DESA BEGOVIĆ MRKUŠIĆ (Orebić, 6. rujna 1933. - Zagreb, 5. travnja 2024.)

Plemićki uznosita gospođa sa Straduna

Desa Begović Mrkušić svojom glumačkom prepoznatljivošću, posvećenošću, ljubavi prema teatru i osobnošću ostavila je važan trag u novijoj povijesti hrvatskog glumišta, a posebice u repertoarnim kronologijama Dubrovačkih ljetnih igara i Kazališta Marina Držića u Dubrovniku.

Piše: Davor Mojaš

Svoj prvi susret s kazalištem, pozornicom, glumačkim izazovima i zagovorima Desa Begović Mrkušić imala je u KUD-u Marin Držić koji je krajem 40-tih i početkom 50-tih godina prošlog stoljeća vodio Stijepo Stražičić, okupljajući dubrovačku mladost i dramske amatere. Iz tog dubrovačkog teatarskog kruga stasale su generacije glumaca koji će kasnije obilježiti hrvatsko glumište, a posebice više


Intervju: ARETA ĆURKOVIĆ (Đakovo, 6. ožujka 1973.) – 30 godina umjetničkog djelovanja na sceni i filmu

Uvijek sam nastojala na sceni biti ogoljena i iskrena

„Karakterima i talentima smo, ipak, za nešto predodređeni. Uvijek govorim da je gluma izabrala mene. Glumac mora raditi, jer od zamišljanja kako bismo i što bismo – nemamo ništa. Što sam zrelija, sve više uviđam da nam se kroz karijeru dogodi tek određen broj fantastičnih projekata. Ako možemo zadržati barem neku pristojnu razinu kroz sve te godine, trebamo biti zahvalni, jer mnogo puta u projektima glumac nema moć utjecati na to kako će stvari ispasti.”

Razgovarala: Narcisa Vekić

Autorica naslovne fotografije: Marina Vojnović Buljubašić Glumica, lutkarica, prvakinja Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića – Areta Ćurković, prije dvije je godine, u sklopu 27. lutkarskog proljeća, u Vukovaru primila nagradu za životno djelo – Povelju Zvonko Festini za prinos glumačkoj umjetnosti hrvatskoga lutkarstva. No, u listopadu ove godine obilježava tek prvih 30 godina umjetničkoga rada. Kao malo koja više


2. SVI SMO MI NAHERO, 21. - 24. OŽUJKA 2024.

Festival nezavisne umjetničke scene namijenjen djeci i mladima

Drugi festival nezavisne umjetničke scene Svi smo mi nahero održava se od četvrtka do nedjelje, 21. do 24. ožujka s brojnim predstavama, radionicama i glazbom u Centru za kulturu i informiranje Maksimir (CKIM, Švarcova 18).  Iza festivala Svi smo mi nahero umjetnički i organizacijski stoji profesionalno-bračni par – kazališna redateljica Rajna Racz i glazbenik Marin više


17. GUMBEKOVI DANI, 8. - 25. ožujka 2024.

Festival se otvara premijerom predstave Dvosjed za troje u režiji Ivana-Gorana Viteza

17. Gumbekovi dani – festival kabareta i komedija, održat će se od petka, 8. ožujka do ponedjeljka, 25. ožujka u Histrionskom domu (Ilica 90) od 20 sati. Festival se otvara novom histrionskom premijerom, komedijom Dvosjed za troje (White Lies) britanskog dramatičara i pisca Roberta Shearmana, a na festivalu će gostovati i još 15 predstava. Dodjela nagrada održat više


Festivali 2023.

74. Dubrovačke ljetne igre 1. Vidi kako Lokrum pere zubeProdukcija i izvođenje: Festivalski dramski ansambl, Kazalište Marina DržićaAutorica: Ivana Lovrić JovićRedatelj: Paolo Tišljarić 2. LjubovniciProdukcija i izvođenje: Festivalski dramski ansamblAutor: nepoznati autorRedatelj: Aleksandar Švabić 3. Na Tri kralja ili kako hoćeteProdukcija i izvođenje: Dubrovačke ljetne igre, Zagrebačko kazalište mladihAutor: Grzegorz Jarzyna, Roman Pawłowski (prema motivima više


BRANKO IVANDA: Hrvatska poruka za Svjetski dan kazališta 27. ožujka 2024.

Strast prema kazališnoj umjetnosti koja obuzima zauvijek

„Vjerujem da je period priprema za stolom ključ kazališnog čina. To lutanje kroz labirint teksta na razmeđu osobnog i glumstvenog vrhunac je pretpremijernog kazališnog užitka.“

Piše: Branko Ivanda

Jesam li ja uljez ili gost? Kako je mene dopala čast da s malo riječi objasnim promjenu vlastitog neupitnog zanosa? Pola stoljeća vagao sam između filma i kazališta, čak planirao pretvarati kazališta u kinematografe, da bih na kraju otkrio očaravajuću tajnu koja je sadržana u jedinstvenom procesu nastajanja kazališne predstave. Kazalište pruža utočište jedinoj umjetnosti više


JON FOSSE (norveški pisac i dramatičar): Međunarodna poruka za Svjetski dan kazališta 27. ožujka 2024.

