapolavoru žanra Spli’ski akvarel, u kojem je tumačila uloge i Marice i Perine Štrambere.

Piše: Siniša Vuković

Naslovna fotografija: Mirjana Donadini Perić (Rosalinda), Johann Strauss ml., Šišmiš, HNK Split 9.3.2025. – Odlaskom Mirjane Donadini Perić splitska operna scena ostaje bez jedne od važnih opruga iz stare garde solistica u mehanizmu kazališnog života najvećeg dalmatinskoga grada. Sopranistica rođena 1933. godine u Splitu značajnim je doprinosom obilježila desetljeća Splitske opere između Drugoga svjetskog rata više

---

GORAN JURIĆ (Karlovac, 1983.), dobitnik Nagrade hrvatskog glumišta 2024. za ulogu Wotana u operi Rajnino zlato Richarda Wagnera, u produkciji HNK-a Ivana pl. Zajca Rijeka

Monumentalni dramski glasovi gravitacijski savijaju režiju kako lirski glasovi nisu u stanju

„Rastrganost između božanskog i ljudskog je ono što Wotana razlikuje od plošnih svemogućih božanstava. Njegova ranjivost i proračunatost u kombinaciji s božanskom prirodom otvaraju pregršt mogućnosti u glazbenom smislu.“

Razgovarao: Luka Nalis

9.3.2025. – Hrvatski bas Goran Jurić jedan je od najuspješnijih predstavnika mlađe generacije hrvatskih opernih umjetnika koji svoju karijeru gradi u Njemačkoj gdje je član Državne opere u Stuttgartu, dok je prethodno bio član Bavarske državne opere u Münchenu. Jurić je čovjek široke naobrazbe, što je razvidno iz ovog razgovora za koji je neposredni povod više

---

ŽELJKO KÖNIGSKNECHT (Vukovar, 12. veljače 1961.), dobitnik Bobijeve nagrade za najboljeg glumca za ulogu u predstavi Pljuska u produkciji Satiričkog kazališta Kerempuh

Nijedna vlast ne voli čuti kritike na svoj račun, ali i u socijalizmu smo radili vrlo oštre predstave

„Pljuska je u svojoj osnovi komedija intrige i konverzacije. E, sad, kada se na to nadoda i njen političko-satirički element, onda je to prava poslastica za publiku. A ova predstava je izvrstan primjer politički angažiranog teatra i izvrsno odražava stanje današnjeg hrvatskog društva.“

Razgovarao: Borna Vujčić

8.3.2025. – Željko Königsknecht je glumac čija karijera, protežući se preko četrdeset godina, nije obilježena samo kvantitetom uloga, nego i kontinuiranim istraživanjem raznolikosti kazališnog izraza – od satiričnih komedija do dramskih studija karaktera. Königsknechtov umjetnički put karakterizira učestalost pohvala i priznanja struke, od Zlatnog smijeha na Danima satire, preko Zlatne jabuke za mlade umjetnike, do više

---

Intervju: DAMIR BARTOL INDOŠ, dobitnik Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo na području kazališne umjetnosti

Ne mogu pristati na to da je umjetnički čin inferiorniji kirurškom zahvatu

„Glavni šahtofonski projekt bruitizma za zvuk i tijelo je nastavak istraživanja panceriziranog instrumentarija, oklopljavanja klasičnih instrumenata u oštre, metalne, piramidalne konstrukcije unutar kojih su instrumenti jednom zauvijek sarkofagizirani, premreženi jakim oprugama koje se opiru pokretanju. Radimo na onemogućavanju uobičajene virtuoznosti muziciranja, ali i na pronalasku njegovih izvedbenih i zvučnih potencijala. Klasični instrument je na taj način sačuvan, konzerviran za umjetnički rad protiv svog programa.“

Razgovarala: Katarina Kolega

Susretati godinama Damira Bartola Indoša po različitim kazališnim, uglavnom neintistucionalnim prostorima, za mene je velika čast. Kad je jedan od gledatelja, tih je i samozatajan, u razgovoru oduševljava me duhovitošću i znanjem, dok stvara i izvodi svoju umjetnost fascinira me njegova autentičnost, dosljednost, strast, jedinstvenost. Prošle godine struka mu je uručila Nagradu Vladimir Nazor za više

---

LUKRECIJA BREŠKOVIĆ (Dubrovnik, 30. kolovoza 1940. – Zagreb, 11. veljače 2025.)

