ANJA PLETIKOSA (Zagreb, 31. srpnja 1987.), dobitnica Nagrade za dramaturgiju predstave Smrt u Dubrovniku Dramskog studija Prazan prostor, na 35. Marulićevim danima

Dramaturgija je pitanje socijalne i emotivne inteligencije

„Voljela bih se pozabaviti adaptacijom nekoga ogromnog klasika. Voljela bih raditi s nekim od redatelja s kojima još nisam imala priliku raditi. Strašno me intrigiraju intimne teme smrti, sjećanja i djetinjstva, ali i društvenih nepravdi u ovo neofeudalno doba u kojem živimo. No što god se desilo, želim da moj rad uvijek bude iskren i posvećen kakav je dosad bio, bez fige u džepu, ali i bez kompromisa.“

Razgovarao: Borna Vujčić

15.6.2025. – Anja Pletikosa pripada redu onih kazališnih autorica čiji se rad ne mjeri samo brojem projekata nego i dubinom etičkog i društvenog promišljanja koje unosi u svaki od njih. Kao dramaturginja i dramska spisateljica svoj je profesionalni put izgradila na razmeđi nezavisne scene, za koju kaže da je „razdrmala klasično uštogljeno kazalište“, i velikih više

GORAN GOLOVKO (Split, 17. travnja, 1965.), dobitnik Nagrade za režiju za predstavu Nije pas beštija Gradskog kazališta lutaka Split, na 35. Marulićevim danima

Smoje je na Šarkova usta odašiljao satirične strelice

„Stručni žiri prepoznao je estetske dosege predstave Nije pas beštija, tim više što se jedna lutkarska predstava za odrasle na prestižnom Festivalu hrvatske drame mogla percipirati samo kao kuriozitet ili šaljivi dodatak njegovom ozbiljnom dramskom programu. Marulićevi dani iz godine u godinu dokazuju svoju svrhu i važnost u promicanju hrvatskoga dramskog pisma i traganju za novim, drugačijim izvedbenim pristupima i formama.“

Razgovarao: Borna Vujčić

15.6.2025. – Rijetki su redatelji na hrvatskoj kazališnoj sceni čiji rad s jednakom predanošću i znatiželjom obuhvaća dramu, operu i, kako je recentno dokazao, inovativno lutkarstvo. Goran Golovko pripada upravo tom krugu svestranih kazališnih umjetnika, a njegov redateljski potpis, utkan u repertoare brojnih nacionalnih i gradskih kazališta, odlikuje se promišljenim pristupom tekstu i dubokim razumijevanjem više

TOMISLAV ZAJEC (Zagreb, 12. ožujka 1972.), dobitnik Nagrade Marin Držić za suvremeni dramski tekst na 35. Marulićevim danima za predstavu Nestajanje HNK-a u Zagrebu.

Nisam pisac koji svoje tekstove režira dok ih ispisuje

„Nagrada Marin Držić uvijek je dobrodošla stimulacija kazalištima, kao što je i sama nagrada svojevrsni reflektor koji može pokazati u kojem se smjeru i na koji način razvija suvremeno hrvatsko dramsko pismo.“

Razgovarao: Borna Vujčić

14.6.2025. – Tomislav Zajec ime je koje u suvremenoj hrvatskoj književnosti i kazalištu već desetljećima ispisuje stranice prožete specifičnom autorskom vizijom, gdje se precizna dramska mehanika susreće s dubokim uranjanjem u kompleksnost ljudskih odnosa i društvenih trauma. Kao višestruko nagrađivani pjesnik, romanopisac i dramatičar, te kao utjecajni redoviti profesor na Odsjeku dramaturgije Akademije dramske umjetnosti više

MILKO ŠPAREMBLEK (Prevalje, Slovenija, 1. prosinca 1928. – Zagreb, 25. veljače 2025.)

Koreograf koji je ples utkao u sjećanje čitave generacije

„Volio je plesače, razumijevao je njihove probleme, vjerovao im je. Njegovo mjesto na klupi u dvorani, mrvice duhana smotane cigarete, puno poezije, puno sjajne glazbe, puno boje, puno novih saznanja – sve je to nama donosio Milko Šparemblek. Bilo je to za nas veliko vrijeme učenja, škola svih kazališnih umijeća, jer bez takvog znanja nema kompletnoga umjetnika.“ (Ljiljana Gvozdenović)

Piše: Ljiljana Gvozdenović

31.5.2025 – Ispratili smo Milka Šparembleka. Koliko se poznajemo, je li dugi niz godina i brojnih predstava postao nejasan i dalek u prostoru vremena ili ipak nije? Sjećanja se pojavljuju kao kakav akvarel, ne posve jasna ali posve bliska. Ma koliko plesači pamtili koraka i muzičkih fraza, u sjećanju ostaje značajan prostor za one čiji više

JAN KOVAČIĆ (Zagreb, 15. veljače 1999.), dobitnik posebnoga priznanja na 18. Gumbekovim danima za predstavu Balade Zagrebačkoga gradskog kazališta Komedija

Predstavom Balade vodim publiku u prekrasan svijet Krležinih misli

„Balade Petrice Kerempuha su tako prekrasno komplicirano djelo. Cijeli proces nastanka mojih Balada počeo je od glazbe. Prvo sam napisao song o grofu Kegleviću. Uzeo sam Krležinu Keglovichianu i stihovima dodao pratnju. To je krenulo dalje, pa sam iduće stvorio song za Gumbelijum rožu – glazba je bila vjetar u leđa koja je tome dala strukturu. Ljudi imaju priliku vidjeti predstavu na koju sam jako ponosan.“