Umjetnost je mir

„Umjetnost, dobra umjetnost, na svoj prekrasan način uspijeva spojiti krajnje jedinstveno i univerzalno. Omogućuje nam da ono što je različito - mogli bismo reći, što nam je strano - doživimo kao univerzalno. Čineći to, umjetnost probija granice jezika, zemljopisnih predjela, zemalja.“

Piše: Jon Fosse

Tekst s engleskog prevela: Ivana Ostojčić Svaka je osoba jedinstvena, a opet i nalik svakoj drugoj osobi. Naš pojavni, vanjski izgled razlikuje se od drugih, naravno, to je sve lijepo, no ipak postoji nešto u svakome od nas što pripada samo toj osobi – kakva je samo ona. Mogli bismo to nazvati njezinim duhom, ili njezinom više


BRANKA BERETOVAC-VONDRAČEK (Zagreb, 17. lipnja 1944.) - Nagrada hrvatskog glumišta za svekoliko umjetničko djelovanje - OPERA

Neupitni prvi lirski sopran zagrebačke Opere ili Jelena iz snova

Branka Beretovac pjevala je ulogu Jelene prvi put 1964. kao dvadesetogodišnja debitantica i tri desetljeća poslije, 1994., kao neupitan prvi izbor za ulogu Zajčeve junakinje. Nije to bila umilna, plačljiva i plašljiva kći sigetskog junaka nego hrabra plemkinja, svjesna svojega položaja i dužnosti, predana životnoj ljubavi. Bila je lijepa i ponosita a pjevala je jednostavno krasno. Bila je Jelena iz snova i postala pojam, u cjelokupnosti ostvarenja vjerojatno nedosegnut.

Piše: Marija Barbieri

Naslovna fotografija: Branka Beretova (Jelena), Ivan pl. Zajc, Nikola Šubić Zrinjski Od deset djevojaka koje se odluče baviti pjevanjem, devet su lirski soprani, a od tih devet jedan ili dva ostvare zapaženu karijeru. U svijetu je to bila Mirella Freni, kod nas Branka Beretovac. Bila je idealan lirski sopran. Lijepim, zvučnim, kristalno čistim glasom, istančanom muzikalnošću, više


KOSTADINKA VELKOVSKA (Skopje, 3. lipnja 1948. – Zagreb, 10. ožujka 2024.)

Jasno sonce, niti zajdi, niti se pomrači: Vječni život između glume i glazbe

Kostadinka Velkovska u matičnom Satiričkom kazalištu Kerempuh i drugim kazalištima u četrdeset godina ostvarila je više od stotinu uloga od kojih izdvajamo: Tirza ili slast na ustima šumskog demona Damira Zlatara Freya, crnu operetu gdje nastupa u ulozi Majke; ulogu Lujze u Krv i košute Damira Zlatara Freya u produkciji Istarskoga narodnog kazališta; Aferu Fadila Hadžića gdje kao Barbara igra u režiji Roberta Raponje i produkciji Kerempuha; ulogu Majke Terezije u Svetici u tami i produkciji Narodnog pozorišta iz Sarajeva…

Piše: Dubravka Lampalov Mićunović

„Bilo je mnogo ljepote u mome djetinjstvu u skopskom Čairu i životu kojeg sam provela u Makedoniji. Rasla sam pored Vardara i preplivala ga s ostalom djecom na traktorskim gumama. Pjevali smo i plesali, to nam je u genima, a nedjeljom je cijela ulica čoporativno išla na izlet. Bilo je u mome susjedstvu Albanaca, Roma, više


Eliza Gerner, Milan Arko, Svjedoci Krležina odlaska, Prometej, Zagreb, 2002.

Jedan drugačiji Krleža

Eliza Gerner ostavlja vrijedan portret jednog od najvećih hrvatskih književnika, ali i stvaralačkih osobnosti kojima je bio okružen, te kazališnog svijeta koji je bio važan dio Krležine profesionalne i osobne svakodnevice.

Piše: Ljubica Anđelković Džambić

Elizu Gerner uz Miroslava i Belu Krležu vezale su razne privatne i profesionalne spone, pa nije neobično da je čak dvije knjige svojih sjećanja, Oproštaj s Gvozdom i Svjedoci Krležina odlaska, posvetila Miroslavu Krleži kao jednoj od ključnih figura našeg kulturnog miljea dvadesetog stoljeća. Potonja, o kojoj je ovdje riječ, nastaje kao rezultat gotovo tridesetogodišnjeg više