Legenda zagrebačkog mjuzikla i značajna figura Komedijine povijesti

Lukrecija Brešković pripadala je onom krugu Komedijinih umjetnika koji su se, od kraja 1960-ih do kraja 1990-ih, intenzivno posvetili izvođenju hrvatskih mjuzikala i sudjelovali u stvaranju pojma „zagrebačke škole mjuzikla“ pod vodstvom Vlade Štefančića. U Komediji su je od milja zvali Kike. Bila je posebna. Zračila je šarmom na sceni i u privatnom životu, pozitivnom energijom i vedrinom.

Piše: Davor Schopf

1.3.2025. – Lukrecija Brešković provela je cijeli radni vijek u Zagrebačkom gradskom kazalištu Komedija, u radnom odnosu od kraja 1963. do kraja 2000. godine. Pripadala je onom krugu Komedijinih umjetnika koji su se, od kraja 1960-ih do kraja 1990-ih, intenzivno posvetili izvođenju hrvatskih mjuzikala i sudjelovali u stvaranju pojma „zagrebačke škole mjuzikla“ pod vodstvom Vlade više

---

FEĐA ŠEHOVIĆ (Bileća, 16. ožujka 1930. – Dubrovnik, 1. veljače 2025.)

Komediograf i romanopisac trajno nadahnut Dubrovnikom

Rani dubrovački ciklus Feđe Šehovića, osim dramskih djela, čini i ciklus od šest romana objedinjenih naslovom Dubrovačka tralalalogija objavljivanih u rasponu od gotovo petnaest godina. Iako je planirao još nekoliko romana unutar ovog opsežnog ciklusa, objavio ih je kasnije kao samostalne i nove naslove jednako romansirajući i dopisujući svoju fascinaciju Dubrovnikom.

Piše: Davor Mojaš

1.3.2025. – Svestrani stvaralački opus Feđe Šehovića u mnogim svojim književnim i kazališnim  rukavcima i njegovim životnim dionicama neraskidivo je vezan za Dubrovnik, grad koji mu je bio trajnim nadahnućem i inspirativnim ishodištem za bogatu kronologiju umjetničkih prinosa, kulturnih inicijativa i ostvarenih projekata. Rođen je u Bileći, 16. ožujka 1930. godine. Na Filozofskom fakultetu u više

---

Intervju: HELENA BULJAN (Đurđenovac, 9. srpnja 1941.), dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje – DRAMA

Moramo raditi na svojoj intimnoj, unutarnjoj slobodi

„Glumci svoje grčeve često prikrivaju i gledatelji ih ne trebaju primijetiti, no ja sam imala stalnu potrebu raditi na sebi i osloboditi se svega što me sputava. Htjela sam da i mladi ljudi to osvijeste, da dišu slobodno, da nemaju strahova, jer jedino slobodan čovjek može biti kreativan.“

Razgovarala: Katarina Kolega

25.2.2025. – Veličina bilo koje osobe, a posebice umjetnika, nije samo u njegovim djelima, nego u cjelokupnoj osobnosti. Glumica Helena Buljan velika je ne samo zbog upečatljivih interpretacija široke lepeze najzahtjevnijih uloga kojima je tijekom dugogodišnje karijere oduševljavala publiku i struku, nego i zbog samozatajnosti, samokritičnosti, skromnosti, prijateljske topline, optimizma i duboke introspekcije kojima me više

---

Intervju: LANA MENIGA (Wels, Austria, 1996.), dobitnica Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju žensku ulogu u lutkarskim predstavama ili predstavama za djecu i mlade, 2024.

I dalje se borimo protiv duboko ukorijenjenih predrasuda i očekivanja koja su usmjerena prema ženama

„Naslov Možeš biti sve što želiš zvuči kao afirmativna poruka, ali kada ga stavimo u kontekst društvenih očekivanja, on postaje i ironičan. Postavlja pitanje – možemo li doista biti sve što želimo ili smo ograničeni normama i stereotipima?“

Razgovarao: Borna Vujčić

24.2.2025. – Lana Meniga, uz stalni angažman u ansamblu GDK Gavella, ostvarila je značajne uloge i na nezavisnoj sceni. U koprodukciji Umjetničke organizacije Punctum, T25 i KunstTeatra, nastala je predstava Možeš biti sve što želiš. Autorica Ivana Vuković godinama je gradila tekst, prikupljajući primjere mizoginije u svojevrsnom arhivskom radu – od starih brojalica i viceva više

---