8. Umjetnice dinastije Strozzi: MARIJA RUŽIČKA-STROZZI (Litovel, Češka, 3. kolovoza 1850. – Zagreb, 28. rujna 1937.) (1. dio)

Od opernog pjevanja prema dramskoj glumi

Majka je Mariju dala na glazbeno školovanje u Glazbeni zavod gdje je učila pjevanje, kod Emanuela Simm i Vatroslava Lichteneggera, ali je zbog preuranjenih nastupa, pretrpjele oštećenja glasnica zbog čega je školovanje nastavila kao dramska glumica. U jesen 1867. započela je djevojčina poduka u Freudenreichovoj priručnoj glumačkoj školi, a Marija Ružička debitirala je već u prvim danima siječnja.

Piše: Lucija Ljubić

U gradiću Litovelu u Moravskoj rođena je 3. kolovoza 1850. godine Marija Ružička, kći Leopolda i Tereze, rođene Mauler, a krštena je 5. kolovoza kao Marija Tereza. Njezin otac Leopold, podrijetlom Poljak, bio je glazbenik bez stalnog zaposlenja, a obitelj je živjela u skromnim materijalnim uvjetima. U Litovel je svratila njemačka kazališna družina u kojoj više

Intervju: NIKA IVANČIĆ

Pomaknute uloge mi se sviđaju, ali voljela bih glumiti i u predstavama psihološkog realizma

„Mislim da se još uvijek vrlo površno obrađuju ženske teme u teatru, ozbiljan pristup tome nedostaje. Žene bi trebale više pisati tekstove koje tematiziraju stvari koje nas muče iz naše perspektive. Mislim da nam je svima dosta stereotipnih predstava u kojima se sve vrti oko pms-a, menstruacije i muško-ženskih odnosa.” Nika Ivančić za ulogu u predstavi Realisti Teatra Exit 2022. godine primila je Nagradu hrvatskog glumišta za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina.

Razgovarala: Katarina Kolega

Energična Puljanka Nika Ivančić, otkako je 2019. završila studij glume u Rijeci, ima pune ruke posla. Glumila je u dvadesetak vrlo različitih predstava u kojima je pokazala širok glumački raspon, a u svojoj kratkoj karijeri osvojila je mnoge domaće i regionalne nagrade. Monodrama Cabaret Valeska, njezin diplomski rad, proglašena je najboljom predstavom na 9. BE:FEMONU više

Promovirana monografija Hrvatski film u 21. stoljeću Zlatka Vidačkovića i Ive Rosande Žigo

„Monografija ukazuje na važnost filmske kritike, jer valorizacija kritičara je ono što daje detaljnu krvnu sliku jedne kinematografije, ono što donosi analizu svih aspekata nekog filma, ono što ukazuje na vrline i mane koji film čine umjetničkim djelom ili šundom, i na taj način pomaže kinematografiji da bude sve bolja, a znanstvenim istraživačima daje građu za analize, usporedbe i komentare.”

Priredila: Katarina Marić, 7. rujna 2023. U srijedu, 6. rujna 2023. u Foajeu HNK u Zagrebu održana je promocija znanstvene monografije Hrvatski film u 21. stoljeću – Dugometražna igranofilmska produkcija i dnevna novinska filmska kritika od 2001. do 2022. godine, koju su napisali dr. sc. Zlatko Vidačković i dr. sc. Iva Rosanda Žigo. Promociju je uz više

56. Međunarodni festival kazališta lutaka PIF

PIF (Pupteatra Internacia Festivalo) – Međunarodni festival kazališta lutaka pokrenuo je 1968. Studentski esperantski klub te je u svom prvom izdanju doživio velik i pozitivan odjek u javnosti, ali i na međunarodnoj lutkarskoj sceni. Tijekom duge povijesti, PIF je publici predstavio više oko 950 lutkarskih predstava iz 474 kazališta iz 55 zemlje sa svih kontinenata.

Priredio: Željko Anzulović, 4. rujna 2023. Od petka, 15. do četvrtka, 21. rujna 2023. na raznim mjestima u gradu – KC Travno, KIC, ZKL itd., održava se 56. Međunarodni festival kazališta lutaka PIF, koji okuplja najpoznatija svjetska i domaća lutkarska kazališta. Svečano otvorenje bit će u petak, 15. rujna u 20 sati u dvorani Kulturnog centra više

7. Umjetnice dinastije Strozzi: LJUBICA OBLAK-STROZZI (VIOLETTA DE STROZZI) (Sarajevo, 28. travnja 1896. – New Milford, Connecticut, 23. ožujka 1981.) 2. dio

Jedna od najsjajnih hrvatskih soprana koja je danas gotovo zaboravljena

Posve se jasno kakva je to velika pjevačica i vokalna umjetnica bila i nesporno je da je u nizu sjajnih hrvatskih soprana Ljubica Oblak-Strozzi jedna od najvećih. Kod nas je, nažalost, nedovoljno poznata i priznata, da ne kažemo zaboravljena, a u Berlinu je se i danas sjećaju.