Razgovarao: Borna Vujčić

23.5.2025. – Jan Kovačić začetak svoje izvođačke karijere utemeljio je na svestranosti i predanosti zanatu. Njegov umjetnički put započeo je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, gdje je stekao jedinstveno obrazovanje na smjeru glume i lutkarstva. Upravo je studij u Osijeku Kovačiću pružio duboku poduku iz mjuzikla pod vodstvom Veronike Hardy, usadivši mu više

NAGRADE I PRIZNANJA 32. FESTIVALA GLUMCA

Slavlje glume i kazališta, u srcu Slavonije

Festival glumca i ove je godine pokazao snagu i važnost kazališta kao mjesta susreta, emocije i zajedništva. Nagrada Vanja Drach za najbolju predstavu u cjelini pripala je predstavi Tere i Luce Kazališta Planet Art, u režiji Marka Torjanca.

19.5.2025. – Zavjesa je spuštena na 32. Festival glumca, jedinstvene manifestacije u organizaciji Hrvatskog društva dramskih umjetnika i UO Asser Savus, koja je i ove godine okupila najistaknutije glumce i kazališta iz cijele Hrvatske. Festival se održavao od 9. – 17 svibnja 2025. godine u gradovima Vukovarsko-srijemske županije: Vukovaru (grad domaćin), Vinkovcima, Iloku, Otoku i više

32. FESTIVAL GLUMCA, Županja, Vinkovci, Ilok, Otok i grad domaćin Vukovar, od 9. do 17. svibnja 2025.

Izabrane predstave 32. Festivala glumca

„Vodio sam se jednostavnim, ali ključnim kriterijem: glumačkom igrom. Glumcem. Njegovom istinom, prisutnošću, svježinom i posvećenosti.“ (Goran Grgić, izbornik)

2.5.2025. – Izbornik 32. Festivala glumca Goran Grgić u obrazloženju navodi: „Vodio sam se jednostavnim, ali ključnim kriterijem: glumačkom igrom. Glumcem. Njegovom istinom, prisutnošću, svježinom i posvećenosti. Odluke nisu bile lake, jer je bilo mnogo vrijednih i nadahnutih predstava, ali su iskrene. Stojim iza njih. Znam da selekcije mogu izazvati i radost i razočaranje. I više

RIJEČ IZBORNIKA 32. FESTIVALA GLUMCA

Izuzetna raznolikost kazališnih izraza, poetika i glumačkih energija

„Festival glumca nezaobilazno je susretište hrvatske glumačke scene – prostor zajedništva, razmjene i kazališne ljubavi. Ako čvrsto obranimo atmosferu umjetničke slobode, i glumačke zaigranosti, možemo s optimizmom gledati prema budućnosti hrvatskog teatra.”

Piše: Goran Grgić

1.5.2025. – „Izreci što osjećaš, ne što se očekuje da kažeš.“ (Shakespeare, Kralj Lear) Vodim se ovom mišlju dok izgovaram Riječ izbornika – ne zato što bih morao, nego zato što osjećam zahvalnost i odgovornost. Biti izbornik Festivala glumca nije samo organizacijski zadatak, to je ukazano povjerenje jednom među jednakima da prepozna i istakne ono više

ŽELJKO VUKMIRICA VUK (Zagreb, 11. listopada 1953. – Zagreb, 3. svibnja 2025.)

Kazališni čarobnjak velike karizme i scenske energije

Željko Vukmirica otišao je iznenada i ostavio duboku prazninu u hrvatskom glumačkome svijetu. Bio je prema svemu drukčiji, izvanserijski, veliki kazališni i filmski glumac, Zagrepčanin rođenjem, umjetnik cijeloga svijeta. Sve je mogao izvesti, pravi glumac, histrion, iznimne pojavnosti, izvrsno je pjevao, svirao niz instrumenata, plesao, bio vrlo spretan i strastven u glumi.

Piše: Vesna M. Muhoberac

8.5.2025. – Jedan od najkarizmatičnijih hrvatskih glumaca srednje generacije, dramski umjetnik, u glumačkoj mladosti enfant terrible, Željko Vukmirica Vuk napustio nas je iznenada, 3. svibnja 2025., kao jedan od onih ljudi za koje smo mislili da neće nikad otići, jer su snažni u tijelu, glavi i umu i imaju još toliko kazališnih ideja koje sad više

MATIJA ŠAKORONJA (Zagreb, 15. travnja 1992.), dobitnik Nagrade za najboljega glumca na 18. Gumbekovim danima u predstavi Prekid preko veze Kazališta Moruzgva

Nezavisna scena oduvijek je bila dio mog glumačkog puta

„U Hrvatskoj nezavisna scena raste i raste. Sve je više mladih umjetničkih organizacija i trupa s izvrsnim predstavama i to me jako veseli. Nadam se da će u budućnosti dobivati i veće poticaje za svoje projekte.“

Razgovarao: Borna Vujčić

30.4.2025. – Matija Šakoronja glumac je čiju specifičnu scensku okretnost i vještinu transformacije potvrđuju brojni nizovi nagrada i nominacija. Od matičnog Satiričkog kazališta Kerempuh do raznolikih projekata na nezavisnoj sceni, Šakoronjina karijera obilježena je žanrovskom širinom, no s jasnim afinitetom prema komičnom izrazu. Njegova sposobnost munjevitog prebacivanja iz uloge u ulogu, nerijetko prožimajući i najozbiljnije više