Piše: Marija Barbieri

Dana 1. rujna 1924. Violetta de Strozzi stupila je u angažman u berlinsku Državnu operu. Bilo je to doba procvata Opere koju je vodio poznati skladatelj i dirigent Max von Schilings (1868-1923). Brzo se uklopila u ansambl i postala jedna od njegovih vodećih članova. Iskoristila je do maksimuma svoj krasan, snažan, ujednačen dramski sopran velikog više

6. Umjetnice dinastije Strozzi: LJUBICA OBLAK-STROZZI (VIOLETTA DE STROZZI) (Sarajevo, 28. travnja 1896. – New Milford, Connecticut, 23. ožujka 1981.) 1. dio

Glas za velike scene i egzotična pojava koja fascinira

Ljubica Oblak-Strozzi nezadovoljna zaposlenjem u Zagrebu, otišla na audicije u Berlin i prihvatila dvogodišnji angažman u Wroclawu. Tamošnji tisak hvalio je njezin lijep i jak glas, rasnu i fascinantnu scensku pojavu, virtuozne plesne pokrete i izražajnu mimiku.

Piše: Marija Barbieri

Dok je Maja de Strozzi bila apsolutna miljenica zagrebačkog opernog i koncertnog života i njegova svojevrsna ikona, druga žena njezina brata Tita, Ljubica Oblak, nije se zadovoljila Zagrebom, njezin je glas bio za velike scene, i krenula je u svijet.  Ljubica Oblak rođena je 28. travnja 1896. u Sarajevu. Odrasla je u Zagrebu, gdje je više

Intervju: ANA MARIA ŠTEFANAC

Nismo striktno okrenute mladima, nego svima koji žele kvalitetnu komediju

Mlada glumica Ana Maria Štefanac završila je studij glume na Fakultetu za film i scensku umjetnost u Zagrebu, a magistra glume postala je 2020. na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Iako je nastupala u kazališnim institucijama, poput HNK Ivan pl. Zajc iz Rijeke, najviše uloga ostvarila je na nezavisnoj sceni. No, ideju za njezino scensko viđenje Duge prepoznalo je Narodno sveučilište Dubrava u Zagrebu i nije se prevarilo jer je Ana Maria Štefanac dobila prvu nagradu za najbolje glumačko ostvarenje na 16. Festivalu Mali Marulić u Splitu.

Razgovarala: Katarina Kolega

Autor naslovne fotografije: Filip Malenica Kako ste došli na ideju da Šimunovićevu pripovijetku Duga postavite u monološkoj formi? Tu mi je priču tata čitao od malih nogu. On je od svoje osnovne škole sanjao o tome da postavi predstavu o Dugi i to u formi monodrame. Iz perspektive dječaka. Toliko je o tome govorio da više

MELANIJA DUGANDŽIĆ (Klakar, 22. veljače 1939. – Zagreb, 18. srpnja 2023.)

Karakterna dramska glumica sjajne dikcije i nepatvorene emotivnosti

Melanija Dugadžić sjajnom dikcijom i nepatvorenom emotivnošću bez napora je svladavala i stih i prozu, okušavši se s uspjehom u klasici i u suvremenim komadima. Dugandžić je ostala vjerna Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu punih četrdeset godina, utkavši svoj umjetnički rad u povijest naše najveće kazališne institucije.

Piše: Vesna M. Muhoberac

Velik je i dug niz iznimnih glumaca i glumica koji su napustili hrvatsku kazališnu pozornicu posljednjih godina i prešli u vječnost i (ne)zaborav. Melanija Dugandžić, hrvatska kazališna i televizijska glumica, vjerna Hrvatskome narodnome kazalištu u Zagrebu cijelu svoju kazališnu karijeru – od 1964., kad postaje stalnom članicom središnje nacionalne kuće do umirovljenja 2005., preminula je više

Intervju: PETRA CICVARIĆ

Empatija i glumački osjećaj za ritam i ljudsku prirodu nadopunjuju moju intuiciju za pisanje

„Tema teksta Semafor odabrala je mene. Dvije majke koje imaju sinove s poremećajem iz spektra autizma, pitale su me može li se napraviti predstava koja će javnost educirati o autizmu i koja će maknuti stigmu s autizma. U početku sam mislila kako je to prevelik zalogaj za mene (i društvo), ali su se počele događati stvari oko mene koje su mi dale do znanja da se predstava na tu temu mora napraviti.”

Razgovarao: Borna Vujčić

Petra Cicvarić na Marulovim danima zaslužila je nagradu za svoj dramski tekst Semafor, ali nije to bio prvi put da ju je struka nagradila. Inače članica ansambla Zorinog doma u Karlovcu, prepoznata je u javnosti po ulogama u TV-serijama i progovaranju u medijima o pitanju majčinstva. Dosad ste se u području kulture većinom bavili glumom. više

Intervju: MARJAN NEĆAK

Od početka sudjelujem u razvoju Music Theatrea, iz kojeg sam puno naučio kao skladatelj i redatelj

„Moj način rada u kazalištu je jako sličan filmu; glazba i najvažniji scenski elementi su pripremljeni već na prvoj probi da bi se s glumcima mogle istražile sve mogućnosti. Važno da taj prostor postane njihova intimna arena, a ne stres koji dolazi sedam dana do premijere.”

Razgovarao: Borna Vujčić

Marjan Nećak primarno je skladatelj, ali od 2013. nadalje upušta se i u kazališnu režiju te je u raznim ulogama autorski potpisao više od 200 predstava. Režirao je tekstove nagrađivane na četrdesetak festivala, a povod ovom razgovoru je Marul za režiju predstave Kabaret Kaspar Tene Štivičić u produkciji  Drame Slovenskog narodnog gledališča. Nećak je također više